„Njegoš – 210 godina od rođenja“ naziv je interesantne, ekskluzivne izložbe kojom je sinoć nastavljen Likovni segment festivala „Barski ljetopis“. Izvanredni muzejski eksponati posvećeni liku i djelu Petra II Petrovića Njegoša privukli su pažnju brojnih ljubitelja likovne umjetnosti posebno zbog činjenice da se pojedini od njih prvi put javno izlažu.
Realizovana zahvaljujući tradicionalnoj saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, izložba obuhvata tri segmenta – umjetničke portrete Petra II Petrovića Njegoša, poznatih domaćih i međunarodnih umjetnika (A. Jovanovića, P. Počeka, P. Lubarde, I. Zonjića, Ziglera, Morgunova…), zatim radove umjetnika inspirisane Njegoševim djelom (I. Meštrović, P. Poček, V. Radauč, S. Vujović…), kao i plakete/spomenice sa Njegoševim likom koje je Njegošev muzej – Biljarda dobio povodom otvaranja 1951. godine.
Selektorka likovnog segmenta dr Anastazija Miranović, izrazila je zadovoljstvo otvaranjem izložbe kojom se obilježava 210 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša i nastavlja dugogodišnja uspješna saradnja sa Narodnim muzejom Crne Gore. Po njenim riječima, „radi se o muzejskim predmetima velikana umjetnosti, kako izvanjaca tako i domicilnih autora,a kuriozitet je da su neki od njih prvi put javno izloženi“.
Izložbu je otvorila Isidora Kovačević, rukovoditeljka Njegoševog muzeja – Biljarde navodeći značajne činjenice iz života„crnogorskog gorostasa,reformatora,vladike i vladara koji je znanjem i manirima plijenio od evropskih dvorova do savremenika i svojih sunarodnika“.
„Ovaj veliki mislilac je“, prema riječima Kovačević, „pokušavao na sve načine, od otvaranja škola, preko štampanja zbornika i nabavki knjiga, da opismenjava svoj narod. Postavio je temelje moderne države, donio u svoju kamenu Crnu Goru sve što je vidio u velikim evropskim gradovima – od štamparije, preko kase/banke, alata za kovanje novca, do dvogleda i fotografskih uređaja za ’skidanje obraza’, bijelih rukavica i crnih kravata…“, kazala je Kovačević, dodajući da je bijeg od teškog, tvrdim tradicionalizmom okovanog života u manastirskim ćelijama, Njegoš pronašao u kamenom zdanju svoje Biljarde, đe je uz treperavu svjetlost svijeća ili katkad sjaj „Lune“, pisao svoje besmrtne stihove.
„Gotovo jedan vijek Crnogorci su ljubomorno čuvali ostavštinu posljednjeg vladara i vladike iz dinastije Petrović Njegoš, da bi polovinom XX vijeka, odmah nakon donošenja oduke Ministarstva prosvjete i kulture NRCG da se u Biljardi otvori Njegošev muzej, počeli sa prikupljanjem predmeta za novoformiranu instituciju. Sprat muzeja je u prvim godinama formiranja dijelio Njegošev i Etnografski muzej, a u prizemlju zgrade je smješten Muzej narodnooslobodilačke borbe. Sedamdesetih godina XX vijeka, prizemlje Biljarde je rekonstruisano u galeriju sa postavkom ‘Umjetnici Jugoslavije Njegošu’. Nakon sanacije posljedica razornog zemljotresa 1979. godine, sprat Biljarde dobija stalnu postavku Njegoševog muzeja, čija koncepcija odgovara nekadašnjoj rezidenciji“, kazala je rukovoditeljka Njegoševog muzeja – Biljarde.
Kovačević pojašnjava da su muzejski predmeti klasifikovani u više zbirki, iz kojih su za ovu izložbu, koncipiranu iz tri segmenta, izdvojili radove umjetnika koji su bili inspirisani Njegoševim likom, zatim radove umjetnika koji su nastajali kao inspiracija njegovim djelom i, kao treći segment, predmete koji su poklonjeni muzeju prilikom otvaranja (1951.) ili nekog važnog jubileja (1963, 1974.) u vidu plaketa/spomenica, znački…
„Njegoševim likom ali i njegovim djelom, u prvom redu ’Gorskim vijencem’ inspirisani su i strani i naši umjetnici od Njegoševog vremena do danas. Tako su na izložbi prikazani radovi Morgunova, Anastasa Jovanovića, Ziglera, Princhofera, Sretena Stojanovića, Ivana Meštrovića, Vanje Raduša ali i crnogorskih umjetnika od slikara Počeka, preko Zonjića, Novosela, Šobajića, Vujovića i Lubarde do vajara Rista Stijovića, Marka Borozana, Luke Tomanovića“, navodi Kovačević.
„Pokloni muzeju povodom otvaranja 1951. godine u vidu plaketa/spomenica, srebrnih/mesinganih vijenaca, matrice za izradu znački, zlatnika itd. su od posebnog značaja za obilježavanje jubileja formiranog Odbora za proslavu Njegoševe stogodišnjice, koji je činilo 29 eminentnih stručnjaka SFRJ. Da bi odgovorili svim zadacima koje je trebalo ispuniti da bi se upriličio ovaj jubilej, Odbor je formirao šest sekcija kroz čiji rad su nastali navedeni predmeti. Valja istaći da posebno raduje činjenica da i današnje generacije umjetnika, shodno svom, novom, čitanju/tumačenju Njegoša, ostavljaju izvanredna umjetnička djela čijim ćemo izlaganjem biti u prilici da obilježimo neki naredni jubilej“, kazala je Isidora Kovačević, otvarajući izložbu.
