Barski kalendar

Nove knjige: Vladimir Lukšić – Bućkuriš i mirođija

Povezano:

Vještica i vještačenje: Vladimir Vujović i Dragan Šoć zatvorili književni program Ljetopisa

Vještica i vještačenje: Autorsko veče Vladimira Vujovića večeras ispred Dvorca kralja Nikole

Baranin Vladimir Vujović gost Trga pjesnika

Autor: Željko Milović

Neumorni autor tekstova iz prošlosti Bara, Spičanin Vladimir Vlado Lukšić, oglasio se novim djelom, “Bućkuriš i mirođija”.

Riječ je o svojevrsnom nastavku njegove dvije ranije knjige – “Dronjci i džonte” i “Džonte i dronjci”, pa je i ovdje način nastanka i objavljivanja radova isti. Bez niti koja povezuje pojedine članke, niti koherentnosti u izlaganju, Lukšić je ponudio još jedan pregršt različitih tema i opservacija. I time zaokružio trilogiju.

Očekivano, jedna od centralnih tema knjige je ponovo njegov Spič, kome je privržen lično i spisateljski čitavog života. Ovdje je opisan jedan od putopisa iz 1893. godine, zatim inicijativa o obnavljanju Spiča kao opštine, priča o tri generacije Đuranovića, o nastanku pjesme “Oj Vrsuto, goro velja”…

U knjizi je, pored ostalog, i stručni Lukšićev rad iz 1975. godine “Porast zaposlenosti u Baru kao rezultat izgradnje Luke”, te “Geografsko-saobraćajni položaj kao činilac ekonomskog razvoja Crnogorskog primorja”, zatim podsjećanje na uspjeh “Spičanske svadbe” 1951. u Opatiji, tekst o osnivanju grupe građana “Barska lista“, govor sa Osnivačke skupštine NVU “Nehaj” 2018 . godine, životopis maestra Vita Ujesa, sjećanje na ćevabdžinicu Riza i Vete Dreković, mini poglavlje “Otisci prijateljstva” o drugovanju sa znamenitim ljudima, kao i recenzije koje je napisao povodom izlazaka knjiga Milana Vujovića, Miška Mijovića, Miša Draškovića, Milice Vuksanović, Ilije Vukotića, Gana Šlakovića, izložbe Danijele Drobnjak

Kao i dosadašnja Lukšićeva djela ovog tipa, i “Bućkuriš i mirođija” je samizdat karaktera, činjenična i emotivna, publicistička i vrlo lična u isto vrijeme.

Vladimir Vlado Lukšić (1939) je posve osobena ličnost naše sredine.

Istaknuti je ekonomista iz vremena SFRJ, i dalje aktivni šahista ŠK “Rumija”, kolekcionar umjetničkih slika, najvažniji hroničar Spiča u njegovoj istoriji, autor djela o šahu, umjetnosti i onih etnografskog karaktera o rodnom kraju. I dalje nema mobilni telefon. Ni kompjuter. Iako je autor 14 knjiga.

Podijeli na društvenim mrežama