Gost emisije “Uhvati dan” Radio Bara bio je predsjednik MZ Mrkojevići i izvršni direktor Sanitarne deponije “Možura” Senad Arabelović.
“Mrkojevići su mjesna zajednica koja se u prethodnih 10 do 15 godina razvija u svakom pravcu. Broj stanovnika se povećava iz godine u godinu. Nije to samo doseljavanje sa sjevera, već i veliki broj stranaca, iz Njemačke ponajviše. U prilog tome svjedoči činjenica da se u školi povećava broj učenika”, objasnio je Arabelović.
Pažnju javnosti izazvalo je posljednje okupljanje žitelja Mrkojevića koji su tražili da u ovoj MZ stalno ordinira ljekar.
“Mještani traže ono što im pripada, jednog ljekara tokom pet dana, i da se odredi izabrani ljekar za Mrkojeviće. Toj ambulanti, osim skoro 4.000 stanovnika prema posljednjem popisu, tokom ljeta gravitira i veliki broj turista. Imali smo razgovore sa predstavnicima ‘Montefarma’ oko apoteke koja bi radila. Očekujemo da nam se relativno brzo izađe u susret”, kategoričan je Arabelović.
U ovoj MZ su u toku veliki infrastrukturni projekti.
“Postoji niz projekata koje neke ranije generacije nijesu uspjele da sprovedu u djelo. Projekat R29 je put koji nam je neophodan, put koji nas spaja sa graničnim prelazom u Albaniji, radovi su počeli. Tu je i fiskulturna sala, očekujemo da i ona bude završena u roku. Ova dva projekta će promijeniti kompletnu sliku našeg dijela opštine, na dobrobit svih građana”, dodaje Arabelović.
Mjesna zajednica je, kaže, “otvorena za sve građane”.
“Sekretar ima radno vrijeme, on je na usluzi radnim danima, građani nam se obraćaju i telefonom. Razuđena je MZ, ima puno zahtjeva. Potrebe su vezane za putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje… Naseljima Gorana, Kunje, Pelinkovići treba vodovod. Potrebna su velika sredstva. Konačno je počela sanacija potpornog zida na kupalištu Džafran na Utjehi. Očekujemo i da će se to završiti brzo. Ljeti dolazi veliki broj turista, koji ovdje provedu i po nekoliko mjeseci. Zato nam je potrebna dobra infrastruktura. I povratnici u rodni kraj treba da nam pomognu. Ne davanjem, već ulaganjem. I oni sada vide da ovdje postoji šansa. Zato su potrebne investicije. Svjesni smo da se sve ne može odmah odraditi. Imamo podršku lokalne samouprave”, optimističan je Arabelović.
Deponija “Možura” radi punom parom.
“Počela je sa radom 2012. godine kao regionalna sanitarna deponija za Bar i Ulcinj, međutim, odmah je postala regionalna i otpad odlažu i iz drugih primorskih gradova. Otpad za prošlu godinu iznosi negdje oko 100.000 tona. To su ogromne količine. Deponija je predviđena za 23 do 25 godina, ali je taj vijek trajanja sada znatno smanjen. Trenutno smo na 85 do 90 posto popunjenosti kapaciteta i to je problem. Najznačajni projekat je proširenje kapaciteta. U susret tome, mi smo 2023. godine izvršili kupovinu zemljišta koje se naslanja na deponiju, oko 43.000 kvadrata od privatnih vlasnika. Taj plan nije lak, ima mnogo izazova. Od nadležnog Ministarstva smo dobili 150.000 eura za idejni projekat, a mi smo uradili studiju izvodljivosti.
Projekat proširenja je vrijednosti 10 miliona eura, a ta sredstva mi nemamo. Svjetska banka je izrazila spremnost da se uključi, ali banka je banka. Selekcija otpada je nešto o čemu se priča, a još se nije dogodila. Poglavlje 27 će biti naročito izazovno. Imali smo od maja prošle godine i akciju da građani odlažu otpad. Cijene su promotivnog karaktera, ali još nije zaživjelo kako treba. Pozivam sve one koji imaju otpad da ga odlože na deponiju. Ovdje nam je cilj da pomognemo i Komunalnim preduzećima”, zaključuje Arabelović, uz napomenu da će postrojenje koje pretvara gas nastao razlaganjem organskih materija sa deponije u električnu energiju “krajem ljeta biti pušteno u rad”.
