U svijetu se 20. juna obilježava Dan izbjeglica – ljudi koji su bili primorani da, usljed ratnih dešavanja ili progona, napuste domovinu. Ovaj međunarodni dan, koji su Ujedinjene nacije 2001. godine proglasile u znak odavanja počasti izbjeglicama širom svijeta, obilježava se svake godine u cilju skretanja pažnje na njihova prava i potrebe. Solidarnost sa izbjeglicama ogleda se kroz dugoročne programe stalne podrške koje sprovode nacionalna društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
Obilježavanje Svjetskog dana izbjeglica bio je povod za razgovor sa Zoricom Crnčević, sekretarkom Opštinske organizacije Crvenog krsta (OOCK) Bar.
“U skoro 150 godina postojanja, od 1875. godine, Crveni krst Crne Gore se bavi izbjeglicama, tako da je tokom tog perioda bilo veoma malo prostora u kojem nisu zabilježeni udari na štetu onih koji su morali da napuste svoje domove, da budu ljudi bez adrese i da, kada uđu u neku zemlju, kao što je Crna Gora, nađu hrabrost da grade bolju budućnost za sebe i svoju porodicu. Crna Gora je u tom smislu uvijek bila otvorena, što je i potvrdila 2022. godine kada je veliki broj izbjeglica iz Ukrajine svoj mir pronašao u našoj zemlji”, kazala je Crnčević, konstatujući da se Dan izbjeglica u OOCK Bar obilježava svakodnevno.
Crnčević ističe da su vrata Crvenog krsta prva na koja su zakucali izbjegli Ukrajinci i registrovali se prije nego što je Vlada Crne Gore donijela odluku o njihovom uvođenju u evidenciju raseljenih.
“Do danas”, navodi Zorica Crnčević, “432 porodice su na evidenciji OOCK Bar sa 1021 osobom. U početku su to bili samohrani roditelji, starije osobe i maloljetna djeca, prošle godine smo imali 29 novih porodica sa 71 članom, a do 1. juna ove godine još pet porodica sa 14 članova, što znači da je priliv izbjeglica nezaustavljiv, doduše, nekad u većoj, a nekad u manjoj mjeri, što je uslovljeno trenutnom situacijom u Ukrajini”.
Set usluga koje pruža lokalna organizacija Crvenog krsta odnosi se na psihološku i psihosocijalnu pomoć gdje su angažovani psiholog, socijalni radnik i prevodilac, a radionice, pojedinačni i grupni rad se baziraju na oslobađanju od stresa i suočavanju sa teškom situacijom.
“Crveni krst Crne Gore (CKCG) preko Međunarodne organizacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca obezbjeđuje humanitarnu pomoć u hrani, higijenskim artiklima, obući i odjeći, u kontinuitetu je dijeljena i finansijska pomoć, kao i bonovi za kupovinu u prodavnicama. Tu je i organizacija izleta po Crnoj Gori, upoznavanje sa njenim ljepotama i znamenitostima, a posebno mjesto zauzima integracija u društvenu zajednicu, gdje se kroz druženja, posebno u Klubu za starija lica, izbjeglice susreću sa domicilnim stanovništvom i razmjenjuju informacije o kulturi, tradiciji, kao i kuhinji Crne Gore i Ukrajine, što značajno utiče na njihovo zbližavanje. Isto tako, Ukrajinci dobijaju informacije o zdravstvenoj zaštiti, nabavci ljekova, pripremama i upisu u školu. Radi se i sa djecom i majkama – uči se crnogorski jezik, na neformalan način, kroz igru i tematske radionice”, navela je Crnčević.
Najčešći uzrok pojave izbjeglica su ratovi. Ipak, izbjeglice svoje domove nekad napuštaju i usljed klimatskih promjena, poplava, požara…
“Broj izbjeglica od 122 miliona na svjetskom nivou uključuje sve koji su iz pomenutih razloga napustili mjesto boravka. Bezbjednosna situacija je nestabilna, klimatske promjene su i te kako vidljive, osjećamo ih svakodnevno. S obzirom da je sve to tema brojnih sastanaka na visokom nivou i u fokusu je svjetskih politika, 20. juna naredne godine nećemo govoriti o novim izbjeglicama, već o interno raseljenim licima koja su se vratila u svoju zemlju i nastavila život u matičnoj državi”, poručila je Crnčević, dodajući da je Crveni krst formirao Viber aplikaciju kako bi se izbjeglice iz Ukrajine mogle direktno priključiti i dobiti važne informacije. S obzirom da je Viber aplikacija limitirana brojem korisnika, u međuvremenu je instalirana i aplikacija Telegram koja pruža informacije o aktivnostima Crvenog krsta i nudi niz obavještenja, savjeta…”, saopštila je Crnčević, izražavajući zadovoljstvo izuzetno dobrom saradnjom koju CKCG i OOCK ostvaruju sa ukrajinskim Centrom za izbjeglice od kojeg crpe informacije u vezi sa licima kojima je pomoć potrebna.
“Kroz humanitarni rad zaposlenih i volontera želimo da mijenjamo svijet. Ne možemo da utičemo na globalne politike, ratne sukobe, klimatske promjene ali možemo da ublažimo ljudsku patnju i sačuvamo ljudsko dostojanstvo. U Baru ima mnogo onih koji su došli iz Ukrajine, na nama je da koristimo njihova znanja i životna iskustva, da se povežemo međusobno, pomognemo da se integrišu u našu lokalnu zahednicu i da nam svima bude dobro. Čovjek čovjeku treba da bude čovjek”, zaključila je Crnčević. Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, danas je aktivno preko 120 ratova i sukoba, što znači da će podrška Crvenog krsta, njegovih lokalnih organizacija, institucija i građana biti sve neophodnija, kako bi izbjeglicama bilo pruženo utočište.
