U rubrici „Doktor preporučuje“ koju svakog utorka Radio Bar realizuje u sklopu emisije „Sunčanom stranom ulice“, gošća je bila doktorka Maja Miročević Rotolo, internistkinja kardiološkinja.
RB/BI: Posljednjih godina svjedočimo da je broj srčanih oboljenja kod mlađih osoba u porastu, što svakako zabrinjava. Kako to komentarišete i u čemu vidite razlog?
Miročević Rotolo: Tako je. Broj kardiovaskularnih oboljenja, dakle, bolesti srca i krvnih sudova u mlađoj populaciji jeste u porastu. Sve češće srijećemo pacijente mlađe životne dobi, a uzrok moramo tražiti još u djetinjstvu. Znamo da je gojaznost značajan problem koji je već poprimio razmjere epidemije. Gojazna djeca podliježu apsolutno većoj šansi da kasnije u životu imaju povišene vrijednosti holesterola i triglicerida u krvi, da razviju šećernu bolest. Na tom terenu će krvni sudovi biti izmijenjeni, pa će mnogo lakše nastati stanje kao što je povišen krvni pritisak (hipertenzija), što je osnova za nastanak ozbiljnih kardioloških oboljenja kao što je infarkt miokarda i angina pektoris. Našu djecu moramo od malih nogu učiti da razvijaju zdrave životne navike, adekvatan životni stil. Neophodno je da budu upoznati šta znači zdrava ishrana, a uz to je jako važno da su fizički aktivni… Takođe, ono što povećava broj kadiovaskularnih oboljenja jeste i prekomjerno konzumiranje alkohola, psihoaktivnih supstanci, cigareta.
RB/BI: Srčana slabost je vodeći razlog iznenadnog smrtnog ishoda u svijetu. Stalno potenciramo da mnoge bolesti proizilaze zbog svakodnevnog stresa kojem smo izloženi. Sa kojim srčanim oboljenjima se Vi u praksi najčešće suočavate?
Miročević Rotolo: Srčana slabost je inače i vodeći uzrok bolničkog liječenja u svijetu. Ona predstavlja klinički sindrom koji se najčešće karakteriše zamorom, osjećajem nedostatka vazduha, otežanim disanjem, osjećajem gušenja (naročito noću), oticanjem nogu… To su najkarakterističniji simptomi. Projekcija je da će u narednih 25 godina broj hospitalizacija usljed srčane slabosti porasti za čak 50%. Trenutno se svake godine u svijetu više od 64 miliona ljudi bolnički liječi upravo zbog srčane slabosti. Do srčane slabosti najčešće dovode oboljenja kao što je infarkt miokarda i angina pektoris. Označavamo ih kao koronarna bolest ili ishemijska bolest srca.
RB/BI: Jeste li zadovoljni kako medicina napreduje i razvija se u oblasti kardiologije?
Miročević Rotolo: Apsolutno. Jako su intenzivna istraživanja kada govorimo o oblasti kardiologije i mnogo se napredovalo posljednjih godina, a i brojne studije u oblasti kardiologije su u ovom momentu u toku. U Crnoj Gori su dostupni odlični ljekovi za srčanu slabost i njihova primjena značajno utiče na to oboljenje i tok života pacijenata. Upravo zato je važno da pacijenti redovno posjećuju svog kardiologa, da se njihova terapija kontroliše. Konkretno kada govorimo o srčanoj slabosti, od značaja su i mašine koje pomažu rad srca, a predstavljaju i „most“ do transplantacije srca. Osim ove zdravstvene tegobe, i u ostalim oblastima kardiologije se zaista intenzivno radi jer su, podvlačim, kardiovaskularna oboljenja prvi uzrok kako obolijevanja, tako i smrtnosti u svijetu.
RB/BI: Koje dijagnostičke metode primjenjujete kako bi se dijagnoza postavila na vrijeme, a koji simptomi ukazuju da osoba treba da ode na pregled kod kardiologa?
Miročević Rotolo: Simptomi u vezi sa bolestima srca i krvnih sudova su različiti. Recimo da je najčešći bol u grudima – tipičan bol u grudima je onaj koji se javlja iza grudne kosti, a može da se širi u vrat, u vilicu, lijevu ruku. Taj bol može da ima karakter stezanja, nekog pritiska u grudima. Takođe, jako čest kardiološki simptom je osjećaj nedostatka vazduha, gušenja, oticanja nogu, osjećaj zamora, pri čemu pacijent vidi da neke napore koje je ranije mogao bez problema da iznese, sada nije u stanju. Obično najprije bude problem da se ide uz stepenice, uzbrdo, dakle, veći fizički napori. Kasnije je teško ići i po ravnom, javlja se osjećaj gušenja u miru, osjećaj nepravilnog, ubrzanog rada srca, vrtoglavice, nesvjestice, krize svijesti… Kada je u pitanju dijagnostika, počinjemo od bazičnog kardiološkog pregleda, pri čemu nam je razgovor sa pacijentom izuzetno važan. Moramo čuti koje su tegobe, da bi ih dobro razumjeli. Slijedi pregled srca, pluća, mjerenje krvnog pritiska, snimanje EKG-a. Metoda koja nam je veoma bitna i daje puno informacija, kako kada je u pitanju anatomski (struktura), tako i funkcija srčanog mišića, jeste ultrazvuk srca. Zavisno od rezultata pregleda i ultrazvuka srca donosimo zaključak da li je potrebno raditi neke druge metode kako bismo ustanovili ima li pacijent srčani problem. I tu postoji čitav spektar dijagnostičkih metoda. Prednjači holter EKG-a koji snima poremećaj srčanog ritma i sami rad srca u toku 24 sata. Tom metodom možemo vrlo precizno da identifikujemo da li ima neke vrste aritmije, u koje se doba javljaju, zbog čega… Značajan je i holter krvnog pritiska koji omogućava da se vidi kakav je on tokom 24 sata i sasvim jasno možemo da uočimo varijacije i čime su uzrokovane. Postoji potom čitav niz testova – test fizičkim opterećenjem (ergometrija), test opterećenja u kombinaciji sa ultrazvukom (dok je pacijent pod opterećenjem, možemo da vidimo kako radi srce pod naporom). Iz različitih razloga, ne može svaki pacijent da hoda na traci. U tom slučaju radi se farmakološki test na ishemiju (dobutaminski stres eho test). Ova metoda podrazumijeva da pacijent u venu dobije lijek koji dovede do toga da se stvore uslovi kao da je srce pod naporom, pri čemu na ultrazvuku gledamo kako se srce ponaša. Značajna dijagnostička metoda, koja je nekad indikovana na osnovu klasičnog ultrazvuka srca, jeste pregled srca sondom koja se plasira kroz jednjak. Sonda je na taj način bliža srcu, pa sve strukture koje nam nisu bile dovoljno jasne, ili su djelovale problematično na klasičnom ultrazvuku, možemo bolje da vidimo. Vrlo je važna i metoda koja se zove MSCT koronarografija, odnosno skener krvnih sudova srca, gdje se, takođe, mogu jasno vidjeti krvni sudovi srca i ustanoviti da li postoje suženja ili anatomske varijacije…
RB/BI: Za kraj, doktorka, zamoliću Vas za preporuku – kako čovjek može da pomogne svom srcu?
Miročević Rotolo: Potenciraću ponovo da kardiovalskularna oboljenja, što se tiče obolijevanja, ali i smrtnosti u svijetu, prednjače, ali je povoljno to što možemo značajno da utičemo da rizik smanjimo. Fizička aktivnost je izuzetno važna, nove preporuke iz Amerike nam kažu da je u toku sedmice neophodno imati 150 do 300 minuta umjerene aerobne fizičke aktivnosti, ili 75 do 100 minuta intenzivne fizičke aktivnosti. Uz to, dva puta nedjeljno valja raditi vježbe snage za velike grupe mišića. Naravno, zdrava ishrana, o čijoj važnosti djecu od malih nogu treba učiti, je neophodna. Treba izbjegavati bijelo brašno, so, bijeli šećer. Pacijenti koji imaju hipertenziju moraju je dobro kontrolisati. Studije nam pokazuju da pacijent koji ima dobro kontrolisan povišen krvi pritisak i vodi računa o korigovanju terapije, uspijeva da rizik od kardiovaskularnih problema svede praktično na nivo onih ljudi koji nemaju taj zdravstveni problem. Nivo masnoća u krvi, holesterola, triglicerida možemo da korigujemo zdravom ishranom, a nekada je potrebno uvesti i lijek koji ne mora da se koristi doživotno, već se nakon nekoliko mjeseci može drugačije dozirati ili isključiti. Osobe sa dijabetesom spadaju u posebno rizičnu grupu pacijenata, pa moraju redovno odlaziti na preglede i kontrolu kod svog endokrinologa, ali i kardiologa.