Treća Konferencija “Poštovanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom kao učesnika u saobraćaju“ održana je danas u Gradskom restoranu. Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj (ORSLIBRUL), u partnerstvu sa organizacijom „Ekvivalent“ od 12. decembra 2023. godine realizuje šestomjesečni projekat „Zajedno ka unapređivanju prava OSI u saobraćaju“. Ovaj projekat je podržan od Komisije Ministarstva saobraćaja i pomorstva za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2023. godinu.
Današnjoj konferenciji prisustvovali su predstvanici Opštine Bar i Komunalne policije iz Ulcinja, zatim predstavnici Željezničkog prevoza i infrastrukture Crne Gore, kao i predstavnici Odjeljenja bezbjednosti Bar i osobe sa invaliditetom iz NVO.
Presjednik OSBRUL, Veselin Joketić, istakao je da će Bar u narednom periodu biti pristupačniji za samostalno kretanje osoba sa invaliditetom i potpunim gubitkom vida, kao i za teže slabovide osobe u saobraćaju.
“Implementacija ovog projekta otpočela je 12. juna 2023. godine u trajanju od šest mjeseci. Ovom konferencijom privodimo kraju sprovođenju projekta čiji je cilj doprinos poštovanju ljudskih prava lica sa invaliditetom, kao učesnika u saobraćaju i promociji jednakosti. U okviru projekta izradili smo bonton pod nazivom ‘Pravilna komunikacija sa osoboma sa invaliditetom‘. Željeli smo da na taj način pružaocima usluga u saobraćaju omogućimo da u svakodnevnoj komunikaciji lakše komuniciraju sa osobama koje imaju invaliditet”, kazao je Joketić.
Personalna asistentkinja Ernesa Pelinković je okupljene upoznala sa odredbama Ustava Crne Gore koje se odnose na osobe sa invaliditetom kod kopnenog, drumskog, željezničkog, vodenog i vazdušnog saobraćaja i njihovih usluga.
Marija Božović, sekretarka organizacije je naglasila da se „nada da će građani Bara,koji imaju određenje smetnje, uživati u potpuno pristupačnom saobraćaju“.
“Parkirani automobili po trotoaru meni stvaraju najveću nelagodu, izazivaju mi strah da se samostalno krećem gradom. Nažalost, toga je sve više. Značilo bi mi da se ’zebre’ prefarbaju, da budu uočljivije. Kada je riječ o gradskom saobraćaju, bitna je govorna podrška, odnosno da osobe sa invaliditetom koje koriste gradski saobraćaj imaju mogućnost da čuju koja je sljedeća stanica. Posebno bih naglasila da parking mjesta koja su namijenjena osobama sa invaliditetom često bivaju zauzeta od strane lica koja su potpuno zdrava“, naglasila je Božović.
Član Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Mitar Đukanović, osoba koja se kroz grad samostalno kreće uz pomoć bijelog štapa i pređe svaki dan tri do pet kilometara, naveo je da je iskustvo koje je stekao za sve ovo vrijeme zanimljivo.
“Bahatost je kad se neko, bez zdravstvnih problema, parkira tamo gdje stoji oznaka za invalide. Svaki dan prolazim ulicom gdje je parkirano deset vozila, na nedozvoljenom mjestu. Duž Ulice maršala Tita parkirani su motori ispred kafića, automobili po trotoaru, pa ne može da se prođe. Prelazi na kružnim tokovima, osobama oštećenog vida, predstavljaju veliki problem, jer nema zvučne signalizacije. Tu smo prepušteni volji vozača. Neki stanu, neki ne. Semafori na raskrsnicama ne rade kako treba. Najviše bi nam značilo da imamo govorni automat“, naveo je Đukanović.
Benjamin Sukalić iz Komunalne policije Ulcinj, kazao je da je glavni problem sa kojim se ova ranjiva populacija susreće na svakdnevnom nivou – saobraćajna nekultura.
“Glavni problem je što ljudi u saobraćaju ne obraćaju pažnju ni jedni na druge, a tek ne razmišljaju o osobama sa invaliditetom. Nastojimo da stvari držimo pod kontrolom, da ljudima sa smetnjama izađemo u susret”, naglasio je Sukalić.
Predstavnik Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bar, Milan Andrijašević je istakao da putna infrastruktura, u pogledu pristupačnosti osobama sa invaliditetom, nije na zadovoljavajućem nivou.
“Kroz sve projekte koji se trenutno rade ili koji su u planu, vodimo računa o pristupačnosti osobama sa smetanjma, kao i svim elementima koji se podrazumijevaju za ta lica. Činjenica je da neki objekti koji su urađeni prije 40 ili 50 godina, nisu uzimali u obzir te osobe, pa je to sada teško ispraviti. Iako je namjera da u narednom periodu stanje ispravimo, to nije moguće riješiti preko noći. Nepropisno parkiranje jeste izraženo, Komunalna policija svakodnevno sankcioniše nesavjesne vozače, ali svi učesnici u saobraćaju, jednostavno, moraju da mijenjaju svijest, posebno u odnosu na kretanje lica sa invaliditetom”, jasan je Andrijašević, dodajući da će oni, što se tiče zvučne signalizacije, pokrenuti sve aktivnosti kako bi se utvdilo da li je ispravna, a i gdje nedostaje.
Savjetnik za pravne i normativne poslove u Sekretarijatu za komunalno -stambene poslove i saobraćaj u Opštini Bar Ljubiša Tadić, istakao je da lokalna uprava redovno izdaje „znakove pristupačnosti“, ali da se tu javlja problem, jer lica sa invaliditetom ne mogu da dođu do rješenja kojim se utvrđuje procenat invaliditeta.
„Uputili smo poziv resornom ministarstvu, gdje smo tražili pojašnjenja i sugerisali na koji način da se ta oblast na kvalitetniji način može urediti. Javno i transparentno su istaknuti obrasci i procedure, kao i način na koji može da se dobije ’znak pristupačnosti’ u Opštini Bar. Procedura je jednostavna, a gledamo da pomognemo na razne načine. Neophodno je da ljekarske komisije budu mnogo ažurnije, kako bi lica sa invaliditetom mogla da ostvaruju dalja prava”, kazao je Tadić.
Ana Ćeranić i Milica Šikmanović, predstavnice Željezničke infrastrukture, kazale su da je veliki broj staničnih zgrada star preko 60 godina, a tada nije postojao pravilnik koji se tiče lica sa invaliditetom. Situacija na jugu je, za razliku od sjevera, malo lošija. U najavi je rekonstrukcija i zgrada i pruge.
Završnu riječ na današnjem konstruktivnom skupu imao je Rajko Medenica iz Željezničkog prevoza Crne Gore. On je naglasio da „raspolažu sa tri voza prilagođena licima sa invaliditetom, redom vožnje za slijepa lica, a osobe sa invaliditetom imaju i povlastice kada je cijena vozne karte u pitanju. Poručio je i da će se truditi da ubuduće nivo usluga i pristupačnosti bude na još veće nivou.
