Higijena je u ovom trenutku jedna od najznačajnijih preventivnih mjera, bitno je da svako sprovodi ličnu higijenu onako kako treba, a trenutno je najbitnija higijena ruku, istakla je za Radio Bar i Bar Info dr Snežana Barjaktarević Labović.
“To nije ništa novo, ništa nepoznato. U kalendaru zdravlja, jedino ruke imaju dva značajna datuma. Jedan je za opštu populaciju, 15. oktobar kada se obilježava Dan čistih ruku, kako bi se stavilo do znanja koliko je higijena ruku bitna preventivna mjera. Drugi datum koji je vrlo značajan je 5. maj, kada se obilježava Dan higijene ruku u zdravstvenim ustanovama, jer se zna da su ruke najčešći posrednik u prenošenju patogenih mikroorganizama i uzročnik mnogih infekcija. Evo, sada smo u situaciji kada je opet akcenat na rukama, ali moramo voditi računa o ličnoj higijeni i higijeni prostora i na taj način se zaštititi. Svi moramo biti odgovorni do te mjere da znamo da moramo ostati u kućama. Mi, zdravstveni radnici ne možemo to sebi dozvoliti, ali svi koji to mogu treba da ostanu kući. To je prva karika koja onemogućava da se susretnemo sa virusom”, kaže dr Labović.
Moramo biti strpljivi, jer ovo neće trajati godinama, već dvije-tri nedjelje i od toga kako se budemo ponašali zavisiće sve kasnije. Dr Barjaktarović Labović preporučuje da se građani o higijeni informišu isključivo na sajtovima Instituta za javno zdravlje, Zavoda za javno zdravlje, ili drugim sajtovima, ali samo onim koji su relevantni , a ne samoprozvanih stručnjaka.
“Na zvaničnim sajtovima predstavljeni su savjeti kako vršiti dezinfekciju prostora i održavati prostorije gdje se nalaze oboljeli. Zapravo, svi koji su disciplinovani, koji nisu bili u kontaktu sa virusom, nije potrebno da se previše brinu, samo ako ostanu kod kuće. Mala je vjerovatnoća da će neko dobiti virus prostim ulaskom u prodavnicu, ako nisi masku i drži odgovarajuću distancu. Treba da održavaju uobičajenu higijenu prostora, sa preparatima koje inače koriste kod kuće. Nema potrebe da se površine prskaju sa domestosom, hlorom i drugim preparatima, jer hlor je, prije svega otrov i može da dovede do problema”, naglašava doktorka.
U njezi oboljelog, to je već jedna mnogo ozbiljnija situacija, gdje taj neko ko njeguje oboljelog, mora prije svega da zaštiti sebe i da napravi higijenske barijere između oboljelih i zdravih u jednom domaćinstvu. Svakodnevno se emituju i preporuke o tome kako se treba ponašati u izolaciji.
“Kruženje različitih poruka, koje sadrže uputsva za pravljenje različitih koncentracija, različitih hemijskih sredstava, treba oprezno posmatrati. Svako ko ima dilemu, može da pozove Odsjek za higijenu u Domu zdravlja, kako bismo im dali savjete, ali još jednom naglašavam da onaj ko ne izlazi, čuva se i ostaje kod svojih kuća, nema potrebe da sprovodi specijalne dezinfekcije”- kaže Labović.
Ono što u ovom trenutku znamo je da je virus osjetljiv osjetljiv na preparate na bazi hlora i alkohola. Hlorni preparati se koriste za podove, površinu i opremu, a za sve ono što je u neposrednom okruženju sa kožom čovjeka, preporuka je da se koristi alkohol. Za dezinfekciju ruku dovoljan je rastvor alkohola od 60%, dok za dezinfekciju predmeta i površina (telefona, daljinskih upravljača i slično), koncentracija treba da bude 70%.
“Mi smo u Domu zdravlja u Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju nastavili sa redovnim aktivnostima koji podrazumijevaju nadzor nad hranom i vodom za piće, brisevima ali smo tu i za sve savjete koji se koriste za rad sa dezinfekcionim sredstvima. Jako je važno na higijenski način rukovati hranom, što znači prati ruke tokom rada sa hranom, naročito sirovom, o termičkoj obradi hrane, neukrštanju puteva sirove i termički obrađene hrane i temperaturi čuvanja hrane.
Savjet za odlazak u trgovinu je poštovati fizičku distancu, moja preporuka je da nosimo platnene torbe, kada se dođe iz prodavnice ruke se operu, smjeste se stvari i ponovo peru ruke. Svaki put nakon dodirivanja hrane, obavezno je pranje ruku. Treba da se što jednostavnije hranimo, vodimo računa o energiji koju osimo putem hrane, da ne bi nakon epidemije ušli u pandemiju gojaznosti. Nikako ne smijemo dozvoliti da jedemo više, nego što energetski možemo da potrošimo, ali svako od nas može vježbati i kod kuće. Hranom se jako lako unese energija, ali je potrebna duga fizička aktivnost da bi se te kalorije potrošile. Ne grickati između obroka, ne uzimati prazne kalorije, pametno birati hranu od koje imamo koristi, cijele žitarice, hleb od integralnog brašna, povrće u izobilju, voće ogranićeno… Sve to isprati pod mlazom higijenski ispravne vode, bez potrebe da se potapa ili ispira u sodi bikarboni i sirćetu, i nakon toga pojesti cijelo, bez cjeđenja, sjeckanja i gnjčenja, jer tim postupcima uništavamo prvobitni sadržaj dijetnih vlakana u biljkama. Svako od nas bi trebao popiti 8 do 10 čaša vode dnevno”, zaključuje dr Labović.
