Punih 37 godina “Barski ljetopis” je ključna kulturna svetkovina ovog dijela Bara i Crne Gore, a na državni praznik – Njegošev dan, zanimljivo je prisjetiti se kako je ova ugledna manifestacija, od prvog izdanja 1988. do pretposljednjeg iz 2023, očuvala niz povezanosti sa slavnim vladarom i piscem.
***
1988: Bar je u prvoj polovini 1988. godine bio u znaku priprema za pokretanje manifestacije. Namjera je bila da Festival ima uporište u nacionalnoj kulturi, uz očuvanje zavičajnog stvaralaštva, te da opštejugoslovensku pažnju zavrijedi nečim velikim, neočekivanim. Izbor je pao na ljubavnu priču iz prve knjige Južnih Slovena – legendu o Vladimiru i Kosari iz “Ljetopisa popa Dukljanina”, ali je gro pozorišnog segmenta bio okrenut Petru II Petroviću Njegošu.
Pozorišni ciklus “Njegoš, inspiracija” bio je posvećen 175-ogodišnjici Njegoševog rođenja, i u okviru njega izvedene su predstave “Gorski vijenac” (rež. Slobodan Milatović, DODEST), “Lažni car Šćepan Mali” u kojoj je briljirao Veljko Mandić (rež. Blagota Eraković, CNP), dramski resital Veljka Mandića i Bora Begovića, te monodrama “Potonja ura Njegoševa” (Slobodan Marunović).
Iako je u medijima najavljivana, nije odigrana festivalska premijera “Luča mikrokozma” u izvođenju Žarka Lauševića zbog odustajanja glumca, kao ni monodrama “Ja, Rade Tomov” zbog zauzetosti Gojka Šantića. Nije održan ni planirani simpozijum “Njegoš i mediji”, niti prateći filmski dokumentarni program, zbog odustajanja glavnog finansijera i organizatora ovog dijela programa – Leksikografskog zavoda Crne Gore, no, i pored toga, kvantitet i kvalitet ponuđenog umnogome je prevazilazio republičke okvire.
***
2013: Tačno četvrt vijeka kasnije, Njegoš se vratio na “Ljetopis”. Slavio se jubilej – 200 godina rođenja. U Dvorcu kralja Nikole je otvorena izložba Zavičajnog muzeja “Odličja dinastije Petrović Njegoš”, na kojoj su predstavljeni ordeni, medalje i spomenice crnogorske vladarske kuće. Autori postavke su bili istoričar umjetnosti Vladislav Kasalica i kustoskinja-istoričarka Draginja Radonjić.
U galeriji “Velimir A. Leković” je otvorena izložba “Umjetničko čitanje Njegoša” na kojoj su radove predstavili mladi akademski umjetnici Slađana Bojić Bogdanović, Žarko Glavatović, Milena Živković, Mitar Živković, Jelena Iličković, Milijana Istijanović, Jelena Jovančov, Milica Kažić, Mirjana Marsenić, Marko Petrović Njegoš, Nikola Radonjić, Marko Rakonjac, Jelena Sekulić, Danijela Stanković Drobnjak, Milija Stojanović, Ivana Tiodorović, Dušan Tomić, Jakša Ćalasan, Dalibor Dado Ćetković, Goran Ćetković i Relja Dedeić.
***
2017: I na jubilarnom, 30. “Ljetopisu”, u ambijentu tvrđave Besac iznad Virpazara, bilo je riječi o slavnom piscu i vladaru, u okviru multimedijalnog programa “O Njegošu i Lubardi”. Program je obuhvatao otvaranje izložbe Petra Vujoševića “Naša tvrda postojbina”, a potom i promociju knjige dr Miluna Lutovca “Stih i slika”. Gost večeri je bila dr Saša Brajović, profesor istorije umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica. Izložba “Naša tvrda postojbina”, kao i cjelokupno veče, bili su pokušaj da se “oda počast Njegoševom djelu u kome je prikazana sva dostojanstvenost našeg naroda, čiju je suštinu stotinjak godina kasnije njegov susjed iz Ljubotinja, Lubarda, pretočio u sliku i boju” – “dva Petra bez kojih Crna Gora ne bi bila ista“.
Na XXX “Barskom ljetopisu” promovisana je i knjiga “Njegoševa filozofija čovjeka” prof. dr Sonje Tomović Šundić. Autorka je u ovoj studiji osvijetlila Njegoševo shvatanje čovjekovog mikrokosmosa, njegove smrtnosti i onoga što je u čovjeku vječno. Moderator večeri bio je prof. dr Čedomir Čupić, ugledni univerzitetski profesor iz Beograda, a prof. dr Sonja Tomović Šundić je istakla kako je knjigu posvetila svom preminulom ocu prof. dr Slobodanu Tomoviću, čuvenom njegošologu.
***
2023: Krajem jula 2023. godine organizovana je atraktivna postavka “Njegoš – 210 godina od rođenja”. Izvanredni muzejski eksponati posvećeni liku i djelu Petra II Petrovića Njegoša privukli su pažnju brojnih ljubitelja likovne umjetnosti. Realizovana je zahvaljujući tradicionalnoj saradnji “Ljetopisa” sa Narodnim muzejom Crne Gore, i obuhvatala tri segmenta – umjetničke portrete Petra II Petrovića Njegoša, poznatih domaćih i međunarodnih umjetnika (A. Jovanovića, P. Počeka, P. Lubarde, I. Zonjića, Ziglera, Morgunova…), zatim radove umjetnika inspirisane Njegoševim djelom (I. Meštrović, P. Poček, V. Radauč, S. Vujović…), kao i plakete/spomenice sa Njegoševim likom koje je Njegošev muzej – Biljarda dobio povodom otvaranja 1951. godine.
Selektorka likovnog segmenta dr Anastazija Miranović izrazila je tada zadovoljstvo “izložbom koja je Baranima i gostima predstavila Njegoša iz drugog umjetničkog ugla”, potencirajući da se radi o “muzejskim predmetima velikana umjetnosti, kako izvanjaca tako i domicilnih autora, a kuriozitet je da su neki od njih prvi put javno izloženi”.
