Barski kalendar

U ime crvene košulje: Mladići i djevojke sa Belvedera decenijama nakon stradanja žive u sjećanjima

Povezano:

Izložbom Petra Hranuellija započinje likovni program 38. Barskog ljetopisa

VIDEO: Nastupom rasplesanog ansambla Pozorišta na Terazijama, svečano otvoren 38. Barski ljetopis

Program 38. Barskog ljetopisa po datumima

Autor: Maja Tomović

Tradicionalna manifestacija „U ime crvene košulje“ održana je sinoć u amfiteatru Starog grada, u organizaciji Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bara i JU Kulturni centar Bar. Brojne posjetioce – članove, prijatelje porodica žrtava sa Belvedera i građane Bara koji baštine antifašizam kao jednu od najvećih vrijednosti društva, četvrdeset četvrti put je okupila strašna krvava bajka o mladosti koja je crvenim košuljama i crvenim snovima prkosila smrti.

Na hrabrost djevojaka i mladića koji su se 6. jula 1944. godine ujedinili u otporu i žrtvi podsjetio je Vukan Vujačić, sekretar UBNOR-a i antifašista Bara.

„Bili su to ljudi od ideala, od vjere u slobodu, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka. Njihova mladost, snovi i neispunjene želje zauvijek su utkane u temelje slobode u kojoj mi danas živimo. Stradali su rame uz rame, kao što su i živjeli ne dijeleći se po vjeri, naciji i porijeklu. Bili su to ljudi ovog kraja, Barani, Crnogorci u najljepšem i najširem smislu riječi, ljudi koji su vjerovali u čovjeka. Oni nisu nosili puške, nisu činili zlo, njihov jedini grijeh je bio što su željeli slobodu“, kazao je Vujačić, ističući da je Bar oduvijek bio mjesto gdje se različitosti spajaju, gdje se crkva i džamija čuju jedna uz drugu, gdje komšija nije samo čovjek iz ulice, već brat, prijatelj i oslonac.

„Bar je takav i danas i neka takav ostane za sva vremena“, poručio je Vujačić . „Manifestacija ‘U ime crvene košulje’ nije samo sjećanje na žrtve, već je i svjedočanstvo da ih nismo zaboravili, jer ako prestanemo da ih spominjemo, izgubili smo vlastiti identitet“, zaključio je Vujačić.

U ime Opštine Bar, obratila se potpredsjednica Tanja Spičanović, podsjetivši da je u podrumijskom kraju bilo teških vremena, ali i gorostasnih ljudi. Prema njenim riječima, cijena slobode je uvijek visoka, a u Crnoj Gori nikad nije bilo dileme oko toga, jer se dobro znalo da su pravo na život, na mir i na čovječnost neprikosnovene vrijednosti dostojne svake cijene.

„Snove o slobodi besmrtnih junaka nije mogla presjeći niti neprijateljska, niti nebratska ruka. Ali zato je presjekla njihove mlade, tek započete živote. Mučki, kako to samo slabi rade, sasule su te zlikovačke ruke olovna zrna u njihove crvene košulje. Neprijatelji nijesu računali na to da sinovi i šćeri slobodne crnogorske zemlje ne gube ime svoje na uvoru i da će ideja slobodarstva i duh prkosa nastaviti da traje i da živi. Oni tako nevini od zanosa i opijeni idealima, privrženi svom kraju maslina i mora, sanjali su velike snove o slobodi. Ipak, njihovi snovi su dosanjani i poklonjeni nama. U slavu njihovih jedanaest mladih života, u slavu svih 855 žrtava koje je Bar položio braneći svoja ognjišta i dostojanstvo, dužni smo da čuvamo sjećanje na tekovine koje su nam podarili, da ne dozvolimo da se ugasi baklja antifašizma kao trajne vrijednosti i temelja našeg identiteta i naše državnosti“, nadahnuto je govorila Spičanović.

Posjetioci su imali priliku da slušaju pjesme iz NOB-a: „Oj, đevojko, drugarice“, „Po šumama i gorama“ „Bilećanka“, „Bella ciao“ i „Mlada partizanka“, u izvođenju hora „Vokalisti“ iz Podgorice, pod vođstvom maestra Saše Barjaktarovića. Za poetski ugođaj bio je zadužen Milan Vujović govoreći „Besmrtnu pesmu“ Miroslava Antića, „Orfeje belvederske“ Rajka Joličića i „Mala velika moja“ Izeta Sarajlića, uz gitarsku pratnju profesora Radeta Amanovića.

U okviru programa je prikazan i film-slajd fotografija iz arhiva Zavičajnog muzeja, koji su, specijalno za ovu priliku, pripremili Goran Pajović i Draginja Radonjić.

Scenario i realizaciju programa potpisuje prof. Milun Lutovac, dok su tehničku podršku projektu pružili Goran Mitrović i Zoran Andrejić iz Kulturnog centra Bar. Program je vodila Maja Tomović, koja je izrecitovala i dio poeme “Jama” Ivana Gorana Kovačića.

Podijeli na društvenim mrežama