Popodnevni dio sjednice SO Bar, tokom kojeg je usvojeno preostalih trinaest tačaka dnevnog reda, započeo je uvodnim izlaganjem sekretara Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđana Lekića, koji je obrazložio Predlog odluke o podizanju spomen obilježja žrtvama razornog zemljotresa od 15. aprila 1979. godine.

Prema njegovim riječima, pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je u članu 16 Zakona o spomen-obilježjima, koji propisuje da odluku o podizanju spomenika, uz saglasnost Ministarstva kulture i medija, donosi Opština.

Planirano je da spomenik bude postavljen na prostoru između Ulice Šćepana Malog i Bulevara Revolucije, a na postamentu će biti ispisan tekst posvećen žrtvama zemljotresa. Opština Bar je obezbijedila sredstva za izgradnju i održavanje. Lekić je istakao da će spomen obilježje dostojanstveno podsjećati na stradale, istovremeno naglašavajući solidarnost građana i edukativnu funkciju u vezi sa aseizmičkom gradnjom.

Predlog odluke podržale su sve političke stranke u lokalnom parlamentu, a u ime njih govorili su Valentina Minić (Demokrate), Milena Božović (Biram Bar), Branimir Lakićević (NSD) i Naser Kraja, predsjednik Odbora za društvene djelatnosti. Odluka je usvojena jednoglasno.

Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Bar, Svetlana Gažević predstavila je predlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o visini otpremnine u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa lokalnim službenicima i namještenicima, usklađujući postojeće propise sa izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Prethodna odluka iz 2021. godine predviđala je otpremninu od 15.000 eura za službenike do 66 godina starosti sa najmanje 15 godina radnog staža. Zakon je izmijenjen tako da starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona iznosi 66 godina. Prema novom predlogu, službenici do 65 godina starosti zadržavaju pravo na otpremninu od 15.000 eura, dok oni koji napune 65 godina i jedan dan mogu ostvariti pravo na otpremninu od 3.000 eura.

O ovoj temi diskutovale su odbornica Demokrata Valentina Minić i Biram Bar Milena Božović. Minić je izrazila zabrinutost da ne dođe do zloupotrebe odluke, a Božović se interesovala za broj zaposlenih koji su koristili ovu mogućnost. Gažević je pojasnila da je to pravo do sada iskoristilo 18 zaposlenih i da se, prema podacima, ne planira ponovno zapošljavanje na tim radnim mjestima. Odluka je usvojena sa 19 glasova “za”.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, predstavio je predlog Odluke o saradnji sa gradom Barijem u Italiji, čime se nakon više od decenije formalizuju odnosi dva grada. Gradonačelnik Barija, Vito Većez, u septembru 2025. godine uputio je pismo namjere za obnovu partnerskih odnosa, na koje je Raičević pozitivno odgovorio i obavijestio ambasade i počasnog konzula Crne Gore u Bariju.

Raičević je podsjetio na decenijsku istoriju veza, od prve radiotelegrafske stanice na Volujici 1904. godine, preko brodske linije Bar- Bari 1965. godine, do savremenih prekograničnih projekata i evropskih inicijativa. Potpisivanje sporazuma o saradnji otvara nove perspektive u oblasti uprave, privrede, turizma, kulture i razmjene znanja, te doprinosi pozicioniranju Bara kao značajne luke na Jadranu. Odbornici su izrazili podršku ovoj inicijativi, apostrofirajući važnost saobraćajne povezanosti Bara i Barija, a predsjednik Raičević je najavio da je upravo danas ministarki saobraćaja Maji Vukićević, uputio inicijativu za uspostavljanje avionske linije između Crne Gore i Barija.

Sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj, Nikola Papić, predstavio je Izvještaj o sprovedenom postupku podrške ženskom preduzetništvu u 2024. godini. Na javni konkurs pristiglo je 32 prijave, od kojih su 30 zadovoljile uslove, a podršku je dobilo 22 biznis plana u ukupnom iznosu od 99.865 eura. Papić je istakao da podrška preduzetništvu donosi konkretne rezultate u zapošljavanju, razvoju lokalne ekonomije i promociji ženskog preduzetništva.

Sekretarka Sekretarijata za privredu, Marina Trceta, predstavila je realizaciju Programa podrške zanatstvu i mladim poljoprivrednicima za 2024. godinu. Trceta je naglasila važnost zadržavanja mladih na ruralnim područjima i potrebu eventualnog povećanja dobnog limita za pristup programima podrške. Budžet za program mladih poljoprivrednika u 2025. godini povećan je na 80.000 eura.

Najviše diskusije u poslijepodnevnom dijelu zasijedanja bilo je tokom razmatranja Povelje o društvenoj koheziji, dokumentu koji definiše viziju i akcioni okvir za stvaranje inkluzivne, povezane i otporne lokalne zajednice.

Potpredsjednica Opštine Tanja Spičanović predstavila je povelju, naglašavajući da je dokument nastao kroz  program „Zajedno za opšte dobro“, realizovan u saradnji sa UNDP-om, UNICEF-om i UNESCO-om, uz podršku Vlade Crne Gore, a finansiran od strane Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.

„Ovaj dokument nije proceduralnog karaktera, već je temeljen na vrijednostima koje tradicionalno pripadaju gradu multikulturalizma, zajedništva i solidarnosti. Njegov značaj leži u tome da potvrđuje naše osnovne vrijednosne temelje i služi kao smjernica za dalji rad lokalne zajednice“, kazala je Spičanović.

Odbornica Valentina Minić podržala je povelju, naglašavajući da je danas posebno važna zbog očuvanja mira i tolerancije. „Ova povelja nam je potrebna kako bismo osudili svaku vrstu mržnje i netrpeljivosti. Poštovanje prava građana i privatnosti mora biti naš prioritet“, poručila je Minić, ukazujući i na neprimjerenost termina „ranjive grupe“ i pozivajući na osnažujuću terminologiju.

Odbornica Valentina Minić iznijela je i opasku na zloupotrebu ličnih podataka, između ostalog privatnih poruka i registarskih tablica, koji su, kako je rekla, korišćeni na neprofesionalan način i ugrožavali bezbjednost građana. Minić je naglasila da je upravo zbog takvih pojava Povelja važna, jer promoviše mir, toleranciju i zaštitu svih građana.

Odbornica Jelena Dabović je istakla da diskusije ne smiju sadržavati generalizacije prema bilo kojem narodu. „Fašizam i ksenofobija ne smiju imati mjesta u našem društvu“, kazala je Dabović. Ona je naglasila da se diskusije o društvenoj koheziji moraju voditi uz oprez i poštovanje različitih zajednica, dok je Edina Dešić podsjetila da se društvena kohezija gradi konkretnim djelima, ne deklaracijama. Ukazala je na primjer Islamske zajednice u Baru, koja već decenijama čeka od Opštine lokaciju za vjerski objekat, te na incident ksenofobije prema turskom državljaninu. „Građani osuđuju diskriminaciju i to pokazuje da Bar i dalje ima snagu zajedništva, ali postoje još neodgovoreni zahtjevi koje treba rješavati“, kazala je Dešić.

Odbornik Emir Peričić apelovao je na sve predstavnike vlasti i opozicije da se u javnom govoru pridržavaju principa pretpostavke nevinosti i ne koriste sudske postupke u političkim raspravama.

Potpredsjednik Skupštine Ammar Borančić istakao je da sve vjerske zajednice u Baru, uključujući pravoslavnu, katoličku, islamsku i jevrejsku, moraju biti jednako zastupljene i da lokalna uprava mora obezbijediti uslove za njihovu aktivnost i bogosluženje. On je naveo da je predsjednik Opštine imao nekoliko sastanaka sa glavnim imamom Milaimijem i da ne postoje prepreke u obavljanju vjerskih aktivnosti. Borančić je dodao da rast stanovništva u Baru i povećanje broja muslimanskih vjernika opravdava potrebe za adekvatnim objektima, naglašavajući da sve odluke treba donijeti isključivo u skladu sa realnim potrebama, bez ikakvog obilježavanja teritorije ili insistiranja na privilegijama.

Odbornik Milan Nešković podržao je povelju, ali izrazio rezerve u pogledu njene implementacije, posebno ukazujući na nefunkcionalnost mjesnih zajednica i nedovoljno uključivanje građana u odlučivanje.

Na kraju rasprave o ovoj tački dnevnog reda, potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović je naglasila da je Povelja „vrijednosni dokument koji služi kao stalna smjernica za podršku svim građanima Bara, posebno onima kojima je potrebna pojačana društvena pažnja“ i da je njeno usvajanje rezultat višemjesečnog dijaloga, laboratorija ideja i konkretnih inicijativa lokalnih zajednica. Usvajanje povelje predstavlja važan korak u jačanju tolerancije, solidarnosti i međusobnog uvažavanja u lokalnoj zajednici, ali se njen efekt mora ogledati u stvarnim djelima, a ne samo na papiru. „Pristojnost mi ne dozvoljava da komentarišem privatne prepiske, jer mobilni telefoni i privatne poruke spadaju u pravo na privatnost, koje je garantovano Ustavom Crne Gore. Njihova zloupotreba u političke svrhe ili kao osnov za sumnje nije prihvatljiva. Povelja o društvenoj koheziji je upravo instrument koji osnažuje zaštitu privatnosti, poštovanje zakona i prava građana, te promoviše zajedničke vrijednosti i povjerenje u lokalnoj zajednici“.

Na kraju današnjeg zasijedanja, sekretar Sekretarijata za imovinu i investicije Stefan Šušter obrazložio je nekoliko tačaka dnevnog reda koje se odnose na infrastrukturu. Prva tačka bila je predlog Odluke o otkupu građevinskog zemljišta radi rekonstrukcije pristupne saobraćajnice u zahvatu detaljnog urbanističkog plana Bjelila-Rutke-Gorelac, koja je usvojena većinom glasova. Sljedeće četiri tačke odnosile su se na ustanovljenje prava stvarne službenosti polaganja priključnog niskonaponskog elektroenergetskog kablovskog voda na području Topolice, Velikog Pijeska i Industrijske zone Gorana, i sve su takođe usvojene većinom glasova. Šušter je naglasio da ove odluke predstavljaju korak ka unapređenju lokalne infrastrukture i razvoja urbanog prostora.