Zimski mjeseci sa sobom donose i češće respiratorne infekcije, grip i brojne dileme – kako se zaštititi, kada se javiti ljekaru i koliko je vakcinacija važna. O ovim temama, u emisiji “Sunčanom stranom ulice” razgovarali smo sa doktorkom Ljiljanom Jovićević, specijalistom epidemiologije, koja je korisnim savjetima i jasnim preporukama objasnila kako da razdvojimo činjenice od zabluda i dala korisne savjete za očuvanje zdravlja tokom zime. Podsjetila je i da je prevencija, koja podrazumijeva informisanost, odgovorno ponašanje i briga o sopstvenom zdravlju i zdravlju drugih, najbolja zaštita.

RB/BI: Kakva je trenutno epidemiološka situacija u vezi sa gripom i respiratornim infekcijama u Crnoj Gori i Baru?

Dr Jovićević: Kao i svake godine, sve epidemiološke službe u Crnoj Gori, na čelu sa Institutom za javno zdravlje, sprovode pooštren epidemiološki nadzor nad respiratornim infekcijama. Smatra se da sezona tih infekcija kreće već od početka oktobra i traje, najčešće, do kraja aprila. Ono što je predmet našeg nadzora, u prvom redu je, svakako grip, potom infekcije koje izaziva respiratorni sinsicijalni virus i Covid. Sve epidemiološke službe prikupljaju podatke i zbirne prijave šalju Institutu za javno zdravlje, gdje se na osnovu njih rade analize i izvještaji o epidemiološkoj situaciji se dostavljaju svim zdravstvenim ustanovama. Što se tiče epidemiološke situacije ove godine, u vezi sa gripom i ostalim respiratornim infekcijama, možemo reći da su, u odnosu na prethodne, u blagom porastu. Ipak, i dalje govorimo o niskom intenzitetu respiratornih infekcija.

RB/BI: Koje starosne grupe su trenutno najugroženije u našem gradu i na primorju?

Dr Jovićević: Kada govorimo o kategorijama podložnijim respiratornim infekcijama, uvijek ih povezujemo sa preporukama za vakcinaciju protiv gripa. Najosjetljivije su osobe starije od 65 godina, zatim svi stariji od šest mjeseci koji imaju neko hronično oboljenje (respiratornog sistema, oni sa kardiovalskularnim bolestima, oboljenjima bubrega, oboljenjima koja nastaju zbog slabosti, odnosno insuficijentnosti imunog sistema, osobe koje imaju transplantirane organe), a u posebnom riziku su i zaposleni u zdravstvenim ustanovama, naročito kolege koje rade na odjeljenjima intenzivne ili neonatalne njege i u stacionarima gdje su smještena hronično oboljela lica. Takođe, utu kategoriji spadaju i trudnice i djeca uzrasta od šest mjeseci do pet godina.

RB/BI: Zbog blage zime na primorju, često se misli da je rizik manji – da li je to zabluda?

Dr Jovićević: To jeste jedna od zabluda koja se održava. Rizik od prenosa respiratornih infekcija zavisi od mnogih faktora, a na tome se i zasnivaju mjere prevencije koje se preporučuju. U svakom slučaju, u periodu kada su aktuelne respiratorne infekcije, veoma je bitno da se pridržavamo opštih preventivnih preporuka i mjera, a to je da izbjegavamo boravak u prostorijama gdje ima puno ljudi, koje se ne provjetravaju dovoljno često, kao i kontakt sa osobama koje imaju neki od simptoma respiratornih infekcija. Ukoliko se pridržavamo svih ovih mjera, značajno smanjujemo rizik od prenošenja infekcija na način što osobe koje imaju neki od simptoma, prilikom govora, kašljanja ili kijanja, izbacuju kapljice u kojima se nalaze virusi uzročnici ovih infekcija.

RB/BI: Koliko turistička kretanja i boravak većeg broja ljudi u gradu utiču na širenje respiratornih infekcija?

Dr Jovićević: Svakako da cirkulacija većeg broja ljudi povećava rizik za prenošenje respiratornih infekcija. Međutim, ukoliko se pridržavamo preventivnih mjera, rizik od prenošenja bolesti možemo smanjiti i spriječiti masovnije širenje infekcija.

RB/BI: Koje su najčešće komplikacije gripa i respiratornih infekcija u zimskom periodu?

Dr Jovićević: Grip je respiratorna infekcija koja se vrlo lako prenosi. Najčešće počinje naglo, što je jedna od osnovnih razlika između prehlade i gripa. Počinje sa temperaturom, malaksalošću, bolom u grlu, glavoboljom, kašljem, groznicom. Ponekad se dešava da osobe koje imaju grip (najčešće je to slučaj kod male djece), imaju i proliv i povraćanje. Vrlo je bitno da znamo mehanizme prenošenja, kako bi umjeli da se zaštitimo. Važno je voditi računa o distanci, koja mora biti minimum metar i po do dva, jer se na taj način sprječava prenošenje kapljica koje se stvaraju u okruženju oboljelog. Takođe, moramo dovoljno često prati ruke, jer virusi koji se nalaze u respiratornim kapljicama mogu dospjeti na predmete u okruženju oboljele osobe.

RB/BI: Kako hladno vrijeme i boravak u zatvorenim prostorima utiču na širenje virusa?

Dr Jovićević: Utiču na način da kada je hladno vrijeme više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, a ukoliko se oni redovno ne provjetravaju, a pri tom se ne vodi računa o potrebnoj distanci, mogućnost prenošenja bolesti je veća.

RB/BI: Kada respiratorna infekcija prelazi iz virusne u bakterijsku i zahtijeva antibiotike?

Dr Jovićević: Odgovor na Vaše pitanje se povezuje sa postojanjem komlikacija nakon obolijevanja od gripa. Prije svega, treba da kažem da je grip, najčešće blaga respiratorna infekcija, pa često može da prođe bez odlaska ljekaru. Međutim, ukoliko dođe do prolongiranja simptoma, ukoliko povišena temperatura ne prolazi, u tim situacijama je vjerovatno došlo do komplikacija gripa, od kojih su najčešće upala sinusa, upala pluća, a može doći i do upale moždanica. U skladu sa preporukama ljekara započinje se druga terapija.

RB/BI: Kako da građani razlikuju grip od obične prehlade i drugih respiratornih infekcija?

Dr Jovićević: Grip počinje naglo i bude praćen temperaturom. Može se desiti i da povišena temperature izostane, a simptomi budu blagi, što ne umanjuje njegov epidemiološki značaj, jer i osobe koje imaju slabo izražene simptome, mogu da prenesu infekciju drugim ljudima. 

RB/BI: Koji su prvi simptomi gripa koji zahtijevaju javljanje ljekaru, a ne kućno liječenje?

Dr Jovićević: Simptomi gripa najčešće traju nekoliko dana i često mogu da prođu bez ljekarskog pregleda. Međutim, ukoliko se prolongiraju, a temperature ne prolazi i dođe do pogoršanja stanja sa intenzivnim kašljem, onda se svakako treba obratiti ljekaru, koji će na osnovu nalaza odrediti terapiju.

RB/BI: Dakle, možemo reći da grip zna da bude i ozbiljna bolest, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i djecu?

Dr Jovićević: Tako je. Sve starije osobe i hronični bolesnici, ukoliko imaju simptome gripa, preporuka je da miruju, koriste simptomatsku terapiju i da se, ukoliko i pored toga ne dođe do poboljšanja, odnosno do prestanka simptoma gripa, jave doktoru. 

RB/BI: Koju biste preporuku posebno uputili roditeljima djece školskog i vrtićkog uzrasta u Baru?

Dr Jovićević: Posebne mjere prevencije se preporučuju u svim kolektivnom smještaijima. Preporuka je da, ukoliko dijete ima simptome koji ukazuju da postoji mogućnost da je u pitanju grip, ne idu u vrtić ili školu do prestanka simptoma. Prije početka sezone respiratornih infekcija, preporuka je da se poradi na jačanju imuniteta, da djeca unose dosta tečnosti, vitamina, da se poštuje higijensko-dijetetski režim koji jača imunitet.

RB/BI: Koliko su građani Bara i Crne Gore spremni da se vakcinišu – da li je odziv zadovoljavajući?

Dr Jovićević: Vakcinacija protiv gripa je započeta 20. oktobra. Do sada je u Crnoj Gori dato nešto više od 18.600 doza. Dom zdravlja Bar je dobio 920 doza vakcina protiv gripa. Sve vakcine su već date. Građani su, za razliku od ranijih godina, kada se dešavalo da određen broj vakcina ostane neiskorišćen, pokazali zaista veliki interes. Vakcinacija protiv gripa je najučinkovitija preventivna mjera u borbi protiv ove infekcije. Željela bih da istaknem da je uvijek najoptimalnije da se vakcinišu prije nego što krene najintenzivnije obolijevanje. To je period od januara do marta, tako da je preporuka da se vakcinišu već krajem oktobra, početkom novembra, jer je za razvijanje imuniteta potrebno da prođe dvije do tri sedmice. Ove godine u Crnoj Gori se daje vakcina koja sadrži četiri soja virusa gripa, znači, uvijek se u vakcini nalaze sojevi koji su te godine najzastupljeniji. Ovogodišnja vakcina sadrži dva soja virusa Tipa A H1N1 i H3N2 i dva soja Tipa virusa B. Vakcina se preporučuje građanima koji su u posebnom riziku za obolijevanje od gripa.

RB/BI: Da li je kasno vakcinisati se ako je sezona gripa već počela?

Dr Jovićević: Mi, epidemiolozi kažemo da za vakcinaciju nije kasno sve dok postoji realna opasnost od gripa.

RB/BI: Koliko je vakcina efikasna i može li osoba ipak oboljeti nakon vakcinacije?

Dr Jovićević: Kao za sve, tako i za vakcinu protiv gripa, važi da ne postoji stopostotna efikasnost. Međutim, i ako se osoba razboli, biće to neka blaža forma bolesti. Inače je cilj vakcinacije protiv gripa da se spriječe teže forme obolijevanja, komplikacije i smrt.

RB/BI: Da li očekujete novi kontigent vakcina u Domu zdravlja?

Dr Jovićević: Nažalost, od glavne sestre Doma zdravlja Bar sam dobila informaciju da nećemo dobijati nove količine vakcine protiv gripa.   

RB/BI: Postoje li zablude ili strahovi u vezi sa vakcinom koje biste željeli da razjasnite?

Dr Jovićević: Ranijih godina smo, u sklopu neke antivakcinalne kampanje, imali pad imunizacije protiv gripa. Zbog toga se dešavalo da nismo uspijevali da potrošimo količinu vakcina koju smo imali na raspolaganju. U posljednje vrijeme situacija je drugačija, a ove godine je interesovanje građana bilo posebno izraženo, tako da je sva količina opredijeljena za Dom zdravlja Bar već vrlo brzo nakon što je stigla u našu ustanovu, data pacijentima.

RB/BI: Koliko su važne higijena ruku, provjetravanje prostorija i nošenje maski u sezoni virusa?

Dr Jovićević: Respiratorne kapi koje mogu sadržavati prouzrokovače gripa i drugih infekcija se mogu naći u našem najbližim okruženju. Vrlo je moguće da ukoliko dotaknete kontaminiranu površinu, neposredno nakon što te kapi dospiju na nju, pa potom dotaknete nos ili usta, dođe do zaraze. Zbog toga je bitno da u sezoni respiratornih infekcija intenziviramo pranje ruku, a oboljeli treba da nose masku koja pokriva nos i usta, jer će na taj način spriječiti širenje respiratornih kapi u najbliže okruženje.

RB/BI: Da li pravilna ishrana, vitamini i fizička aktivnost mogu ojačati imunitet?

Dr Jovićević: Svakako. Preporuka ljekara, ne samo kada govorimo o respiratornim infekcijama, nego uopšte, je da je veoma bitno voditi računa o jačanju imnuniteta kroz pravilnu ishranu, unošenje dovoljnih količina tečnosti, vitamina, minerala. Sve to zajedno će doprinijeti da ojačamo organizam i spriječimo obolijevanje.