Turistička sezona je bila lošija nego što se očekivalo. Razlog tome, po sprovednim anketama naših saradnica, jesu visoke cijene, loša saobraćajna infrastruktura, slaba avio-povezanost, kao i platežna moć turista koja je ove godine slabija u odnosu na prethodne.
Vlasnici privatnog smještaja i lokala, ugostitelji, menadžeri hotela, vlasnici objekata koji nude raznovrstan sadržaj za goste, iz centra Bara, Starog Bara, Dobre Vode, Sutomora, Čanja i Virpazara, smatraju da je ova turistička sezona 20 do 30 odsto lošija od prethodne.
Kada je riječ o centru grada, ugostitelji kažu da sezona nije ispunila očekivanja. Turisti su bili različitog mišljenja. Oni koji su imali primjedbi, najviše su zamjerali zbog visokih cijena i loše higijene, zdravstvene zaštite, neljubaznosti…
Posjetioci Starog Bara uglavnom su bili slabi potrošači i žalili su se na visoke cijene.
U Dobroj Vodi ugostitelji se nadaju boljoj postsezoni, s obzirom da za špic sezone nisu imali riječi hvale.
Sutomore i Čanj su ovog ljeta posjetili turisti slabije platežne moći.
Sve poznatiju i sve atraktivniju destinaciju, Virpazar, obišli su i gosti iz Turske, Poljske i Izraela, ali nisu bili baš veliki potrošači kako ističu mještani i ugostitelji iz ovog kraja barske Opštine.
Nikoleta Nikčević, menadžerka za promotivne aktivnosti u Turističkoj organizaciji Bar, kaže da je prva karakteristika ove sezone da je počela ranije.
„Upravo veliki hotelski kapaciteti, kao što je ’Pearl Beach’, otvorili su svoje hotele čak 8. aprila. Hotelski kapaciteti su u kontinuitetu bili puni, i može se reći da je naša hotelska privreda zaista zadovoljna turističkom sezonom. Manji pad bilježimo kada govorimo o gostima koji su boravili u privatnom smještaju – dešavalo se da, u odnosu na uporedni period prošle godine, bude za nekoliko procenata manje turista. Avgust je bio zadovoljavajući, a septembar bi, prema informacijama koje dobijamo od hotelijera, trebalo da odlikuje dobra popunjenost kapaciteta. Ono što je karakteristično za septembar, jeste da tada uvijek dolaze visoko platežni gosti. Vrlo često zamjerka izdavalaca privatnog smještaja i hotelijera jeste da su gosti ponekad malo slabiji potrošači od onog što bi se očekivalo.“
Prema njenim riječima, odnosno podacima koje TO dobija od MONSTAT-a, barsku opštinu je posjetilo 131.764 gosta, što je za 11 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarili su 1.126.000 noćenja, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu.
„To su podaci zaključno sa junom. Naravno, ovo se odnosi na registrovane goste. Podaci se dobijaju od Turističke organizacije Bar, od stanodavaca koji su prijavili svoje goste i od hotelijera. Moramo imati u vidu da veliki broj izdavalaca, nažalost, ne prijavi goste, pa samim tim te turiste nemamo u evidenciji, kao i činjenicu da smo prošle godine imali veliki broj Ukrajinaca i Rusa, koji su u jednom momentu stvorili zaista nerealnu sliku o brojnosti posjetilaca, jer smo ih poistovjećivali s turistima. Upravo smanjenje broja gostiju je refleksija toga“, ističe Nikčević.
I TO svake godine radi anketu od 1. jula do 31. avgusta. Ove godine je anketom obuhvaćeno 706 ispitanika.
„Turisti su manje zadovoljni uređenošću plaža. Sugerišu i da je na kupalištima potrebno više slobodnih mjesta. Žale se na saobraćajne gužve u špicu sezone, a veliki hendikep predstavlja sve manje letova ka našoj destinaciji, što je, definitivno, jedan od razloga koji će se negativno reflektovati u budućnosti. Već sada, nažalost, osjećamo posljedice. Turisti iz udaljenih djelova Evrope ne žele da provedu silno vrijeme u automobilu kako bi stigli do Crne Gore. Fale, navode gosti, parking mjesta, sadržaji za djecu, tržni centar i diskoteke. Ipak, dosta od navedenog je moguće korigovati“, zaključila je Nikčević.
Dr Zarija Pejović, ekonomski analitičar i bivši poslanik, prodekan za nastavu na Fakultetu za ekonomiju i biznis u Podgorici, na Univerzitetu „Mediteran“, kazao je, gostujući u programu Radio Bara, da studente na prvoj godini osnovne ekonomije uče važnoj lekciji, a to je cjenovna elastičnost tražnje.
„Kada povećate cijenu to neminovno ne znači da će vam se povećati prihod. Prihod može da vam opadne. Zašto će vam prihod opasti? Zbog toga što postoji konkurencija kod koje će vaši potrošači i korisnici usluga otići i neće koristiti vaše usluge. Dakle, pored Crne Gore kao turističke destinacije postoje Albanija, Hrvatska, Grčka. Ja sam prošle godine bio u Španiji, poslovno, i vidio sam da cijene u marketima nisu veće, nego čak i niže, u odnosu na ovdje. To je prva lekcija koju će naši ugostitelji savladati na teži način. Tako što će im prihodi opasti.”
Pejović ističe da je preduslov za dobru turističku sezonu solidna putna infrastruktura, „da ne morate po sat vremena da se vozite od centra Bara do Sutomora.”
„Dalje, morate da imate riješeno pitanje kanalizacije. Mnogo je ‘divljih deponija’, pa komunalci, sve i da ih je znatno više, ne mogu sve da počiste, posebno u prigradskim oblastima. Kad imate veliki broj smještajnih objekata onda to smanjuje i cijenu po kojoj možete da ih ponudite. Tamo gdje imate dosta divlje gradnje, imaćete i neke turiste koji nisu baš elitni turisti. Ali gdje imate ambijentalnu gradnju kao što je to Stari Bar, Virpazar, kao što su to lijepa sela između Rumije i Skadarskog jezera, tamo ćete imati i elitne turiste koji dolaze vrlo često iz Zapadne Evrope. Oni su spremni da plate za taj mir i kvalitet. Vidim da su sad lokalne samouprave pokrenule da preuzmu priobalno područje, odnosno da se Morsko dobro ukine, i meni se čini da to nije loš predlog. Lokalnim samoupravama treba dati mogućnost da upravljaju priobalnim područjem. Nadam se da će imati kapaciteta da spriječe divlju gradnju. Poneko kaže da u Crnoj Gori zna da bude gora i planska gradnja od divlje, jer vam niko u divljoj gradnji neće zatvoriti prozor, a planska gradnja ponekad to zna da uradi. I da će se napraviti konačno jedan dogovor o inspekcijskim nadležnostima, da se zna ko treba da vrši kontrolu kvaliteta vode i higijene i svih tih aspekata koji treba da daju kvalitet našoj turističkoj ponudi”, kaže Pejović, zaključujući da je potrebno da se lokalnim samoupravama da i veća nadležnost.
„Treba im dati i priobalno područje koje može biti značajan resurs, a ja se nadam da će naše lokalne samouprave to odgovornije raditi nego što je to Morsko dobro radilo i da će zaštititi priobalno područje od dalje devastacije. Čuo sam jednu dobru rečenicu: ‘Mi više ne možemo govoriti o primorskoj magistrali, mi možemo govoriti o lokalnoj cesti’. I zaista, primorska magistrala je postala lokalna cesta. Nama treba nova magistrala. Čuo sam kada je bio jedan razgovor o planiranju putne mreže (tu su bili Barani, panelisti, gospoda Raičević i Đurović), o mogućnosti da se gradi jedan put koji bi, ako se ne varam, prolazio kroz Crmnicu i izlazio na put između Budve i Cetinja, dakle, to bi, na neki način, bila zaobilaznica jer vidimo da je sadašnja putna infrastruktura jednostavno prevaziđena. Sutomore, Bar, Budva… jesu uska grla u saobraćaju”, naglasio je Pejović.
