Dr Miroslav Miki Knežević, novi direktor Opšte bolnice, bio je gost u programu Radio Bara. U opsežnom razgovoru bilo je riječi o aktuelnom trenutku najvažnije zdravstvene ustanove u barskoj opštini i planovima za poboljšanje rada.

RB/BI: Pitanje koje vam svi postavljaju ovih dana – zašto ste se, pored toliko uspješne i posvećene hirurške karijere, odlučili da se prijavite za direktora Opšte bolnice?

Dr Knežević: Razumio sam da mogu svojim dosadašnjim radom i rezultatima koje sam postigao doprinijeti boljem ukupnom stanju bolnice, naravno sa svim kolegama. Imamo ambiciju, i profesionalnu i ličnu, da znanjem učinimo da bolnica bude referentna ustanova, po mjeri građana i pacijenata naših. Imao sam taj dio zadrške prema porodici, ali sam ionako dosta svog vremena i života posvetio bolnici, i oni to razumiju – sad kad bi sabirali, bilo bi kao da sam pomorac koji je dugo plovio. No, to je bila moja ljubav i želja da napredujem, da se usavršim… Puno su mi pomogli prethodni učitelji, s kojima i danas imam sjajnu komunikaciju. Porodica i bolnica su dvije stvari kojima dajem nesebično svoje vrijeme.

LIJEPA RIJEČ KAO OSNOVA

RB/BI: Složićemo se da je osnov za bilo kakav dobar rad Bolnice – razgovor i lijepa riječ sa pacijentom.

Dr Knežević: Isključiv sam da moramo poraditi najprije na tome. Lijepa riječ, kažu, i gvozdena vrata otvara, jer ljudi dolaze sa bolesću, tegobama i ne mogu da očekuju da mi nemamo razumijevanje. Osnova su tih par lijepih rečenica sa kojima ćemo ih dočekati, pa i ako nešto nismo u mogućnosti da im ostvarimo u tom momentu zbog objektivnih razloga, mora to da bude na lijep, kulturan, civilizovan način, profesionalno a ljubazno. Već na prvom sastanku mene kao novog direktora i zapošljenih u bolnici insistirao sam na tome, i targetirao to kao jednu od najvažnijih tačaka, gdje možemo dosta da postignemo, a bez ulaganja sredstava ili opreme.

To se naročito odnosi na prijemnu ambulantu, na portirnicu, na dijelu dijagnostike, ambulantnom dijelu gdje se prvi put pojavljuju pacijenti, gdje dolaze prvi put u susret sa bolnicom. Svakako da ćemo i taj dio profesionalnih zdravstveno-medicinskih usluga podizati na veći nivo, ali ovo možemo da riješimo u kratkom roku. Jasno sam podvukao da to očekujem. Svako ko se ne bude u tom dijelu snalazio, mi ćemo porazgovarati, ali će se kandidovati da ne obavlja posao na tom mjestu. Na temeljima sam da moraju ljubaznost i profesionalizam biti iznad maksimuma.

RB/BI: Činjenica je da ste preuzeli bolnicu u momentu kada imidž te zdravstvene ustanove nije na visokom nivou. Poslije mnogo napisa u novinama, poslije tačnih ili netačnih afera, poprilično je poljuljan.

Dr Knežević: Čak i da je sve napisano neistina, a nije, slažemo se u tome. Ja sam to prihvatio kao nešto ozbiljno i prema tome se jasno i odgovorno ponašam. Imamo probleme, ja sam već dugo u bolnici i dobro znam na šta smo sve nailazili. Spreman sam da dam poseban doprinos tome, radiću na tome da barska bolnica bude zdravstvena ustanova za primjer i kroz ovaj dio što se tiče ljubaznosti, ali ništa manje ni kroz zdravstvene usluge gdje možemo da pomognemo pacijentima. Mislim da možemo vratiti povjerenje koje je poljuljano. U bolnici se svakodnevno obavlja veliki broj procedura i ispitivanja i liječenja, pritisak je veliki, i nije lako, ali znam gdje su karike koje mogu da se unaprijede. Mi smo tu zbog pacijenata, ne zbog našeg posla, jer njega ne bi bilo da nemamo pacijente. 

PRIJEMNO, INTERNO I PEDIJATRIJA

RB/BI: U bolnici su četiri odjeljenja, ali prvo da se dotaknemo onoga što prethodi ulasku u njih. To je prijemni sektor koji je trenutno u fazi rekonstrukcije.

Dr Knežević: Prijemno odjeljenje je jako bitno u sistemu bolnice. Mi smo dobili proširenje zahvaljujući i menadžmentu u prethodnom periodu, što je sjajno za bolnicu. Prijemno odjeljenje će se razdvojiti na dvije ambulante, gdje internistički i hiruški pacijenti ne bi bili u jednoj prostoriji. Do sada je to bilo nemoguće, a posebnu težinu predstavljalo je očuvanje intime bolesnika. Internistički pacijenti će biti odvojeni za internističku ambulantu, hiruški u svoj hiruški dio, i mislim da ćemo time znatno unaprijediti i pristup pacijentu, i bolje se usredsrediti na njihove tegobe i bolesti zbog kojih su došli. Nećemo imati u tom dijelu miješanje pacijenata, nećemo imati nepotrebnu buku na prijemnom odjeljenju…

RB/BI: Idemo po odjeljenjima, prvo interno.

Dr Knežević: Interno odjeljenje je svakako među najznačajnijim. Imaju veliki broj pacijenata, već godinama rade iskusni specijalisti. Ima prostora za napredak, ja sam toga svjestan. Izvršio sam promjene na vođenju internog odjeljenja – naš dugogodišnji i dragi kolega dr Šaranović je smijenjen sa te funkcije, postavljena je dr Dragana Kastratović za načelnika odjeljenja i dr Sonja Radojičić za šefa koronarne jedinice. Smatrao sam da moramo napraviti promjenu, razumijećete da smatram kako novi ljudi mogu da doprinesu tome.

RB/BI: Zatim pedijatrija, najnježniji i najosjetljiviji dio u bolnici, sa posebnom emocijom…

Dr Knežević: To je potpuno jasno, to je osjetljiva kategorija naših pacijenata, svi smo osjetljivi na djecu, tu razumijevanje bilo kakvih propusta nailazi na značajan otpor. Na odjeljenju je većina kadra mlađih doktora koji su ambiciozni, koji žele da to pedijatrijsko odjeljenje funkcioniše kako treba, a to je po standardu ništa manje od evropskog. Ja sam kao menadžer obavio razgovore i sa načelnicima i sa glavnim sestrama odjeljenja, sugerišući da moramo nadograditi postojeći sistem. Kada su djeca u pitanju, svi smo jako motivisani da to bude na značajno boljem nivou. Pedijatrija je, svih ovih godina, promijenila način funkcionisanja od vremena legendarnog doktora Vrške, recimo, kada nije bilo pristupa roditelja… Danas je u svijetu trend da se što više bolnica približi svakom građaninu, svakom pacijentu, imate niz bolnica državnih ili privatnih gdje je dozvoljeno čak da neko plati svoj boravak uz svoga najmilijeg koji je na liječenju. Naravno, mi smo javna zdravstvena ustanova, ne vodimo se nikakvim materijalnim u tom dijelu, ali svakako nove metode liječenja i pristupa pacijentima dozvoljavaju veći komfor u svemu tome, pa su roditelji u najvećem dijelu sa svojom djecom. To je odjeljenje koje je skorije renovirano, imaju dijelom te dnevne dječje bolnice, i mi bi mogli da popravimo taj dio, što su mi jasno ukazali i ja sam to notirao.

GINEKOLOGIJA, HIRURGIJA…

RB/BI: Nažalost, krizna tačka Barske bolnice je unazad nekoliko godina, ginekologija. Nećemo “otkrivati toplu vodu” ako kažemo da veliki broj žena želi da se porodi na Cetinju ili u Podgorici.

Dr Knežević: Nažalost, desio se par slučajeva koji su se završili kao tužan događaj prema kome imamo jasan pijetet i razumijemo bol svih koji su izgubili svoje najmilije ili su imali problema tokom njihovog liječenja. Jasno znamo da trenutno stanje nije kako bi željeli i toga su svi svjesni, kako vršioci najodgovornijih funkcija na ginekologiji, tako i ja, i čitav menadžment Bolnice. Počeli smo da radimo na tom pitanju, raspisali smo oglas za prijem novog ginekologa-specijaliste i imamo dogovor sa veoma značajnim doktorom koji inače radi u Kliničkom centru, a koji je zainteresovan da nastavi kod nas. Još sam sa nekim specijalistima u razgovorima. Nama treba kadar koji može jasno i trenutno da stabilizuje stanje, uz naše doktore koji su tu.

Iz objektivnih razloga neke su doktorke pošle u penziju, nažalost imali smo i tragičan slučaj da dragi kolega dr Kljakić za vrijeme korone izgubi život. U objektivnom smo problemu, ali moramo da ga riješimo. Vjerujte da smo krenuli u to, imaćemo ovih dana i rezultate. Takođe će nam pomoći proširenje, odnosno adaptacija postojećih kapaciteta. Ovih dana samo završili odgovor prema Ministarstvu što se tiče uspostavljanja baby friendly sistema na akušerstvu. Tu ćemo dobiti nove operacijske sale, nove ambulante, takođe postelje za pacijentkinje i porodilje. Sve će to biti na jako značajno većem nivou. Imaćemo tu i obnavljanje opreme.

Kada se popravimo i organizaciono, u dijelu kadrova, opreme i kvaliteta usluge, ono na čemu ćemo apsolutno insistirali je profesionalizam i ljubaznost – mora porodilja ili postporođajno u tom dijelu da bude na maksimalnom nivou ispoštovana. Novim kadrom i edukacijom postojećeg (a mogu da kažem da su svi, i mlađi doktor i specijalisti, jako željni edukacije, što ćemo im omogućiti kao menadžment, imamo i četiri specijalizanta ginekologije) popraviće se značajno stanje na ovom odjeljenju. Mislim da ćemo se onda kandidovati da vratimo povjerenje koje je zbog objektivnih stvari trenutno u padu i nećemo žmuriti pred tim.

RB/BI: Dolazimo do hirurgije…

Dr Knežević: I u hirurgiji radimo na dovođenju novih kadrova. Imamo dvije mlađe koleginice, a ovih dana je raspisan konkurs, pa ćemo, nadam se, vratiti našu veliku profesionalku, da ne licitiram sad imenima. Vidio sam da se ona prijavila, i želim tu da dam lični doprinos na vraćanju nje u našu ustanovu. Imamo i jednu specijalizantkinju koja je trenutno na edukaciji, očekujemo i nju uskoro, no, ne zaboravimo da imamo i naš kadar koji je u punoj snazi, a koji može da doprinese poboljšanju. I to nije nešto što ćemo očekivati za dvije ili pet godina,  to je trenutno poboljšanje i jako se radujem tome. 

DEFICIT LJEKARA, PUNI KAPACITETI, MAGNETNA REZONANCA

RB/BI: Na kojim mjestima je bolnica još deficitarna sa ljekarima?

Dr Knežević: Gotovo u svim oblastima imamo trenutno neki deficit, ali imamo i 18-19 podijeljenih specijalizacija u prethodnom periodu, oni su svi većinom blizu kraja. To su specijalizacije koje traju četiri, pet, šest godina, dug period edukacije da bi neko počeo da obavlja taj svoj posao. Naravno, moramo da razumijemo da onda ide i period adaptacije, da se uhoda novoformirani specijalista kako bi obavljao posao u punom kapacitetu. Srednje medicinski kadar je u jako velikom deficitu, imali smo dosta odlazaka jako dobrog kadra iz te oblasti. I tu smo raspisali konkurs, imamo prijavljenih kandidata. Među njima su neki koji žele da se ponovo vrate u našu bolnicu, što je meni jasan znak da pravimo tim i ambijent. Samo zadovoljan kadar može da isporučuje najbolje rezultate, što znači da bude od strane menadžmenta uvažen, da bude pravda jednaka za sve, da sve što je zaradio trudom i radom bude nadoknađeno.

Imamo deficita u dijelu radiologije, jedna od doktorki praktično radi iz penzije, druga doktorka naša je takođe dugogodišnja drugarica, neko koje je dao veliki doprinos radu bolnice, dr Vanja Božović.

RB/BI: Kakvi su smještajni kapaciteti bolnice, jesu li dovoljni za potrebe građana?

Dr Knežević: U suštini, najveći pritisak je trenutno na odjeljenju hirurgije, pa na internom odjeljenju. Mi smo otprilike u nivou operacija kliničko-bolničkog centra Berane, broj operacija je približan, ništa mi ne kaskamo, a imamo veliki napredak što se tiče ortopedije, urologije, uvođenja lasera za razbijanje kalkuloze koji je od nedavno počeo da se radi u našoj bolnici… U tom dijelu se osjeća napredak.

RB/BI: Šta je sa najavljenom magnetnom rezonancom i tvrdnjama da će početi da se radi u Barskoj bolnici?

Dr Knežević: Magnet može svaki dan da se odradi u barskoj bolnici. Postignut je dogovor sa dr Božović koja je edukovani kadar. Jasno vam je da neko mora biti posebno edukovan za to, jer to su sofisticirane procedure. Dakle, mi na današnji dan možemo svaki dan da uradimo jedan magnet za pacijenta. Postoji dogovor sa Fondom zdravstva, a svakodnevno sam u kontaktu sa direktorom Vukom Kadićem, o dinamici kako da edukujemo specijaliste radiologije, ali i ovaj srednji kadar, izvršioce – do sada su samo dvojica edukovana da rade snimanje. Do kraja godine, planiramo da to bude u znatno većem nivou.

IZGRADNJA MRTVAČNICE I SUDBINA STARE ZGRADE

RB/BI: Mrtvačnica barske bolnice je, složićemo se obojica, zastiđe već dugi niz decenija. Dokle se stiglo sa projektom izgradnje?

Dr Knežević: Postoji IPA projekat u tom dijelu, to je Pato Dig, koji se odnosi na izgradnju nove mrtvačnice na temeljima današnje stare barake. Ovih dana smo konačno završili taj dio prema Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i evropskim fondovima. Odmah po stupanju na mjesto direktora sam po hitnom postupku, danju i poslije podne i noću, bio u svakodnevnom poslu kako da to izvedemo do kraja, jer smo bili vremenski ograničeni, a evropski standardi znače poštovanje termina. Odvojio sam se od mog profesionalnog dijela rada kao hirurg kako bismo to doveli do kraja i ispoštovali rok, pošto je prijetila mogućnost da se sve zaustavi, na što ja nisam bio spreman. Imali smo i jedan nesklad – projekat je rađen prije godinu i po dana, a cijene u današnjem vremenu nisu iste kao tada.

Što se tiče daljih koraka, ne zavisi sve od nas nego od vođa projekata, a u projektu su i Zadar i Mostar, ali sam dobio informaciju da se 20. oktobra raspisuje tender. Uradili smo sve da dođemo do toga i uvedemo izvođača u posao, a imamo zainteresovanih. Kad dobijemo taj novi objekat, ispravićemo trenutno stanje. Po projektu, trebalo bi da objekat bude predat na upotrebu već 1. januara 2027. godine.

RB/BI: Šta je sa zgradom preko puta barake, nekadašnjom zgradom uho-grlo-nos, jedinim preostalim dijelom Stare bolnice. Je li to predviđeno za rušenje?

Dr Knežević: Ne, taj dio je pod zaštitom države. Moramo sa njima u koordinaciji da vidimo šta možemo u tom dijelu, imamo različite poglede, a ja želim da razgovaram sa svim relevantnim činiocima kako bi našli najbolje rješenje za taj objekat. Rušenje nikako nije opcija, rušenje nije način za napredovanje, treba malo vremena da se sagleda i taj dio.

Jedan od mojih planova je da, poslije izvođenja ovih radova, napravimo projekat uređenja dvorišta bolnice. Volim da, kad neko uđe u neki objekat, vidi da već svojim izgledom on postavlja standard. Biću otvoren za razgovor sa direktorom Komunalnog preduzeća oko toga, naravno tu se uključuje i opština cijela, da svi pomognemo, jer je to za sve nas. Moj pomoćnik dr Marko Stojljkov i ja mnogo o svemu razgovaramo i konsultujemo se, a to je jedna od naših velikih želja.

SREDSTVA ZA BOLNICU I PROBLEMI U RADU

RB/BI: Svim građanima će biti jako drag Vaš entuzijazam i želja da se bolnica napokon postavi na svoje mjesto, ali za to treba puno sredstava…

Dr Knežević: Tako je, naše poslovanje mora da bude održivo, a da bi bilo takvo, moramo da racionalizujemo ono gdje imamo eventualno neke gubitke. Za sredstva koja očekujemo, a koja su potrebna za normalno funkcionisanje, ali i za projekte koje očekujemo, nadležni su Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstvo. Bio sam na razgovoru kod ministra i direktora, i objasnio situaciju. Rekao sam i da ćemo u našem finansijskom dijelu da napravimo određene promjene, racionalizaciju gdje smatramo da možemo da doprinesemo uštedi, odnosno nerasipanju sredstava. Već su nam stigli dopisi šta bi mi kao bolnica trebali da potražujemo iz sredstava Ministarstva, Vlade i Fonda, tako da očekujem njihovu pomoć. Ja doživljavam našu bolnicu kao jednu od najvažnijih karika u sistemu zdravstva Crne Gore.

RB/BI: Tako je, međutim, ta “jedna od najvažnijih karika” suočava se sa sasvim konkretnim problemima. I novi direktor će morati da se suoči sa raznim konkretnim problemima.

Dr Knežević: Vjerujem da će ih biti u toku rada, dešavaće se to uvijek, ali moram da kažem da ću se jako odgovorno, jako profesionalno odnositi prema svakom eventualnom problemu, i da nećemo u tom dijelu praviti bilo kakve otklone. Problemi su tu od prvog dana kad sam stupio na funkciju, i svi su oni sada moji, ali su moje i lijepe stvari koje nam se dešavaju i dešavaće se. Idemo polako, ako riješim jedan problem – to je već doprinos želji svih nas da budemo bolnica za primjer. Naši građani znaju iz mog profesionalnog dijela rada da sam spreman da se svakom problemu maksimalno posvetim, i tako će biti i ovoga puta.

DA LI ĆE DIREKTOR PRESTATI DA BUDE HIRURG?

RB/BI: I pitanje svih pitanja, koje izuzetno interesuje mnoge Barane – da li ste imenovanjem za direktora odustali od posla hirurga?

Dr Knežević: Vrlo često se to pitanje ponavljalo ovih dana. Neću odustati od hirurgije, naravno, ali ću morati da svoje vrijeme rasporedim. Želim da se i dalje tome posvetim maksimalno, ne samo na papiru, nego želim da i dalje participiram, da pomažem građanima, jer najveća satisfakcija za jednog profesionalca je da zna da mu pacijenti vjeruju, da žele da dolaze da ih on liječi, a ono “hvala” mnogo znači u svemu tome, to je nešto što ispunjava.

Hirurgija traži cjelodnevno prisustvo, svakodnevno odricanje. Dosta vremena svi mi hirurzi u bolnici posvetimo pacijentima, uveče ih obilazimo, ja sam se svakako vodio time da je to dio našeg posla. Međutim, za dobrog hirurga i onaj praktični dio treba da bude svakodnevan kako bi održavao rutinu, kako bi svakodnevno napredovao, a bitno je da to svakodnevno obavljate jer zahtjeva i fizičku formu. Mi često stojimo i po nekoliko sati dok operišemo, preksinoć sam od 10 uveče do 4 ujutro imao tešku operaciju s kolegama, i to je veoma naporno. To znači, ako bi se sad kao direktor povukao od izvođenja operacija, teško da bih sačuvao tu fizičku spremu i profesionalni kontinuitet koji želim da održim.