Barski kalendar

Formirana Muzejsko-umjetnička zbirka Barske plovidbe – svjedočanstvo o istorijatu barskog pomorstva

Povezano:

Opština Bar: Prijem za delegaciju italijanskog broda Giorgio Cini

Prestanak ribolovnog zabrana u NP Skadarsko jezero

Javni poziv za sprovođenje aktivnosti iz Lokalnog plana socijalne i dječje zaštite i unaprjeđenja inkluzije

Autor: Vesna Šoškić, photo Ivo Gojnić

Muzejsko-umjetnička zbirka je najvećim dijelom predstavljena i izložena u velikoj sali „Barske plovidbe“ AD Bar , a osim oko 150 predmeta koji evociraju prošlost savremenog brodarstva ovog područja, obogaćuju je i artefakti koji evociraju vrlo malo poznatu davnu pomorsku prošlost Bara. Na najstarijim gravirama Bara iz XVI vijeka prikazani su brodovi koji su uplovljavali u njegov akvatorijum, a izložen je i kopirani egzemplar najstarije polise pomorskog osiguranja jednog trgovačkog preduzetnika iz Bara, iz 1599. godine, kojom se osigurava brodski teret od pomorskih rizika na putu u Veneciju.

“Zanimljivo je da se u savremeno doba ‘Barska plovidba’ kao naziv parobrodarskog preduzeća, odnosno kompanije za obalnu i prekomorsku plovidbu pojavljuje tri puta: najprije u periodu 1926-1931, drugi put 1963. godine, i treći od 2000. godine. Značajan dio postavke tiče se trajektne linije Bar – Bari otvorene prije 60 godina – 1965. godine, pri čemu je samo u razdoblju do 1979. godine promet na njoj rastao u prosjeku za 15% godišnje. Osim fotografija feribota ‘”‘Sveti Stefan'”‘, ‘”‘Njegoš'”‘, ‘”‘Sveti Stefan II'”‘ i ro-ro broda ‘Alba’, tu su i djelovi, ukrasi, oprema i instrumenti za plovidbu, kao i brodski dnevnik stroja ‘Sveca’, koji dokumentuje njegovo prvo uplovljavanje u Bari“, kazao je za Radio Bar i Bar info saradnik na formiranju ove vrijedne muzejske zbirke dr Savo Marković, koji je istakao da je nastala na osnovu odluke sadašnjeg izvršnog direktora “Barske plovidbe” AD , Borisa Mihailovića. Tome je prethodilo evidentiranje i sistematizovanje arhivske i foto dokumentacije, eksponata, umjetničkih i drugih predmeta koji imaju poseban značaj za istorijat barske pomorske kompanije, kao i specijalističke biblioteke od oko 300 knjiga.

U postavci su izložene fotografije brodova “Prekookeanske plovidbe”, kao i jedan od modela koji pripadaju novogradnji – španskih freedoma, bulk carriera “Beograd” (dužine 182,85 m, širine 22,4 m) izgrađenog u gradu Astilleros de Sevilla, i preuzetog decembra 1973. godine ). Upravo je izgradnja ovakvih brodova (“Nikšić”, “Virpazar” i “Kolašin” 1970, “Danilovgrad” 1974) učinila da “Prekookeanska plovidba” postane jedno od najvećih preduzeća jugoslovenske trgovačke mornarice. Narednu fazu u njenom razvoju obilježile su novogradnje koje su takođe zastupljene u Muzejsko-umjetničkoj zbirci makete brodova “Bar” (razmjer 1:100 , dužine 189,4 m i širine 22,8 m), koji je izgrađen u Astilleros espanoles S. A. u Bilbau i preuzet decembra 1986, “Bijelo Polje”, istih dimenzija (Factoria de Olaveaga, Bilbao), preuzet maja 1987, “Ivangrad” (dužine 165,5 m i širine 23,05 m) izgrađen u Warnemündeu, u tadašnjoj DDR, preuzet aprila 1988, i “Obod”, višenamjenski brod nosivosti 18.235 mt, dužine 165,5 m, širine 23,05 m) izgrađenog takođe u Warnemündeu, preuzetog 15. decembra 1988. Tu su i manji modeli brodova “Bari “Budva”, izgrađenih u Kini 2014. godine.

Muzejsko-umjetnička zbirka obuhvata i čarter partije, kupoprodajne ugovore brodova “Prekookeanske plovidbe” i “Barske plovidbe”, pomorske i geografske karte, umjetničke slike, sidra, pomorske uspomene i dokaze o uspješnoj saradnji sa drugim jadranskim pomorskim i kompanijama iz susjednih država. Specifičnost opstanka “Prekookeanske plovidbe” bila je njena plovidbena i trgovačka usmjerenost na Kubu, što potvrđuje činjenica da je preduzeće posjetio i predsjednik te prijateljske države, Osvaldo Dorticós Torrado

“Pojedinačni eksponati i sidra izloženi su u prizemlju zgrade Putničkog terminala, kao i u drugim prostorijama ‘Barske plovidbe’, ali svi zajedno predstavljaju kulturno dobro i važan izvor podataka i svjedočanstava za proučavanje nasljeđa barskog i crnogorskog pomorstva”, naglašava Marković.

Podijeli na društvenim mrežama