Povodom Osnivačke konvencije Crnogorske evropske partije, koja će sjutra, u 11 sati, biti održana u sali SO Bar, gosti Radio Bara bili su potpredsjednik stranke dr Svetozar Savić i član Glavnog odbora Igor Gojnić.
Dr Svetozar Savić, poznat je ne samo barskoj, već i crnogorskoj javnosti, kao uvaženi naučni radnik, saradnik na nekoliko Univerziteta i u naučnim institucijama, ne samo Crne Gore, ekspert međunarodnih organizacija, član CANU, autor više od sto naučnih radova, autor i koautor nekoliko knjiga i monografija. Igor Gojnić je pravnik po struci, radio je u Radio Baru, bio agencijski savjetnik za nekretnine, rukovodilac IT sektora u Zavodu za intelektualnu svojinu i programa za međunarodnu saradnju, pregovarač u poglavljima sedam i deset, od 2019. do kraja 2022. godine, bio je sekretar Sekretarijata za razvoj u Opštini Bar, gdje i sada radi.
RB/BI: Dobro došli u Radio Bar, dovoljan povod za Vaše gostovanje jeste činjenica da je osnovan novi politički subjekt u Crnoj Gori, ali dodatni i direktni povod je Osnivačka konvencija Crnogorske evropske partije u Baru, koja će sjutra biti održana u Sali SO. U uvodnom dijelu gdine Saviću, recite nam kada, zašto i sa kojim ciljem je formirana Crnogorska evropska partija?
Savić: Nakon svih formalnosti i uobičajene procedure, partija je osnovana 27. 12. 2023. decembra prošle godine i upisana u registar političkih partija. Dakle, mi službeno postojimo tek dva i po mjeseca.
RB/BI: Osnivački kongres je održan krajem prošle godine u hotelu Hilton u Podgorici i okupio je veliki broj ljudi. Za predsjednika partije izabran je pravnik, istoričar i doktorand istorijskih nauka Novak Adžić. Ko je još na čelu stranke, a ko vas je svojim prisustvom podržao na Osnivačkom kongresu, jer vidjeli smo puno prepoznatljivih lica iz javnog i političkog života Crne Gore?
SAVIĆ: Kongres je zaista bio velelepan. Učestvovalo je više od 250 delegata i gostiju, između ostalih, naš prijatelj prof. dr Nebojša Vučinić, prof. Dražen Cerović, Blagota Eraković, prof. Rade Ratković, prof. Veselin Ivanović, Danilo Popović, advokat Nebojša Marković, advokat Draško Dapčević, Radovan Popović, istoričar Dragoslav Božović, politikolog i vrhunski sportista, nekada član Đinđićeve partije, prisustvovao je i značajan broj ljudi iz naše dijaspore, na kraju crnogorski iseljenici nam finansijski pomažu, poput Iva Martinovića, Bobana Stojovića, dr Srđana Plamenca, Aleksandra Kapisode, Emine Čolović i brojnih drugih. Potpredsjednici partije, uz moju malenkost su: advokat Vladislav Popović, pravnik i publicista Stevo Vučinić i hemičarka Emina Čolović Kajević, a ostalo je još jedno upražnjeno mjesto za još jednu damu. Pozdravne govore na Kongresu su održali predstavnici najvećeg broja parlamentarnih političkih partija, a bili su i pojedini bivši političari, poput Draginje Vuksanović, koja je takođe održala govor.
RB/BI: Vraćamo se onom najvažnijem pitanju – što su osnovni programski ciljevi i principi vase partije?
Savić: Program u pismenoj formi je obiman, reći ću ukratko da je pitanje suvereniteta bez dileme, a da su ljudska prava i slobode naš fokus. Naime, u centru našeg djelovanja jeste čovjek, cilj je da naš čovjek izađe iz košmara beskrupolozne pljačkaške tranzicije, koja nas sve uništava. Njegovaćemo solidarnost, promovisaćemo i štititi socijalnu pravdu, građansko društvo, boriti se protiv nepotizma, koji je ključan u manipulacijama pojedinih partija biračkim tijelom. Praksu koju je sprovodio DPS tri decenije, nastavili su i aktuelni politički subjekti, iako su nam obećavali svijetlu budućnost. Zato smo danas suočeni sa ogromnim brojem zaposlenih, koji opterećuju budžet, a nemaju nikakve kompetencije i stručnost. Na taj način pasiviziramo mlade ljude i uništavamo njihovu kreativnost. Takođe, promovisaćemo duh dijaloga, mira i razumijevanja između svih naroda, kultura i pripadnika različitih religija ili vjeroispovijesti. Smatram da ćemo biti nosioci stabilnosti u zemlji i regionu, kao lideri u dobrosusjedskim odnosima.
RB/BI: Pretpostavljam, kada su završene sve formalnosti na državnom nivou i održan Osnivački kongres, da ste započeli aktivnosti i u lokalnim sredinama. Gdje su formirani opštinski odbori?
Savić: Napravili smo veoma dinamičnu agendu. Uz aktivnosti na oporavljanju obrazovanja, jer znamo da je potpuno uništeno, vec smo formirali odbore na Cetinju i u Nikšiću, a sjutra u Baru. Nakon toga slijede Danilovgrad, Budva, Podgorica i redom svi gradovi.
RB/BI: Kakve su, uopšteno, reakcije u Crnoj Gori i kakvo je interesovanje građanja za vaše ideje i eventualno učlanjenje u Crnogorsku evropsku partiju?
Savić: Na dnevnom nivou imamo veliko interesovanje, ne samo simpatizera, već i onih koji žele da se učlane. Mi u ovom trenutku, nakon dva i po mjeseca, imamo skoro 2.000 registrovanih članova.
RB/BI: Gospodine Gojniću, kakva je situacija u Baru, sjutra će zvanično biti oformljen Opštinski odbor, kakvo je interesovanje građana u našem gradu?
Gojnić: Za sada agendu koju smo zacrtali ostvarujemo u potpunosti. Odbor u Baru činiće ljudi svih profila – doktori biotehničkih nauka, medicine, veterine, pravnici, ekonomisti, fizičari, inženjeri građevinarstva, pedagozi, penzioneri i drugi. To jeste širok spektar ljudi, ali ono što je najvažnije jeste da su svi okrenuti ka opštini, lokalnoj upravi i razvoju. Svjesni smo težine trenutka i svih pogubnih stvari koje nam se dešavaju, zato moramo da reagujemo. Interesovanje je veliko i ono što je karakteristično, mi nikoga nismo zvali, ljudi samoinicijativno dolaze i traže da se učlane u našu partiju, što znači da oni zaista žele promjene. Polazimo od premise da je Crna Gora nezavisna država i da to treba da ostane prioritet svih nas.
RB/BI: Što je Vas lično, gospodine Saviću, ponukalo da se angažujete u novoj partiji. Vi ste već ostvareni profesionalno na najvišem nivou, lično i privatno, takođe. Bili ste član Liberalnog saveza, kratko i SDP-a, ne znam da li ste bili aktivni još negdje, ali bilo bi zanimljivo čuti što Vas je tada podstaklo da se politički angažujete, kakav je tada bio ambijent, a kakav danas, u Crnoj Gori, i Baru, naravno? Odnosno, što Vas je motivisalo, u jednom prelomnom trenutku naše istorije da se pridružite Liberalnom savezu, a što danas, da krenete od početka, u jednu novu priču?
Savić: Potreba, nasušna, da mijenjamo ovo naše društvo je bila inicijalna da se pridružim CEP-u. U poslednje tri godine, ali i u prethodnom periodu, da ne pomisli neko da nisam kritički nastrojen i prema tom vremenu i dešavanjima u njemu, ovo društvo doživljava permanentne fluktuacije. Nikako da doživimo pozitivan sistematski pomak, jer smo imali ratove, sankcije, političke nesuglasice, a paralelno u našem siromašnom društvu stvorena je plutokratija, čiji su eksponenti stekli ogromno bogatstvo nelegalnim putem, političkim konekcijama, kriminalom i korupcijom. Umjesto da sadašnja i prethodne Vlade, grade društvo na meritokratiji, odnosno na osnovu sposobnosti i kompeticija, političke partije su u poslednje tri godine neprimjerenim ponašanjem dostigle krešendo. Mi smo dostigli stepen najvišeg politikanstva u Crnoj Gori, odnosno primitivizma, koji neće gledati da li ste Crnogorac, Srbin, Bošnjak itd. Takav primitivizam uništava sve, a primitivan može biti i čovjek koji je akademski građanin, a vrlo civilizovan može biti i čovjek bez obrazovanja. Kod nas je na sceni najniži primitivizam, koji je zahvatio sve pore drušva, i mi moramo da ga spašavamo. Podsjetiću vas, danas više niko ne pominje Vericu Maraš i njenu platu, jer funkcioneri sada zarađuju po pet, šest, sedam hiljada eura, isto kao ona, ne znam kako će Spajićeva Vlada obezbijediti ta sredstva. Sjetimo se zdravstvenih radnika, koji su tražili veće plate i imaju ih i treba da ih imaju, ali da li građani imaju kvalitetniju uslugu? Ne, sasvim sigurno, već čekaju po nekoliko mjeseci na specijalistički pregled ili moraju da plaćaju visoke svote u privatnim ordinacijama. Liberalni savez, da se vratim na početak vašeg pitanja, donio je Crnoj Gori jednu posebnost i jednu veliku emociju. Zagovarao je, nakon raspada Jugoslavije, nezavisnost naše države, što je bilo prirodno, ali i ravnopravnost svih naroda. Kakva je razlika između tadašnje društveno – političke scene i ove danas, pitali ste. Devedesetih je na snazi bila izuzetna brutalnost, nije bitno sa koje strane, srpske ili hrvatske ili neke druge. Oni su tada željeli da probleme rješavaju ratovima i naravno da je normalno i prirodno da budemo protiv toga. Danas mi se čini da je još gora situacija, iako nema materijalnih razaranja, nema brutalnih poruka, ali imamo tzv. podmukli rat, koji mi eufemistički nazivamo hibridnim, koji je uništio sve institucije, obrazovanje , mlade… U takvom stanju svi smo spremni na predaju. Mi danas imamo šansu i obavezu da to branimo i uopšte nije važno da li smo Crnogorci ili Srbi. Jedina vrijednost koju su iznjedrile poslednje tri godine i akteri na političkoj sceni, jeste mogućnost debate i otvorenost da govorimo o svemu. U SDP-u sam bio kratko, samo da bih podržao Draginju Stanković u kampanji za predsjednicu Crne Gore, jer se ona iskreno i od srca bori, a kratko sam bio i u Savjetu Pozitivne.
RB/BI: Gospodine Gojniću i Vi ste bili politički angažovani prije CEP-a. Zašto ste napustili te stranke i zašto ste danas u Crnogorskoj evropskoj partiji?
Gojnić: Na početku da kažem da onaj Liberalni savez iz devedesetih godina prošlog vijeka, kojem sam pripadao, za sve nas je bio i ostao “modus vivendi”, što je na neki način bilo ograničavajuće, jer smo pokušavali da sa tim načinom razmišljanja promijenimo sve oko sebe. Kasnije sam bio u Građanskoj partiji, a kratko vrijeme i u DPS-u, iz jednog pragmatičnog razloga, smatrajući da ću preko te partije, koja je imala najjaču infrastrukturu, uspjeti da ostvarim neke svoje ideje o razvoju našeg grada. Očigledno u tom dijelu nije bilo rezultata, pa sam se okrenuo CEP-u, jer je najbliži, u idejnom smislu Liberalnom savezu i zaista punim srcem sam se pridružio ovoj opciji.
RB/BI: Da li je ovo partija sa nacionalnim predznakom, odnosno nacionalistička? U imenu već imamo nacionalno određenje, ali da li je to geografska odrednica, suštinska, jer već ste kazali da ste građanski orjentisani?
Gojnić: Jedna ispravka, nismo nacionalistička, već državotvorna partija, i objedinjujemo sve ljude konima je Crna Gora prioritet.
Savić: CEP je građanska, višenacionalna partija, crnogorska i evropska, sa jasnom perspektivom. Borićemo se za društvo apsolutnih jednakosti za sve, ne smeta nam nijedan narod i nijedna vjera. Pozivam sve Srbe, koji smatraju da je ovo njihova država da nam se pridruže, jer nema potrebe da idemo na kanabe u Beograd, Zagreb ili Tiranu.
RB/BI: Kada govorimo o nacionalnom pitanju, moramo reći da svjedočimo produbljenim nacionalnim podjelama decenijama, što je uzrok nestabilnosti naše društvene i političke scene. Kako i na koji način ćete vi i vaša partija doprinositi njihovom prevazilaženju, jer, sigurna sam, da se slažete da je to neophodno?
Savić: Politika je dio naših života, kao i religija, kultura, umjetnost… Ona bi, kao i umjetnost, trebalo da radi na uređenju našeg društva, da život učini podnošljivijim. To je za mene cilj politike, ali ona danas, nažalost, prednjači nad svim duhovnim vrijednostima. Urediti naše društvo biće veoma teško, jer je zagađeno do krajnjih granica, a mediji, koji imaju značajnu ulogu, ne pomažu u tome. Ukoliko mediji ne dođu do objektivnog i edukativnog pristupa, biće još teže. Da nismo dobili informacije sa tzv. skaj aplikacija, mi ne bismo znali što se dešava u našoj državi.
RB/BI: Gospodine Gojniću, kako Vi doživljavate nacionalne podjele? Nisu se samo Srbi homogenizovali, već i Bošnjaci, Hrvati, muslimani… Kako to prevazići i okupiti sve oko zajedničkog cilja?
Gojnić: Mi se svi ponašamo kao žaba u loncu vrele vode. Prihvatamo neke stvari i da nas neko drugi svrstava negdje, uplašeni zbog ovog ili onog. Moramo početi da mislimo svojom glavom, to je poenta. Svi mi živimo u jednoj državi i rezervne nemamo. Svi koji misle drugačije, varaju se. Moramo se okrenuti jedni drugima i bar ove “torove” vezane za nacionalno opredjeljenje gurnuti u stranu, jer oni ne vode nigdje, osim u devedesete, za koje znamo što su nam donijele.
RB/BI: Crna Gora je ogrezla u kriminalu i korupciji. Ono što je frapantno jeste činjenica da su najvažnije institucije (sudstvo, policija, tužilaštvo, bezbjednosni sektor) njihovi čelni ljudi, ali i pripadnici tih službi na nižim nivoima, takođe, involvirani u kriminal i korupciju. Institucije su urušene do krajnjih granica. Kako ih oporaviti, taj proces, čini mi se, u ovom trenutku izgleda kao sizifovski posao, iako ima pokušaja od strane nove vlasti?
Savić: Mi smo danas u takvoj situaciji da se pitamo ima li ijednog pripadnika službi policije, sudstva, tužilaštva da nema veze sa organizovanim kriminalom. Ako su skaj prepiske tačne, a jesu devedeset i devet posto, ne znam samo koliko su korisne sudstvu i tužilaštvu, onda se zaista postavlja pitanje kako to riješiti, jer takva korupcija, degeneracija i degradacija dovode u pitanje cijelu državu. Naša partija ima tim koji se bavi time, ali nećemo moći sami.
Gojnić: Korupcija nije samo kod upravljača. Evo imamo situaciju oko LNG terminala, a niko ne zna o čemu se radi. Dolaze strani partneri, dešava se nešto “iza scene“, imputira nam se jedan projekat koji je nedopustiv.
RB/BI: Rekli ste da ne možete sami sprovesti svoje ideje. Vidite li na našoj političkoj sceni bliske partnere kada je riječ o programskim i ideološkim opredjeljenjima? Jer, i ukoliko bi postigli odličan rezultat na izborima, sami nećete moći da upravljate zemljom. Sa kim bi, eventualno mogli da koalirate i pokušate nešto da promijenite?
Savić: Prije izbora nećemo ulaziti u koalicije ni sa kim, a poslije šansu nemaju nikako oni koji krše Ustav. Otvoreni smo za sve: Srbe, Bošnjake, Hrvate, Albance, koji će to poštovati i sve partije sa sličnim programskim opredjeljenjima, ali tek nakon izbora.
RB/BI: Igore, što je prioritet CEP-a u Baru u ekonomskom, privrednom, kulturnom smislu? Čuli smo da ste protiv izgradnje LNG terminala.
Gojnić: Terminal sam naveo kao primjer kako se kod nas sve radi netransparentno. Pomenuću i nedavno izlaganje Prostornog plana Crne Gore u Baru, gdje smo saznali za neka rješenja koja su frapantno bezočna. Moram upotrijebiti tu riječ, jer prosto je nevjerovatno da se zaobilaznica koja bi trebalo da bude pokretač razvoja Opštine Bar, planira na takav način da se uništava čak osam crmničkih sela. To je za mene ekstremni kriminal. Druga priča je projekat koji je nekoliko puta išao prema Vladi, a nikad nije realizovan – državna studija lokacije Virpazar. Glavni gradski arhitekta i ja napravili smo korigovanu verziju, jer je to veoma važan dokument za cijelo područje Bara. Značajno pitanje je i rad Uprave za katastar, upravljanje grobljima, jer veći dio je prepisan na jednu vjersku zajednicu i to je problem star nekoliko decenija. Razvoj zaleđa bi trebalo da bude prioritet barske opštine, saobraćajnice svakako, prvenstveno Bar- Virpazar, preko Sutormana.
Bar mora ostati otvoren grad, sa kvalitetnim standardom života za sve građane, a Crnogorska evropska partija pruža ruku svima kojima je to cilj, zaključili su naši sagovornici.
