Aktuelna epidemiološka situacija privlači mnogo pažnje i izaziva zabrinutost u populaciji. Stanje dodatno usložnjava što je stepen rizika za pojavu infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori od danas sa srednjeg podignut na visok.
O faktorima rizika, spremnosti crnogorskog zdravstvenog sistema da odgovori kompleksnom izazovu, preporukama, prognozama vezano za epidemiološku situaciji, Vjera Knežević Vučićević je razgovarala sa doktorkom Ljiljanom Jovićević, epidemilogom, koordinatokom u Higijensko- epidemiološkoj službi Doma zdravlja Bar.
Bar Info: Zbog čega je rizik od pojave koronavirusa u Crnoj Gori podignut na veći nivo i šta to znači?
Jovićević: Razlog tome je pojava infekcije u zemljama u našem najbližem okruženju. Kako najnoviji podaci govore, mnoge zemlje su prijavile slučajeve zaraze novim koronavirusom. To su prije svih Italija, Hrvatska, Makedonija… Jutros su zabilježene i prijave iz Češke i Rusije. Što se tiče Italije, sa kojom imamo zaista razvijenu komunikacionu mrežu, posljednji podaci govore da u toj zemlji broj inficiranih prelazi 2.000, da je broj umrlih 52, a da je 13 oblasti prijavilo pojavu novog virusa.
Bar Info: Možemo li ustvrditi da je zdravstveni sistem u Crnoj Gori spreman da adekvatno odgovori ovom izazovu?
Jovićević: Kada govorimo o odgovoru na pojavu novog koronavirusa, moram a kažem da nije potrebno da samo zdravstveni sistem bude spreman, spremne moraju biti sve relevantne strukture. Kada govorimo o zdravstvenom sistemu, on je u postojećim okvirima spreman i, sigurna sam, spremniji nego ikada ranije. To se može objasniti time što je dostupnost informacijama mnogo veća. Zahvaljujući Nacionalnom koordinacionom tijelu koje je formiralo Ministarstvo zdravlja, Institutu za javno zdravlje koje kontinuirano prati epidemiološku situaciju, svakodnevno dobijamo ažurirane podatke, preporuke, procedure kako da postupamo u slučajevima kada postoji realna mogućnost da u našu zemlju dođe neko ko je inficiran ovim virusom.
Bar Info: Zašto se takvi virusi najčešće šire iz Kine?
Jovićević: Rekla bi da je to u vezi sa nekim kulturološkim i gastronomskim navikama. Poznato je da na Bliskom Istoku vlada navika da se konzumira meso pojedinih divljih životinja koje su rezervoar virusa, pa u tome treba tražiti razlog što je koronavirus potekao upravo iz ovih oblasti.
Bar Info: Kako se novi koronavirus prenosi?
Jovićević: On spade u respiratorne infekcije, pa se prenosi kapljicama, odnosno, uzročnik se nalazi u respiratornim kapima koje inficirana osoba prilikom kašljanja, kijanja, ali i samog govora, izbacuje. One se mogu naći i na predmetima u okruženju zaraženog, pa zato i kažemo da postoji i indirektni način prenošenja. Kao jednu od glavnih preventivnih mjera savjetujemo da se pravilno peru ruke. Ono podrazumijeva da se koristi ispravna voda za piće i da to ne bude samo puko kvašenje, već da ono traje 30-ak sekundi, da se svi djelovi kože na rukama obuhvate i da se ruke obrišu papirnim ubrusima koje poslije treba odložiti u kantu za otpatke sa poklopcem.
Bar Info: Koji su simptomi koronavirusa?
Jovićević: Vrlo su slični sezonskom gripu, a ono što ga razlikuje je period inkubacije. Kod gipa on je kratak, obično traje dva do tri dana, dok kod koronavirusa prosječna inkubacija traje od 12 do 14 dana. Simptomi koji se javljaju su visoka temperatura, kašalj, otežano disanje, malaksalost, bol u cijelom tijelu.
Bar Info: Da li je osoba u periodu inkubacije prenosilac virusa ili to postaje u onom trenutku kada se virus kod nje, kao domaćina, stabilizuje?
Jovićević: U periodu inkubacije osoba najčešće nema nikakve simptome. Mogućnost prenošenja infekcije je najveća u periodu kada su simptomi najizraženiji. Upravo zbog toga što osobe u inkubaciji najčešće nemaju nikakve simptome, sprovodi se kao jedna od posljednjih mjera za sprečavanje širenja ove infekcije zdravstveni nadzor. Taj pojam podrazumijeva da se zdrave osobe koje su boravile u zemljama gdje postoji infekcija, iako nemaju simptome, ipak rješenjem zdravstveno- sanitarnog inspektora nakon ulaska u zemlju stavljaju pod nadzor. Ta osoba je dužna da se u roku od 24 sata javi nadležnoj epidemiološkoj službi, nakon čega ljekar u narednih 14 dana prati njeno zdravstveno stanje.
Bar Info: Koliko osoba je trenutno u Crnoj Gori pod nadzorom?
Jovićević: Za sada preporuke Instituta za javno zdravlje obuhvataju stavljanje pod nadzor osoba koje dolaze iz Italije, odnosno iz oblasti u kojima je registrovana pojava ove infekcije. Zdravstveno- sanitarni nadzor ne podrazumijeva ograničavanje kretanja, ali nadzor traje 14 dana jer se smatra da toliko traje maksimalna inkubacija za razvoj ove infekcije.
Bar Info: Da li treba nositi masku i da li je to adekvatna zaštita od koronavirusa?
Jovićević: To je jedno od najčešćih pitanja posljednjih sedmica. Nošenje maske preporučuje se osobama koje su oboljele i zdravstevnim radnicima kako bi se zaštitili prilikom kontakta sa pacijentima. Prilikom korišćenja maske veoma je važno na koji se način upotrebljava i voditi računa da ukoliko se zaprlja sa unutrašnje strane ili prilikom disanja dođe do nelagode, ona se mora zamijeniti novom.
Bar Info: Kolika je brzina širenja ovog virusa u osnosu na prethodne epidemije:
Jovićević: Spomenuću SARS iz 2002. godine, kada smo imali mnogo manju brzinu širenja, a procenat širenja je išao do deset posto. Kod infekcije novim koronavirusom stepen širenja je mnogo veći. Međutim, što se tiče smrtnosti , ona je mnogo manja u odnosu na prethdne epidemije virusima koji pripadaju istoj grupi. Smrtnost kod koronavirusa je dva do tri posto, u odnosu na SARS gdje je dostizala i deset procenata.
Bar Info: Po čemu se još razlikuje koronavirus od ostalih virusa gripa?
Jovićević: Od ostalih respiratornih virusa razlikuje se po tome što je mogućnost prenošenja veća, pa je i broj oboljelih ovako značajan. U zemljama van Kine radi se o inportovanim slučajevima, ali vrlo brzo, zbog tog brzog šierenja, imamo uspostavljenu lokalnu transmisiju.
Bar Info: Koja je strategija liječenja koronavirusa?
Jovićević: Nažalost, još uvijek ne postoji efikasan lijek. Ne postoji ni vakcina. Ono što se primjenjuje u slučajevima obolijevanja od novog koronavirusa je simptomatska i potporna terapija.
Bar Info: Koje grupe su najrizičnije?
Jovićević: Dosadašnja ispitivanja su pokazala da su u najvećem riziku osobe koje već imaju neka hronična oboljenja i stariji od 70 godina. Podaci pokazuju da je i najveća smrtnost u kategoriji starijih od 70, odnosno 80 godina.
Bar Info: Posljednjih dana možemo čuti da žene i mala djeca spadaju u grupu manje rizičnih od zaraze koronavirusom. Zbog čega je to tako?
Jovićević: Statistički podaci pokazuju da je među inficiranima bilo najmanje žena i djece. Međutim, to se može podvesti pod tim da je muška populacija izloženija, a da drugi razlozi za to ne postoje.
Bar Info: Šta uraditi ako ipak posumnjamo na koronavirus kod djeteta?
Jovićević: Mala je vjerovatnoća da se u ovom momentu, kada nemamo prisustvo koronavirusa u Crnoj Gori pojave simptomi koji govore u prilog tome da se radi o infekciji novim koronavirusom. Vjerovatno se radi o nekom drugom respiratornom virusu. U svakom slučaju, kada procjenjujemo o čemu se radi, najvažniji epidemiološki podatak je da li je ta osoba bila u zemlji ili području gdje postoji infekcija. Preporuka je da se, ukoliko se radi o težim respiratornim tegobama, obratite svom izabranom ljekaru, odnosno pedijatru.
Bar Info: Da li Crna Gora ima kapacitet za osposobljavanje adekvatnih karantina u slučaju pojave novog koronavirusa na našem prostoru?
Jovićević: Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kao jednu od posebnih mjera za sprečavanje širenja zaraznih bolesti predviđa zdravstveni nadzor o kome smo već govorili i karantin. Naravno da između zdravstveno- sanitarnog nadzora i karantina postoji razlika, jer karantin podrazumijeva ograničavanje kretanja. U karantin se stavljaju zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa osobom koja je inficirana novim koronavirusom ili se sumnja da su bile u kontaktu sa zaraženim. Ministartsvo zdravlja razmatra na kojim lokacijama bi bilo najprikladnije da se odrede objekti gdje bi u slučaju potrebe bile smještane osobe u karantin.
Bar Info: Koje su najčešće dezinformacije sa kojima se Vi kao ljekar susrećete od kada nam se koronavirus približio?
Jovićević: Najčešće pitanje je da li u Crnoj Gori stvarno nema infekcije novim koronavirusom? Međutim, moram istaći da je u odnosu na ranije situacije kada smo imali pretnje drugih epidemija- SARS-a, ptičijeg gripa, svinjskog gripa, ebole… sada imamo mnogo manje dezinformacija. Razlog tome je što je dostupnost informacijama mnogo veća. Zahvaljujući Institutu za javno zdravlje koji kontinuirano prati epidemiološku situaciju, svakodnevno ažurira podatke koje dostavlja Svetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti, informacije su dostupne na sajtu Instituta, Ministarstva. One se svakodnevno plasiraju nadležnim epidemiološkim službama i svim zdravstvenim ustanovama na području države, kao i javnosti preko sredstava javnog informisanja.
Bar Info: Ima li, pored svih dostupnih informacija, panike među Baranima?
Jovićević: Paniku je ponekada teško izbjeći, jer smo svi najosjetljiviji kada je zdravlje u pitanju. Međutim, prema ovoj situaciji moramo se prije svega odnositi razumno, imati povjerenje u zdravstveni sistem i stručnjake, držati se svih preporuka relevantnih institucija. Ipak, spremnost u ovoj situaciji ne zavisi isključivo od sistema, nego i od pojedinaca, pa mislim da će se pružanjem pravih i pravovremenih preporuka i savjeta izbjeći panika. U ovom momentu mjesta panici- nema.
Bar Info: Iako je nezahvalno procjenjivati, do kada će trajati realna opasnost od koronavirusa? Neke Vaše kolege su u javnost izašle sa informacijomda će sa prvim toplijim danima korona nestati.
Jovićević: Preciznije procjene je vrlo teško praviti. Danas smo mogli čuti da se epidemiološka situacija u Kini stabilizuje, u smislu da je broj prijavljenih slučajeva sve manji- u toku jučerašnjeg dana prijavljeno je svega 200 novih slučajeva. U svijetu imamo sve veći broj zemalja u kojima su prijavljeni slučajevi infekcije koronavirusom- taj broj je porastao na 61 državu. Uglavnom se radi o obolijevanju u ograničenim oblastima. Iako je uspostavljena lokalna transmisija, masovnije obolijevanje nije zastupljeno u zemljama van Kine. Za očekivati je da će se epidemiloška situacija, zahvaljujući svim opštim i posebnim mjerama koje se u svijetu primjenjuju, stabilizovati.
Bar Info: Zamoliću Vas na kraju, za rezime – kojih preporuka građani treba da se pridržavaju i na šta posebno da obrate pažnju, kako bi izbjegli koronavirus, u slučaju da se pojavi u Crnoj Gori?
Jovićević: U ovom momentu, s obzirom da sve više zemalja u okruženju prijavljuje pojavu infekcije, ono što bi bila najbitnija preporuka je da treba izbjegavati putovanja u zenlje u kojima postoji infekcija ovim virusom. Treba izbjegavati i kontakt sa osobama koje imaju neku respiratornu infekciju, a ako je on nužan, koristiti zaštitnu opremu. Valja izbjegavati i ono što nazivamo “bliskim” kontaktom sa osobama za koje postoji sumnja da su oboljele, pa rastojanje prilikom kontakta treba biti ne manje od metar i po. Treba izbjegavati učešće u javnim skupovima, izbjegavati mjesta javnog okupljanja… Ukoliko se boravi u zatvorenim prostorima, preporuka je da se oni što češće provjetravaju, treba raditi na ojačanju imuniteta unošenjem vitamina, minerala i upražnjavati fizičku aktivnost.
