Gošća emisije „Sunčanom stranom ulice“ Radio Bara bila je doktorka Ljiljana Jovićević, specijalista epidemiologije.
BR/BI: Nekoliko je povoda za Vaše gostovanje u programu Radio Bara. Krenimo redom, od onog najaktuelnijeg momenta. Naime, povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice, koja se obilježava od 20. do 26. januara, Dom zdravlja Bar organizuje vanrednu imunizaciju MMR vakcinom za djecu i HPV vakcinom. Kada će i u kojim prostorijama ona biti organizovana?
Dr Jovićević: Dom zdravlja se uvijek uključuje u aktivnosti koje je preporučio Institut za javno zdravlje Crne Gore. Pored promotivnih aktivnosti, u koje spada i ovo gostovanje, organizovane su i vanredne vakcinacije za određene uzrasne grupe. Vakcinacija se za uzrast od devet do 20 godina sprovodi svakog radnog dana, a subotom i nedjeljom od devet do 14 sati na Odjeljenju pedijatrije. Za starije (od 19 do 26 godina) termin za vakcinaciju je od 12 do 14 sati u prostorijama Odsjeka za epidemiologiju (52, 53 i 54.)
RB/BI: Posljednjih godina na globalnom nivou se spovodi snažna kampanja i edukacija stanovništva da su HPV vakcine jedne od najsigurnijih i najefikasnijih preventivnih mjera protiv raka grlića materice i drugih HPV-povezanih bolesti. Ipak, postoji širenje i oprečnih informacija i tvrdnji o njenoj sigurnosti i efikasnosti, što dovodi do straha i neodlučnosti kod roditelja. Da li je ta bojazan i u najmanjoj mjeri opravdana?
Dr Jovićević: Podsjetiću da se u Crnoj Gori sa HPV vakcinacijom započelo u septembru 2022. godine za djevojčice, a od februara 2024. dostupna je i za dječake. Primarna grupa za vakcinaciju HPV vakcinom je uzrast od devet do 14 godina. Međutim, vakcinu mogu da prime svi koji žele, do navršenih 26 godina. Vakcina je dostupna i za one koji žele da se vakcinišu, a prethodno su prošli pripreme za neku intervenciju na grliću materice, zatim HIV pozitivne osobe, kao i oni kojima je imuni sistem iz nekog razloga oslabljen. Za te kategorije se vakcinacija organizuje u Institutu za javno zdravlje. Ovu vakcinu je, od kada je kod nas započeto sa HPV vakcinacijom, primilo oko devet i po hiljada djevojčica i dvije hiljade dječaka. Ona se daje u više od sto zemalja svijeta i pokazuje veliku efikasnost u prevenciji raka grlića materice, za koji je od posebne važnosti da se otkrije u ranoj fazi kada može biti u potpunosti izlječiv. Pored toga što ova vakcina sprečava nastajanje karcinoma grlića materice, djeluje preventivno i na još neke vrste kancera koje se mogu javiti i kod dječaka (na anusu, penisu, kao i raka grla i ždrijela…). Želim da naglasim i da u visokom procentu sprečava pojavu genitalnih bradavica (kondiloma).
RB/BI: Infekcija HPV-om često nema simptome, ali može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema ako se ne spriječi ili ne liječi na vrijeme. Zbog čega je humani papiloma virus opasan?
Dr Jovićević: Infekcija HPV virusom najčešće prolazi neprimijećeno. Uglavnom se dešava da se nakon godinu-dvije od ulaska virusa u organizam, on sam izbori. Međutim, kod određenog procenta pacijenata, bolest prelazi u hronično stanje koje može dovesti do nekih od onih vrsta kancera koje sam spomenula. Kada govorimo o populaciji zdravih žena dobi od 30 do 50 godina koje nemaju nikakve simptome, vrlo je bitno da se one uključe u nacionalni program, odnosno skrining prevencije raka grlića materice, a za populaciju koja je predviđena za HPV vakcinaciju važno je da se vakcinišu, kako bi se prevenirala infekcija i pojava kancera.
RB/BI: Jedna od tvrdnji koju promovišu protivnici vakcinisanja HPV vakcinom je i da je ne treba testirati na mladima, niti davati djeci u tinejdžerskoj i predtinejdžerskoj dobi, jer obolijevaju samo sredovječne osobe. Da li je to tačno?
Dr Jovićević: Svjedoci smo posljednjih godina, ne samo kada je u pitanju HPV vakcina, nego i sve ostale, da antivakcinalni lobi plasiranjem dezinformacija nanosi jako mnogo štete. Ne postoje naučni dokazi za tvrdnje koje ste izneli. Posebno bih naglasila da je važno da se vakcina primi u uzrastu od devet do 14 godina, znači prije nego što mladi započnu seksualnu aktivnost, odnosno prije nego što dođu u kontakt sa nekim od HPV virusa. Ima smisla i da se vakcina primi i u kasnijem uzrastu. Trenutno se u Crnoj Gori koristi devetovalentna vakcina, što znači da štiti od devet sojeva HPV virusa, ali je broj virusa koji pripadaju ovoj grupi daleko veći, a neki od njih su kancerogeni.
RB/BI: Da li HPV infekcija može da se poveže i sa neplodnošću?
Dr Jovićević: Ne postoje naučno potvrđeni dokazi o povezanosti HPV vakcinacije sa sterilitetom.
RB/BI: Da rezimiramo – Vi prepoučujete da se vakcinišu i djevojčice i dječaci?
Dr Jovićević: Svakako. Vakcina je prvobitno bila namijenjena djevojčicama uzrasta od devet do 14 godina, kao jedna od najvažnijih preventivnih mjera za prevenciju raka grlića materice. Međutim, kako ovi virusi izazivaju i druge vrste karcinoma koji se mogu pojaviti i kod muške populacije, preporuka je da se vakcinišu i dječaci.
RB/BI: Godinama, sve dok zbog epidemije koronavirusom vakcina protiv te bolesti nije preuzela primat, polemika u vezi sa vakcinacijom najviše se vodila kada je u pitanju MMR vakcina. Da li se u posljednje vrijeme situacija promijenila? Da li su roditelji počeli više da vjeruju struci ili su brojniji oni kojima se edukacija na tu temu svodi na internet pretraživače?
Dr Jovićević: Nažalost, Bar je po obuhvatu MMR vakcinacijom bio na posljednjem mjestu u Crnoj Gori. Uz to, podsjetiću i da smo prošle godine imali prijavljenu epidemiju morbila, a da smo prethodno u dva navrata imali po jedan, sporadičan slučaj. U posljednjih 11 mjeseci u Baru je registrovano pet slučajeva obolijevanja od morbila, od ukupno 38 koliko ih je registrovano u Crnoj Gori. Dakle, iako pomaka ima, a broj vakcinisanih je povećan, moram reći da i dalje ne možemo biti zadovoljni. Apelujem i ovog puta na roditelje da blagovremeno vakcinišu svoju djecu, jer je primanje prve doze MMR vakcine, po kalendaru imunizacije, predviđeno za drugu godinu života, odnosno preporuka je da se ona primi sa navršenih 12 do 18 mjeseci. Druga doza je po tom kalendaru predviđena pred polazak u školu. Ipak, i dalje imamo pojavu morbila. U januaru smo imali tri nova slučaja, od kojih je posljednji prijavljen 17. januara u Rožajama. Činjenica je da su morbili tu, oko nas. Ako pogledamo izvještaje iz okruženja, Bosna i Hercegovina bilježi veliki broj oboljelih – oko sedam hiljada, Srbija oko sedamsto slučajeva. Moramo imati na umu da postoji mogućnost importovanja virusa kod nas.
RB/BI: Neki roditelji su skloni da sačekaju da dijete postane verbalno, da prohoda, da malo, što se kaže, „ojača“. Ima li to smisla?
Dr Jovićević: To je, takođe, jedna od zabluda koja opstaje dugi niz godina. Savjetujem roditeljima da se drže preporuka stručnjaka, da se pridržavaju kalendara imunizacije i da pravovremeno vakcinišu djecu prije nego što dođu u susret sa ovim virusom koji je veoma kontagiozan i vrlo se lako prenosi. Kompletnom se smatra vakcinacija sa dvije doze i isključivo na taj način se stiče doživotni imunitet i ne može se oboljeti od ove bolesti.
RB/BI: Postoje i teorije da se na ovaj dio Balkana plasiraju nedovoljno ispitane vakcine, čak se ide i do tvrdnje da se isporučuju one isteklog roka. Ima li u tome i promil istine? Insistiram, jer su djeca blago, a roditeljska odgovornost ogromna i cjeloživotna.
Dr Jovićević: Snabdijevanje vakcinama u Crnoj Gori je centralizovano. Dakle, sve vakcine koje se daju u domovima zdravlja, na primarnom nivou stižu iz ‘Montefarma’ i nijedna vakcina se ne može naći kod nas, a da nije prošla kontrolu Agencije za kontrolu ljekova i medicinskih sredstava. Na svakom pakovanju postoji rok upotrebe i svaki medicinski radnik će prilikom aplikovanja prvo provjeriti da li je ona u roku.
RB/BI: Nakon što smo zaokružili razgovor na temu vakcinacije MMR vakcinom za djecu i HPV vakcinom, neizbježno je i da se osvrnemo na, nažalost, višegodišnje aktuelnu temu – koronavirus. Ima li zaraženih u Baru?
Dr Jovićević: Epidemiloška situacija se aktivno prati od strane Instituta za javno zdravlje. Praćenje se zasniva na podacima koji dolaze sa primarnog nivoa. Što se tiče koronavirusa, bilježimo značajan pad. U Domu zdravlja, na zahtjev pacijenata, obavljamo testiranje brzim testovima na prisustvo koronavirusa. To su uglavnom pacijenti koji dolaze zbog upućivanja na operativno liječenje. Posljednjih sedmica nismo imali nijedan novi slučaj infekcije koronavirusom.
RB/BI: Da li se i dalje sprovodi vakcinacija?
Dr Jovićević: Da i to na zahtjev pacijenata koji putuju u pojedine zemlje u koje ne mogu ući oni koji nisu primili vakcinu. Dakle, masovne vakcinacije nema, ali pojedinačni zahtjevi postoje.
RB/BI: Je li klinička slika kod onih koji su, recimo, tokom protekle godine oboljeli od koronavirusa lakša ili i dalje postoji rizik od težih posljedica?
Dr Jovićević: Svakako. Klinička slika je značajno promijenjena. Radi se, uglavnom, o blagim simptomima, gdje diferencijalno dijagnostički može biti u pitanju grip ili respiratorni sincicijalni virus, a to se utvrđuje preko testova koje primjenjujemo u Higijensko-epidemiološkoj službi.
RB/BI: Kakva je situacija kada je u pitanju sezonski grip? Posljednjih sedmica čini se da je mali broj onih koji nemaju simptome slične gripu.
Dr Jovićević: Institut za javno zdravlje otpočinje pojačani nadzor već krajem septembra. On je ove sezone krenuo 30. septembra i to ne samo nad gripom, nego i nad svim respiratornim infekcijama, uključujući i COVID i respiratorni sincicijalni virus. Do sada smo imali osnovnu (nisku) aktivnost, koja je posljednjih dana malo u porastu. Oni koji žele da se vakcinišu još uvijek nisu zakasnili. Dom zdravlja Bar je ove godine dobio 1.300 doza, od kojih je potrošeno 1.100, tako da nam je na raspolaganju još oko dvjesta. Građani koji žele da se vakcinišu, to mogu uraditi preko svojih izabranih doktora. Pri tome treba imati u vidu da je nakon vakcinacije potrebno da prođe dvije do tri sedmice da se imunitet razvije. Znači, treba da požure dok se aktivnost virusa gripa ne pojača.
RB/BI: U ponedjeljak je počelo drugo polugodište u osnovnim i srednjim školama. Kako se zaštititi od respiratornih infekcija, koje su Vaše preporuke?
Dr Jovićević: Za sve respiratorne infekcije, za koje mogu slobodno da kažem da je mjere prevencije najteže sprovesti (posebno u slučaju obolijevanja od onih bolesti za koje nemamo specifične mjere zaštite), moramo se pridržavati mjera koje su nam na raspolaganju. Znači, ukoliko imaju simptome, djecu ne treba slati u školu, odrasli ne treba da odlaze na posao, treba da vodimo računa o dovoljnoj udaljenosti od onih koji imaju simptome, ukoliko se boravi u zatvorenim prostorijama valja iskoristiti svaki momenat kada je to moguće, da se provjetre. Preporuka za osobe koje imaju simptome je da, ukoliko stupaju u kontakt sa drugima, nose maske, jer je to jedini način da spriječe prenošenje virusa u svom najbližem okruženju.
