Gost Radio Bara u emisiji „Sunčanom stranom ulice“ bio je načelnik Biroa rada za Bar, Ulcinj i Budvu, mr Željko Rolović. Govorili smo o stanju na tržištu rada, prilikama, izazovima i planovima za unapređenje zapošljavanja.

RB/BI: Koliko je trenutno nezaposlenih na evidenciji barskog Biroa i kakva je struktura?

Rolović: Na današnji dan imamo 999 nezaposlenih lica, od kojih je 354 muškaraca, a žena je 645. Sa prvim stepenom stručne spreme je 289, sa drugim – 28, sa trećim – 139, sa četvrtim – 205, petim – četiri, šestim – 15, sedmim jedan – 280, sedmim dva – 24. Kod nas je vrlo važno, uzimajući u obzir da osim ovih podjela radimo i trijažu nezaposlenih lica, imamo neposredno zapošljivih 251, uslovno zapošljivih 351, teže zapošljivih 395 i ostalih dva.

RB/BI: Koliko je ljudi bez posla duže od godinu?

Rolović: Preko godinu posao traži 527 lica. To i nije toliko veliki broj, jer je među njima najviše onih kojima fali još nekoliko godina da ostvare pravo na penziju. U kategoriju teže zapošljivih spadaju i lica sa invaliditetom, sa kojima organizujemo posebne programe, kako bi bili prepoznatljivi na tržištu rada.

RB/BI: Kako motivisati i psihološki osnažiti ljude koji su dugo bez posla?

Rolović: Prema metodologiji rada koju praktikujemo, nezaposleni samom prijavom na Biro, dobija savjetnika koji na osnovu njegovih karakteristika odabira određeni program, pravi procjenu da li je to lice vidljivo na tržištu rada. Od njegovih afiniteta, sklonosti  i želja bude nam jasno u kom pravcu sa njim treba raditi.

RB/BI: Kakva je situacija u vezi sa zapošljavanjem žena u Baru?

Rolović: Na evidenciji je 290 žena više u odnosu na muškarce, pa je jasno da spadaju u teže zapošljivu kategoriju. Imamo dosta žena sa obrazovanjem koje danas nije prepoznato na tržištu rada, među njima je dosta i samohranih majki… Za narednu godinu, po preporukama Evropske komisije, imaćemo posebne programe za lica iz materijalnog obezbjeđenja porodice i sa teže zapošljivim ženama.

RB/BI: U kojim djelatnostima je najveći nedostatak radne snage?

Rolović: Do skoro je deficit radne snage bio u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini, a sada veliki postoji i u prosvjeti i medicinskim djelatnostima.

RB/BI: Koliko sezona doprinosi realnom zapošljavanju i Baru i šta pokazuje praksa – da li se sezonski rad u značajnoj mjeri pretvara u stalnije odnose?

Rolović: Preko dvije decenije realizujemo Program sezonskog zapošljavanja. Već početkom svake godone započinjemo programe i mjere da bi što kvalitetnije odgovorili zahtjevima poslodavaca koji su mnogo veći od radne snage koja se nudi. Svi zainteresovani da rade tokom sezone nađu posao, a benefit je i što su i zarade znatno veće nego ranije. Vrlo je malo rada na crno, jer je postala praksa da poslodavci prijavljuju radnike. Ranije su nosioci sezonskog zapošljavanja u Baru bila velika hotelska preduzeća, a sada u ponudi radnih mjesta dominiraju restorani i mini hoteli. Nakon sezone prestaje potreba za njima, pa se velika većina nakon ljeta vraća kod nas na evidenciju. Ipak, napominjem i da je sezona ove godine trajala do polovine oktobra, pa su tako i sezonci duže bili radno angažovani.

RB/BI: Kako funkcioniše komunikacija sa lokalnim biznis sektorom?

Rolović: S obzirom da se sve deševa brzo, tako i Zavod pokušava da prati taj trend. Posljednjih mjeseci smo formirali grupu koja se najavi i potom obilazi poslodavce u Baru, gdje sprovodimo analizu potreba. Vjerujemo da će to doprinijeti da jasnije sagledamo koje su mjere i programi aktivnog zapošljavanja najlakše prilagodljivi za lokalne uslove. Zaposleni u Birou rada su u stalnoj komunikaciji sa Biznis start centrom, Opštinom Bar, a učestvujemo i kao partneri u lokalnim akcionim planovima… Sve to svjedoči da smo vrlo aktivni, pa ne izostaju i vrlo su vidljivi pomaci koji idu u prilog nezaposlenima.

RB/BI: Da li digitalne platforme pomažu bržem i kvalitetnijem povezivanju nezaposlenih i poslodavaca?

Rolović: Zavod ima sajt gdje kako nezaposleni, tako i poslodavci na lak i jednostavan način mogu doći do svih podataka. Takođe, na dvnevnom nivou na društvenim mrežama (Facebook i Instagram) promovišemo naše aktivnosti. Uveli smo i digitalizaciju, imamo i on line module, tako da sve to dopinosi umrežavanju institucija, pa korisnici naših usluga brzo dolaze do traženih podataka. 

RB/BI: Koje subvencije poslodavci najviše koriste?

Rolović: Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore se trenutno nalazi 270 lica sa invaliditetom. Jedan dio njih je tokom proteklih godina zapošljen, a poslodavci imamju mogućnost za refundaciju njihovih zarada u zavisnosti od stepena invaliditeta i dužine trajanja ugovora.

RB/BI: Kraj godine skoro deceniju i po obilježava projekat za kojim tradicionalno vlada veliko interesovanje među mladim ljudima koji su završili visoku školu, ali i poslodavcima željnim stručnog kadra voljnog da radi i dokazuje se. Jeste li zadovoljni ovogodišnjim odzivom za Stručno osposobljavanje visokoškolaca, uz napomenu da bi nova garnitura trebalo da počne da radi od 15. januara?

Rolović: Za 14. ciklus Stručnog osposobljavanja ove godine se na nivou Crne Gore prijavilo 2.344 visokoškolca, od kojih je 2.072 dobilo priliku da započne devetomjesečni angažman kod željenog poslodavca. Što se tiče Bara, 104 lica je upareno za ovaj program.

RB/BI: U pripremi za ovaj razgovor, kazali ste mi da će uskoro Zavod za zapošljavanje izdati katalog novih mjera za nezaposlene. Na koje kategorije će se on odnositi i šta će tačno podrazumijevati?

Rolović: Glavni fokus će biti na korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice i dugotrajno nezaposlene žene, jer su oni prepoznati kao kategorije sa kojima treba najviše raditi i podsticati ih. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje će se nalaziti u katalogu, odnosiće se na obrazovanje i osposobljavanje, podsticaj za samozapošljavanje, direktno otvaranje radnih mjesta. Kako bismo sve te aktivnosti što uspješnije realizovali, usko ćemo se povezati sa Centrom za socijalni rad, a s tim u vezi već smo organizovali nekoliko sastanaka. Odredili smo i nekoliko radnih grupa sa kojima ćemo početkom iduće godine početi da realizujemo seminare i radionice namijenjene ovim kategorijama. Što se tiče projekata, u toku je operativni program za zapošljavanje i socijalnu inkluziju za period od 2024. do 2027. godine, s tim što je nedavno produžen do 2032. godine. Zavod će imati ulogu direktnog ugovaračkog tijela prilikom sprovođenja programa za koje će biti opredijeljen 31 milion eura. Tokom 2026. godine u planu su dva programa – jedan se odnosi na zapošljavanje i vještine mladih i ranjivih grupa (budžetom je određeno milion i sedamstvo šezdeset hiljada eura), a drugi je podrška administrativnim kapacitetima koji za cilj ima pružanje podrške sistemu za upravljanje i kontrolu programa IPA 3 (vrijednosti 350 hiljada eura).

RB/BI: Jeste li zadovoljni voljnošću nezaposlenih da učestvuju u programima i obukama koje Biro rada realizuje sa ciljem da dobiju zaposlenje?

Rolović: U odnosu na druge Biroe rada i Područne jedinice u Crnoj Gori, broj nezaposlenih koji učestvuju u ovim programima nije veliki. Za to postoji više razloga. Osnovni je što trenutno nemamo veliki broj nezaposlenih na evidenciji, a broj institucija koje imaju licencu za obrazovanje odraslih u našoj opštini nije značajan, pa je time i uparivanje sa licima bez posla smanjeno. Nedavno je dosta naših kandidata učestvovalo u Programu digitalnog marketinga i novih informatičkih vještina održanom u Podgorici.

RB/BI: U kojoj mjeri im obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije koje organizujete, realno pomažu prilikom traženja posla?

Rolović: Obuke ovog tipa (u zanatstvu, ugostiteljstvu, turizmu) radimo već dvije decenije, pa imamo značajno iskustvo. Sve osobe koje su imale iskusnog mentora, prošle obuku i dobile sertifikat su, ili nastavile kod tog poslodavca, ili su sa novim kvalifikacijama veoma lako pronašle posao. Evidentno je da, posebno u turističkoj privredi, vlada velika potražnja za radnom snagom, a poslodavac zbog komplikovanih procedura prilikom zapošljavanja stranaca, radije bira da zaposli domaćeg radnika.

RB/BI: Koji programi Zavoda za zapošljavanje su, prema Vašoj ocjeni, ostavili najjači trag u godini na izmaku?

Rolović: To su podsticaji za samozapošljavanje, odnosno bespovratna sredstva, gdje su nezaposlena lica pod određenim uslovima, mogla da apliciraju za iznos do deset hiljada eura. Pojasniću (s obzirom da ljudi obično miješaju kredit i grant) da grant, ako se primjenjuju uslovi iz konkursa, podrazumijeva bespovratna sredstva koja se utroše za nabavku mašina, alata da bi njihov biznis postao održiv, dok se kreditna sredstva moraju vraćati.

RB/BI: Kakvi su planovi Biroa rada Bar za sljedeću godinu? Šta nezaposleni sa vaše evidencije mogu očekivati kada govorimo o zajedničkim naporima u pronalasku posla?

Rolović: Zavod je, u saradnji sa Privrednom komorom, Unijom poslodavaca i lokalnim samoupravama, prepoznat kao ozbiljan partner. Puno je uloženo u opremu kojom raspolažemo, planirana su i ulaganja u ljudske resurse. Organizovaćemo i seminare i edukacije da bi bili visoko osposobljeni da licima sa evidencije pružimo što kvalitetniju podršku. Pred svakim od zaposlenih u područnim jedinicama biće postavljeni jasni, mjerljivi i vremenski definisani ciljevi za naredni period.

RB/BI: Šta biste poručili ljudima sa evidencije koji osjećaju da se, i pored brojnih inicijativa koje pokrećete i programa koje realizujete, ipak, na poslovnom nebu malo šta mijenja?

Rolović: Trudimo se da shvate da njihov boravak na Zavodu nije samo puka evidencija, statistika, javljanje, već da savjetnik koji je zadužen za nezaposleno lice ulaže sebe da pruži podršku i pokuša objasniti u kom pravcu treba da ide njegovo buduće zapošljavanje. S obzirom da na evidenciji imamo dosta teže zapošljivih lica, programi moraju biti prilagođeni njima. Važno je što ćemo imati i finansijsku podršku da odgovorimo potrebama kako nezaposlenih, tako i poslodavaca i ustanova.

RB/BI: Podsjetimo naše slušaoce koje je radno vrijeme Biroa rada Bar sa strankama?

Rolović: Biro radi od 7 do 15 sati, a rad sa strankama je organizovan od 8 do 14 sati. Pauza nam je od 11 do 11.30 časova.