Nakon pauze od nekoliko mjeseci, na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. U nešto izmijenjenom formatu emisije, nije odgovarao na pitanja voditelja, već isključivo na ona koje su od građana stigla mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Zbog obilja materijala u sat i 20 minuta trajanja programa, ovu komunikaciju predsjednika s građanima emitovaćemo u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

Raičević: Zaista preferiram ovaj format, jedan vid direktne komunikacije građana sa mnom i ovo je jedinstvena prilika da ih sve informišemo u aktuelnim dešavanjima u našem gradu. Drago mi je da ste prihvatili da prioritet imaju slušaoci, odnosno građani, i da njihova pitanja budu prioritetna, onakva kakva jesu, bez ikakvih cenzura. Da zaista govorimo otvoreno o svim problemima.

1) Ubjedljivo najviše žalbi turista bilo je na cijene, koje su divljale skoro iz dana u dan. Osim toga, žalili su se na saobraćajnu povezanost i gužve, ali to je već uobičajena stvar. Količina novca koja je ljeti ušla u Bar mnogo je manja nego prošlih godina. Kako gledate na to i na propalu sezonu? 

Raičević: Bio bih krajnje neodgovoran prema sugrađanima i prema turističkim poslenicima ukoliko bih rekao da sam zadovoljan sa dosadašnjim rezultatima turističke sezone. Ona je imala jako puno izazova, koji su pratili i samu pripremu, a podsjećanja radi – priprema turističke sezone mora započeti u onom terminu koji je adekvatan, već krajem prethodne godine. Izostala je ta priprema sa nivoa centralnih vlasti koje trebaju da koordiniraju svoje aktivnosti. Ušlo se u prilično nepripremljen teren vezan za zakupe kupališta i privremenih objekata u zoni Morskog dobra. Sa svim tim se ozbiljno kasnilo.

Moramo biti svjesni još jedne činjenice – Vlada Crne Gore je kroz zakonsko rješenje promijenila iznos PDV-a za oblast turizma sa 7% na 15% i sve to je u konačnici rezultiralo značajnim povećanjem cijena i usluga na samim plažama, privremenim objektima i generalno u turizmu i turističkoj privredi. Moram negdje pronaći razumijevanje za turističke poslenike zašto su se opredijelili na povećanje cijena, ali isto tako moramo biti svjesni činjenice da to povećanje nije pratilo značajno unaprjeđenje usluga i kvaliteta.

Došli smo u disproporciju cijena koje se ne mogu više mjeriti ni sa ozbiljnim turističkim destinacijama, postali smo skuplji od Hrvatske. A takođe, naša konkurencija nije mirovala, već je vrijedno radila na turističkoj promociji, tu konkretno mislim na Albaniju. 

Ono što su poražavajući podaci za Crnu Goru, samim tim i za nas u Baru, jeste činjenica da jedno jako značajno emitivno tržište za crnogorski turizam, a to je tržište Zapadne Evrope, konkretno Njemačke, ove godine bilježi određeni pad u procentu turističkih posjeta, dok susjedna Albanija bilježi uvećanje od 3 do 4 puta više u odnosu na prethodnu godinu.

To dovoljno govori da turizam nije oblast koja može da se priprema mjesec dana pred sami špic sezone, da moraju svi biti aktivno uključeni, da se mora kvalitetno vršiti promocija turističke destinacije. Imam informaciju da je na jednom od najznačajnijih turističkih sajmova u prethodnoj godini, konkretno u Berlinu, država-partner bila Albanija, a da je na samom štandu turiste iz Njemačke pokušao da pozove i sam premijer. Uz to, njihova avio-dostupnost je nešto što je fascinantno. Ono što su komšije uradile je rezultat vrijedan svake pohvale, a nas tjera na ozbiljno razmišljanje i zabrinutost. Ako znamo da je u jednom danu, krajem jula, aerodrom u Tirani opslužio skoro 51.000 putnika sa 298 letova,  to dovoljno govori o kakvom ozbiljnom radu govorimo kod naših komšija, a gdje smo mi.

Saobraćajne gužve su nešto što manje-više prati turističku sezonu, ne samo u Baru, a teško je turistima razumjeti da se od Tivta do Bara putuje od 3,5 do 4 sata. Ta loša reputacija koju smo ove godine stekli, očigledno će imati negativne uticaje i na narednu turističku sezonu, a siguran sam da ćemo infrastrukturno kao zemlja biti bolje pripremljeni zbog radova koji se odvijaju na potezu od Tivta do Jaza.

Ove godine smo svjedočili po prvi put velikim saobraćajnim gužvama od Bara do Ulcinja. Zašto? Za one koji možda nisu upoznati, značajan broj turista koji u tranzitu prolazi kroz Crnu Goru ka Albaniji je godinama koristio regionalni putni pravac preko Mrkojevića, Vladimirskih Kruta do Sukobina, a taj putni pravac se od septembra prošle godine rekonstruiše. Zbog toga su svi ove godine bili usmjereni ka Ulcinju i to je stvaralo dodatne saobraćajne gužve. Ja sam duboko uvjeren i negdje podržavam sve što su trenutne aktivnosti na terenu, da ćemo već narednu turističku sezonu dočekati sa značajnim dijelom rekonstruisane saobraćajnice kroz Mrkojeviće, što će značajno unaprijediti saobraćaj u našoj opštini do konačnog rješavanja nečega što jeste problematika ne samo Bara, već i svih primorskih opština, a to je protočnost same saobraćajne infrastrukture, konkretno Jadranske magistrale, koje je dimenzionisana 60-ih ili 70-ih godina za određen obim saobraćaja koji je danas višestruko veći.

2) Ovog ljeta sam kao stanovnik Spuških zgrada od njihovog nastanka morao da svaki dan gubim po 20 minuta vozeći oko Lamela, čekajući da nađem parking ili sam se parkirao kroz Crvene banke. Postoji li nešto što se može uraditi da se ljudima koji stalno žive tu omogući parking? Da li će konačno početi rekonstrukcija te ulice (Jovana Tomaševića – prim. aut.), da se maknu borovi i dobije neko parking mjesto? I dodatno, hoće li između Spuških zgrada i kafića “San Remo” proći ulica da bi bila povezana ta dva parkinga? 

Raičević: Što se tiče same poveznice Ulice Jovana Tomaševića sa parkingom iza Spuških zgrada, nisam upoznat da se tu planira bilo kakva saobraćajnica.

Nadam se da bi toliko dugo najavljivana rekonstrukcija tog dijela Ulice Jovana Tomaševića mogla da počne u narednih par mjeseci, s obzirom da se privodi kraju i tenderska procedura za izradu glavnog projekta i nakon toga procedura za izbor izvođača radova. Bili smo u dilemi da li sa određenim procedurama da započnemo i ranije, međutim onda bi došli u poziciju da sa građevinskim radovima moramo da započnemo u toku ljetnje sezone. A i ovako nije bilo dovoljno parkinga. Na ovom potezu svjedočimo prirodnoj devastaciji prostora koja je manifestovana kroz rast zelenog fonda i nemogućnost parkiranja na određenim pozicijama. To je jedna problematika, druga problematika svakako jeste i povećanje broja stanovnika, samim tim i broja vozila. 

Ono što smo tokom ljetnjih mjeseci radili kroz aktivnosti Komunalne policije jeste nastojanje da oslobodimo parking mjesta zarobljena havarisanim vozilima, vozilima koja nisu registrovana, vozilima koja se parkiraju u svrhu prodaje ili rent-a-kara. Popis je odrađen u prethodnim mjesecima i takvih vozila imamo oko 390. Naša Komunalna policija je značajan dio takvih uklonila, a sva će biti dislocirana na adekvatnu lokaciju koju smo odredili i time će se značajno rasteretiti parking prostor u užem centru grada. Međutim, ono što je sada već evidentno, kroz rad Parking-servisa biće omogućena domicilnom stanovništu određena privilegija u dijelu same finansijske nadoknade koja će kao takva morati da se plati, ali postojaće mogućnost uz adekvatan cjenovnik da se određeno parking mjesto može rezervisati  u svim periodima dana.

I još nešto moram da istaknem. Moramo svi značajno da promijenimo i navike, da budemo svjesni činjenice da parkiranje na nekim lokacijama koje podrazumijeva zauzimanje dva mjesta ne može više da postoji. To su neke navike sa kojima moramo da prestanemo.

Jednu naviku su sigurno stekli Barani, i to zahvajjujući sankcijama – da ne parkiraju na mjestima za invalide. 

Raičević: Tako je. Tu su bili ekstremno rigorozni i to je nešto što moramo da sprovodimo i u narednom periodu.  Govorimo o promjenama navika, ali i značajnoj promjeni svijesti. Moramo biti svjesni činjenice da ta parking mjesta moraju biti namijenjena korisnicima koji shodno Zakonu, na kraju i Ustavu Crne Gore, pa i prosto ljudski, imaju svoja prava. I ja kao vozač koji koristi parking prostor u centru grada dosta često budem u razmišljanju “makar dva minuta ako mogu da se parkiram na to mjesto”. Ne smijemo to da radimo, jer jasno je označeno za koga i za koje potrebe su ta parking mjesta.  

3) Postavljeno je za vrijeme vašeg mandata više klupa nego za svih predsjednika Opštine zajedno od Drugog svjetskog rata naovamo. Čestitke za taj potez, to je trebalo Baru, iako se neke nalaze na mjestima gdje niko neće da sjedi. Pošto u našem naselju, u Bjelišima, nema ni jedna klupa, pitamo kakva je procedura da se dobiju klupe za sjedenje i odmaranje, jer se ne odvija sve u centru grada. Ima nas živih i na periferiji. 

Raičević: Svakako da nastojimo da odgovorimo na sve zahtjeve koje dolaze i sa područja drugih mjesnih zajednica. Drago mi je da građani primjećuju da je naša pažnja bila usmjerena u tom pravcu. Ono što mene konkretno čini posebno sretnim je činjenica da su, 3-4 godine nakon postavke tog urbanog mobilijara, oni u prilično dobrom stanju, što znači da se koriste i da građani vode računa o tome. Naše Komunalno preduzeće je voljno da izađe u susret svim zahtjevima koji budu stizali sa područja ostalih mjesnih zajednica. Smatramo da je to u ljetnjim mjesecima jedno mjesto okupljanja i način da se pobjegne od svih vrućina kojima smo svjedočili. 

4) Možete li kao gradonačelnik da uspostavite bolji odnos sa upravom policije da bi bili spašeni od nekih stvari koje nas mjesecima muče – tu najprije mislim na trke motora, noću na bulevarima i ulicom pored Carine sve do nadvožnjaka. 

Raičević: Saradnja lokalne uprave sa CB Bar je na zaista kvalitetnom nivou. S druge strane, i sam svjedočim o ovome što je apostrofirano. Tokom ljeta održavaju se trke motora, a to nisu ni klasični motori već frizirane mašine. Nije to samo tim ulicama, tih trka ima i na Bulevaru Dinastije Petrović, i na Bulevaru JNA, na magistrali od “Rapexa” do “Kalamper pumpe”, u Polju… To je definitivno nadležnost Saobraćajne policije, i ja ću iskoristiti i ovo gostovanje da uputim apel prema njima da uvaže ono što jesu brojni apeli naših sugrađana i da ovako neodgovorne pojedince sankcionišu na odgovarajući način. 

5) Vatrogasci su opet bili heroji ovoga ljeta. Planira li gradska uprava da ih novčano nagradi kao što je uradila podgorička i da li se planira modernizacija opreme?

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci, jer su već davno, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara – oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo. Što se tiče nagrade, svakako će biti adekvatno nagrađeni.

Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija – nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz Budžeta. U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti, to je više nego neophodno. Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno.

Jako sam ponosan na našu Službu zaštite i spašavanja koja se ove godine suočila sa ozbiljnim izazovom u Čanju i najviše njihovim doprinosom je taj požar stavljen pod kontrolu. Naravno da smo imali kasnije i pomoć iz vazduha od strane kanadera iz Hrvatske i Italije, ali dominantno požar je lokalizovan zbog kvalitetne intervencije naših vatrogasaca i svih Službi zaštite i spašavanja sa crnogorskog primorja koje su pritekle u pomoć, a bilo ih je iz Kotora, Herceg Novog, Tivta, Ulcinja, vatrogasne jedinice Luke Bar i svih privrednih subjekata koje dosta često zaboravimo da spomenemo, a koji se uvijek stave na raspolaganje čak i da ih ne pozovemo.

To očigledno jeste nešto po čemu je Bar specifičan i poseban. Taj nivo i stepen solidarnosti koji još uvijek živi u ovom gradu je nešto što nas čini posebno sretnim i ponosnim. 

U vezi te priče, bio sam svjedok da se i građani, kad god je požar, aktivno uključuju i pomažu vatrogascima kao da je njihovo u pitanju? Niko ne treba da ih zove.

Raičević: Svakako, ponavljam – to je taj stepen solidarnosti koji još uvijek mi u Baru imamo, koji je očigledno dio našeg bića. Na kraju krajeva, 1979. i katastrofalni zemljotres nisu bili tako davno, tako da još uvijek živimo na tom talasu solidarnosti koji nas je zadesio tada. 

6) Prije nekoliko godina promovisan je Festival grožđa na Viru. Održavao se dvije, tri godine i ugasio. Bilo je još takvih ugašenih manifestacija na Viru. Zašto su one bile neodržive i što je sa spektakularno najavljenom vožnjom malim vozićem za turiste od Virpazara do Limljana? Mi smo Crmničani i tada upozoravali da je to nemoguće jer bi voz blokirao čitav saobraćaj. Što je sa parkingom na Virpazaru, i to je obećavano?

Raičević: Što se tiče parkinga, to je najaktuelnija problematika i manje-više koristim svaku priliku da dodatno informišem i upoznam građane sa činjeničnim stanjem.

Na današnji dan, ingerencije Opštine bar na Virpazaru su minimalne.  Mi smo zaduženi za održavanje čistoće, sakupljanje i deponovanje otpada – to su isključivo nadležnosti Opštine Bar na području Virpazara. Što se tiče parkinga, to je isključiva nadležnost Nacionalnog parka koji je prije 3 ili 4 godine definisao potencijalne lokacije za organizaciju parkinga. Nadležnost organizacije parkinga i naplate je delegirana Nacionalnom parku. Podsjećanja radi, oni su čak prošle godine prezentovali određeni cjenovnik, međutim od tada do danas na području Virpazara nije ništa urađeno da bi se parking na kvalitetni način organizovao. 

Prije par dana sam došao do podatka da je ranije na Virpazaru organizovan festival koji okuplja i mjesne zajednice koje gravitiraju ka Skadarskom jezeru – Crmnica, Šestani, Krajina, Vranjina, dio Zete… Očigledno da organizacija manifestacija koje nemaju značajnu tradiciju, kao što je ona satkana oko Dana vine i ukljeve, podrazumijeva i mobilizaciju stanovništa. Festival grožđa je bio organizovan negdje krajem avgusta odnosno početkom septembra, kada su manje-više Crmničani fokusirani na turizam, tako da je jako teško bilo tako nešto organizovati.  Što se vozića tiče, “Trasom starog Ćira” je ideja koju je TO Bar promovisala ima više od deset godina. Prilikom pokušaja stavljanja u funkciju ovog voza došli smo u poziciju da se suočimo sa problematikom koja je isključivo vezana za saobraćaj – u onim terminima kada bi išao ovaj voz, kompletan saobraćaj bi morao da bude zaustavljen. To nije bilo moguće da se organizuje. Na kraju krajeva, i kvalitet i sama profilacija saobraćajnica koje bi se koristile za vožnju ovim vozilom nisu zadovoljavajući, pa ta aktivnost nažalost nije organizovana, što ne znači da u nekom narednom periodu nećemo razmotriti sve što budu zakonske mogućnosti kako bi ovako nešto mogli da prezentujemo i kao dio turističke atrakcije. 

7) Najavljan je početak izgradnje olimpijskog bazena u drugoj polovini idućeg godine. Da li je to tačno, kada bi trebao da bude gotov i, što je najvažnije, da li će moći da ga koristite i građani Bara ili samo sportske ekipe? 

Raičević: Olimpijski bazen, odnosno konkretno Nacionalni akvatik centar, zamišljen je u neposrednoj blizini Sportske dvorane “Topolica”. U prethodnom periodu smo uspješno realizovali Konkurs za izradu najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja. Na osnovu njega, raspisali smo javnu nabavku za izradu glavnog projekta, i očekujemo okončanje ove procedure shodno Zakonu o javnim nabavkama – izbor najboljeg i najpovoljnijeg ponuđača, koji bi u periodu od nekih pet do šest mjeseci trebao da izradi glavni projekat. Nakon izrade glavnog projekta, biće stvorene sve pretpostavke da se on kandiduje i prema Vladi Crne Gore za sufinansiranje, s obzirom da je u Kapitalnom budžetu, odnosno u višegodišnjem planu investicija koje će se finansirati kroz Kapitalni budžet Vlade Crne Gore. Svakako i da Opština participira u svim narednim fazama.

To će biti bazen koji će biti stavljen na raspolaganje građanima Bara i sportskim ekipama. Svi će moći da ga koriste na adekvatan i kvalitetan način. Nadam se da će to pokazati da smo zaista spremni da se uhvatimo u koštac sa svim projektima koji su dugo vremena na čekanju, i da to bude dosanjani san mnogih generacija u Baru.