Gost Radio Bara i emisije „Jutro pod Rumijom“ u rubrici „Naslovna strana”, danas je bio dr Rade Stanisavljević, odbornik koalicije „Za budućnost Bara“ u lokalnom parlamentu.
„79… idalje“ (Pobjeda“)
Ovaj naslov mi je baš upečatljiv. Prije 79 godina, 24. oktobra je počeo da izlazi najstariji štampani medij u Crnoj Gori. U ime Demokratske narodne partije i građana im čestitam. Skoro 20.800 brojeva govori o trajanju tog lista. Da li se baš politički slažemo sa svim stavovima te novinske kuće, manje je bitno. Važno je da postoji tradicija novinarstva i mislim da treba da istraju. Uvijek je dobro čuti različito mišljenje. Partija čiji sam član je godinama bila u opozicionim klupama i upravo zbog toga znamo da je drugo mišljenje ono koje je važno i ono koje se čuje. Mediji ne treba da budu sluge bilo kog režima, već treba da budu korektivni faktor u društvu i da govore o bitnim i važnim stvarima i ukazuju na probleme. To je ono kada se narodski kaže „staviću ja tebe u novine“. To nije nešto što bi trebalo da bude loše, već dobro. Naravno, govorim i o tome da treba da postoji novinarska etika. Glavnom uredniku i timu „Pobjede“ čestitam na godišnjici, uz želje da im medij bude što bolji, a prisutnost u Crnoj Gori još zastupljenija.
„Spajića biraju tek naredne nedjelje da bi spriječili moguće odgađanje popisa“ (Pobjeda)
Pitanje popisa u Crnoj Gori je veoma ispolitizovano. Radi se o statističkom događaju koji treba da se organizuje svakuh deset godina i bitne su stvari koje dobijamo na taj način. Tačno ćemo znati koliko ljudi živi u Crnoj Gori, kakva je starosna struktura, kakvi su uslovi stanovanja… Bitno je da znamo da je to proces koji kasni više od dvije godine, jer smo 2021. godine trebali da imamo popis, tako da je 2023. godina krajnji rok kada taj proces treba da se završi. Simptomatično u svemu je što imamo najavljenu kampanju bojkota i opstrukcije popisa i zahtjeve da se on odloži. Vratimo se malo u januar, kada je Skupština Crne Gore donijela Zakon o popisu. Tada su navedeni svi članovi i popisne radnje koje će se sprovoditi u periodu od 1. do 15. novembra. Obezbijeđen je novac u budžetu, pa je nevjerovatno da neke partije, prije svega Demokratska partija socijalista, sada insistiraju na bojkotu i traže da se on ne održi i aktivno rade na njegovoj opstrukciji. To je nešto što apsolutno ne podržavam, niti imam razumijevanje. Zakon o popisu je potpisao Milo Đukanović, predsjednik DPS-a i tadašnji predsjednik države. Zašto tokom ovih deset mjeseci nije došlo do bilo kakvih zahtjeva od strane DPS-a, da se nešto promijeni, da se kandiduju za popisivače, da puste ljude da se prijave u te popisne komisije, da se taj statistički proces završi u jednoj normalnoj atmosferi. Posebno je nevjerovatno da baš postoje tri opštine u Crnoj Gori koje imaju problem sa popisnim komisijama i sa brojem popisivača – Bar, Bijelo Polje i Šavnik. U svim tim opštinama vlast vrši DPS sa svojim koalicionim partnerima. Po zakonu, predsjenik popisne komisije je i presjednik opštine. Eto, vidjeli smo izjavu g-dina Dušana Raičevića da nema uslova za obavljanje popisa u Baru. Odgovornost za takvo stanje je na predsjedniku popisne komisije. Postoje indicije da su bile velike opstrukcije da se ljudi uopšte prijave za popisivače. Mislim da predsjednik Opštine mora da objasni da li je sproveo sve potrebne radnje i omogućio da se ljudi prijave. Mogućnost da zaradite od 600 do 1000 eura kao popisivač, nije zanemarljiva. Nekoga sprječavati da se prijavi za potpuno legitiman i zakonski obavezan posao, u smislu obavljanja popisa, je krajnje nekorektno i to nije samo loša poruka, nego je i zloupotreba funkcije koju mora da obavlja po zakonu o popisu. Dovoljno instruktora ima, a nema dovoljno popisivača.
„Aerodrom Tuzla nudi Air Montenegru subvenciju od 1,28 miliona“ (Pobjeda)
Privatno pratim dešavanja iz oblasti tehnike, pa mi je drago da je državna kompanija Air Montenegro imala mogućnost da ode na strano tržište. Kada govorimo o ekonomiji i turizmu regionalnog tipa, to je za pohvalu, a s druge strane, to će kompaniji donijeti ne mali iznos novca.
„Mandić ne kreće sa Cetinja?“ (Vijesti)
Osvrnuću se na tekst koji je vezan za prvu redovnu sjednicu Skupštine. Dosta je polemike bilo u javnosti, od toga kada će biti prva, odnosno nastavak konstitutivne sjednice i formiranje Parlamenta i, nakon toga, izbora buduće Vlade. Pregovori su trajali neuobičajeno, ali politički sasvim dozvoljeno, dugo i došlo je do potpisivanja koalicionog sporazuma između 11 konstituenata. Ne radi se o namjernom odlaganju, ni da li će prva sjednica biti na Cetinju ili u Podgorici, nego o tome da sve stranke koje čine buduću vladu na svojim stranačkim organima odrede kandidate, da naši poslanici dobiju sve biografije, ekspoze budućeg premijera i na taj način se upoznaju i adekvatno učestvuju u raspravi. Nakon toga, odrediće se dan kada će g-din Mandić biti izabran za predjednika Skupštine, a potom i svi organi i radna tijela. Slijedi izbor nove Vlade, koji je kruna izbornog procesa u naredne četiri godine. Nadamo se da će to biti jedna stabilna koaliciona vlada u kojoj će svaki konstituent moći da ostvari programe koje je predstavio građanima u toku izborne kampanje.
„Moguća tužba protiv države“ (Vijesti)
Naslov koji mi je privukao pažnju jesu i događanja u „Port of Adria“. Mi smo, kao lokalni parlament, imali na poziv menadžmenta Luke Bar, obilazak i upoznavanje direktno na terenu, sa radom u Luci i problemimam sa kojima se kompanija susreće. Jedan od glavnih problema koji su nastali kod Luke Bar, jeste segregacija i podjela na dva nezavisna preduzeća. To je nešto što je i tada i sada urađeno na veliku štetu Luke i radnika. Cjeloviti organizam nije smio da bude podijeljen. Sada postoje ogromne operativne teškoće funkcionisanja kompanije, koja se pod sadašnjim menadžmentom i upravom, izborila za mnoge vrijedne poslove i jako dobro radi i funkcioniše. Nevjerovatno je da je država prije desetak godina dozvolila takvu podjelu. Time Bar ništa nije dobio, već je jako puno izgubio, a posebno radnici koji su ostali u „Port od Adrii“, prema informacijama koje imamo, imaju velike probleme sa menadžmentom i teškoće u naplati potraživanja, kolektivnim ugovorom i ostvarivanjem prava. To treba da bude u fokusu države i budućeg Ministarstva saobraćaja i ostalih koji moraju da se uključe da se taj veliki problem riješi i da se, konačno, Luka Bar vrati onome što je bila – da ima organizacione cjeline i bude jedinstveni sistem, motor razvoja grada Bara. Uvezano sa željeznicom i drugim transportnim preduzećima, tvoriće lanac gdje svi zavise jedni od drugih. Od poslova Luke Bar živi 4.000 ljudi. Luka Bar posluje po međunarodnim standardima i kao što smo vidjeli, ništa se strašno nije desilo što je došlo do pretovara nečega što je potpuno bezopasan teret. Ne želim da budem ovdje PR Luke Bar, ali želim da svi imaju razumijevanja za menadžment i Odbor direktora koji se stvarno trudi da poslove koji su traženi i za koje je potrebno da se izborite sa konkurencijom, dovedu u naš grad i da svi imaju koristi.
„U javno zdravstvo primljeni i ljekari iz Rusije i Bjelorusije“ (Dan)
S obzirom da sam ljekar, prokomentarisaću da je zbilja crnogorskog zdravstva da imamo hroničan deficit kadra i da smatram da kadar koji ispunjava uslove treba da postane dio našeg zdravstva. Dodatni problem je što godinama, zbog restriktivnog Zakona o državljanstvu, u zdravstvenom sistemu Crne Gore postoji ne mali broj doktora koji nemaju riješena dokumenta, pa tako i ljudi koji ovdje žive preko 30 godina rade kao stranci. To je nedopustivo u vremenu kada doktor može da sa diplomom na bilo kojoj tački planete adekvatno radi u boljim uslovima i bude mnogo bolje plaćen. Problem je lako rješiv, jer na predlog Ministarstva Vlada može da, i po sadašnjem zakonu, odredi da izvjestan broj ljekara koji imaju problem sa papirima, dobiju pasoš i integriše se u crnogorski sistem.
„Dok nam stranci pune budžet, mi dižemo cijene u nebo“ (Dan)
To nas sve zajedno muči. Uz inflaciju koju živimo, imamo obezvrjeđivanje primanja. Dosadašnje akcije koje su za cilj imale smanjivanje cijena prehrambenih proizvoda su za pohvalu i mislim da će i nova Vlada morati da razmišlja o tim elementima ekonomije i standarda građana, na način da sve postojeće troškove smanji i omogući ljudima da uz novac koji zarade imaju normalan život.
