Danas je 9. januar.
1878. GODINE:
Grad Bar je, nakon 307 godina, oslobođen od Turaka i postao ponovo dio crnogorske države.
Operacije za oslobođenje primorja počele su na Viru, 11. novembra, a pet dana kasnije vojvoda Mašo Vrbica, zapovjednik opsade Bara, počeo je sa uzvišenja Krstac, sa Brbota i Biskupije da bombarduje grad. Neprekidno bombardovanje opkoljene tvrđave, u koju su se skrili Turci iz varoši i okoline, te po 300 ulcinjskih i skadarskih Turaka, donijelo je nemoguće uslove za život unutar nje. Bio je veliki broj poginulih, širila se zaraza, nestajalo je hrane, a nakon što su Crnogorci prekinuli dovod vode sa Kajnaka, odlučili su da se predaju.Kapitulacija je potpisana u Nadbiskupskom dvoru na Gretvi i time izvršena primopredaja grada od strane Ibrahim-bega knjazu Nikoli.
***
1991. GODINE:
Blažo Orlandić je po drugi put izabran za predsjednika Skupštine Opštine Bar, kao prvi u višestranačkom sistemu.
Za tu funkciju kandidovalo ga je Koordinaciono tijelo pri Opštinskoj konfenerciji SSRN kao kandidata iz reda odbornika koji su osvojili većinu u Skupštini opštine, odnosno kao člana Nezavisne organizacije Saveza komunista Bar, nastalog otcjepljenjem od Saveza komunista Crne Gore. Prijedlog i obrazloženje podnio je na sjednici SO Marko Šekularac, a izboru se, u ime Kluba odbornika Saveza komunista Crne Gore, kasnije nazvanog DPS, usprotivio Ivica Radović.
***

1991. GODINE:
Održana je Osnivačka skupština barske sekcije Društva crnogorsko-ruskog prijateljstva.
Na skupu u sali SO Bar su govorili: Vladimir Kutirn – zamjenik direktora Sovjetskog kulturnog centra u Beogradu, Petar Đuranović – sekretar Društva crnogorsko-ruskog prijateljstva, Đorđije Đurović i Branko Martinović – predstavnici virpazarske i cetinjske sekcije, kao i profesori Blažo Nikitović, Jovan Bokan, Vuk Minić i Pavle Vujović, dok je sjednicom predsjedavao dr Ljubo Živković. Za predsjednika barske Sekcije Društva crnogorsko-ruskog prijateljstva izabran je novinar Božidar Milošević, a za sekretara novinar Milan Vujović.
***
1992. GODINE:
U veterinarskoj stanici u Baru prvi je put uočena pojava bolesti trihineloze kod životinja.
Direktor ove ustanove Ivo Popović izolovao je trihinelu u mesu divlje svinje ulovljene na Sutormanu. Bila je ovo neugodna vijest, posebno za barske lovce jer se nikada do tada nisu susreli sa ovom pojavom, a naročito jer je nakon registrovanja trihineloze zabranjeno korištenje mesa divljih svinja bez laboratorijske provjere.
