Danas je nastavljena 32. sjednica Skupštine opštine Bar, prekinuta krajem decembra prošle godine. Nastavak je protekao u znaku rasprava o programima rada i finansijskim planovima opštinskih preduzeća za 2026. godinu, tokom kojih su otvorena ključna pitanja održivosti, zavisnosti od budžetskih dotacija i položaja zaposlenih. Posebnu pažnju odbornika izazvao je Predlog godišnjeg programa rada DOO „Sportsko-rekreativni centar“ Bar, zbog čega je, nakon rasprave, predsjednik SO Bar Branislav Nenezić donio odluku o odlaganju glasanja i vraćanju ove tačke na doradu.

Sjednica je otpočela razmatranjem Predloga programa obavljanja komunalnih djelatnosti DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar za 2026. godinu.

Predsjedavajući SO Branislav Nenezić podsjetio je da je nadležni odbor prethodno razmatrao program, a uvodno obrazloženje dao je izvršni direktor preduzeća Mladen Đuričić. On je naglasio da program predstavlja strateški dokument kojim se definišu ključni pravci razvoja, prioriteti i aktivnosti u oblasti upravljanja, održavanja i unaprjeđenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture, uz poseban fokus na suzbijanje nelegalne potrošnje. Finansijski dio programa planiran je na realnim osnovama, a rast prihoda je predviđen u visini od 8,16 %.

Uslijedila su brojna pitanja, primjedbe i sugestije odbornika.

Momčilo Leković istakao je problem izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, podsjećajući da je taj projekat ranije stopiran zbog finansijskih ograničenja i problema razdvajanja atmosferske i fekalne kanalizacije. Pitao je da li danas postoje uslovi za realizaciju tog projekta, naglašavajući da je ono od presudnog značaja za građane Bara, turizam i ispunjavanje evropskih ekoloških standarda.

Odbornik Darko Janković skrenuo je pažnju na činjenicu da, uprkos dotacijama, preduzeće ne može samo da stvori dovoljno novca za normalno funkcionisanje i da izgradnja kanalizacione mreže u prošlosti nije pratila razvoj vodovodne mreže, stvarajući izazov koji treba hitno riješiti u narednom periodu.

Odbornik Omer Vukić dao je detaljno pojašnjenje finansijskog stanja preduzeća. Podsjetio je da cijene vode za fizička i pravna lica ostaju praktično stabilne od 2016. godine do danas, da preduzeće nema dugovanja i da su troškovi planirani realno, uključujući amortizaciju, radnu snagu i električnu energiju. Naglasio je da preduzeće maksimalno racionalizuje potrošnju i upravlja sredstvima transparentno.

Odbornica Valentina Minić upozorila je da direktor preduzeća ne treba poistovjećivati političke funkcije sa radom preduzeća i da izvještaj treba biti fokusiran isključivo na nadležnost i aktivnosti preduzeća, a ne na pitanja koja nisu u njegovom opisu posla. Dodala je i da se u programima rada prepisuju djelovi prošlogodišnjih izvještaja, te da bi izvještaj bio jasniji i profesionalniji ako bi se više pažnje posvetilo realnim aktivnostima.

Odbornik Radomir Novaković Cakan je naglasio da je direktor na zasijednaje trebao dovesti i predsjednika UO preduzeća, kako bi se na adekvatan način predstavili rezultati rada Vodovoda. Istakao je važnost podrške i koordinacije unutar same strukture vlasti, ali i odgovornost lokalne samouprave da se stvore uslovi za realizaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, te da su prioriteti jasni: izgradnja kanalizacione mreže i poboljšanje vodosnabdijevanja u naseljima.

Milan Nešković je istakao značaj projektnih aktivnosti po mjesnim zajednicama, posebno vodovodne i kanalizacione mreže, te pitao koliko inženjera u jedinici za tehničku pripremu i projektovanje učestvuje u izradi projektne dokumentacije za ključne projekte hidrotehničke infrastrukture, uključujući Tršansku i ulicu u ulicu u Burtaišima.

Direktor preduzeća VIK, Mladen Đuričić, je na kraju rasprave, u završnoj riječi naglasio da se preduzeće bavi isključivo svojim nadležnostima i obavezama, te da su sredstva i planirane aktivnosti u programu realni i izvedivi. Pojasnio je da inflacija utiče na troškove materijala, struje i goriva, ali da će preduzeće izvještavati o stvarnoj potrošnji.

Odgovorio je i na pitanja o projektovanju infrastrukturnih objekata: u jedinici za tehničku pripremu i projektovanje radi sedam inženjera, od kojih troje direktno učestvuje u izradi ključnih projekata.

Đuričić je potvrdio da prioritet ostaje proširenje kanalizacione mreže, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i unapređenje vodovodne infrastrukture, uz maksimalno korištenje kapaciteta preduzeća i stalnu koordinaciju sa lokalnom samoupravom. Dodao je da se očekuje konkretan napredak u 2026. godini, kako bi građani Bara imali uredno vodosnabdijevanje, bolju kanalizacionu mrežu i adekvatnu zaštitu životne sredine. Ova tačka dnevnog reda potom je izglasana sa 20 glasova “za”.

Uslijedila je rasprava o Predlogu programa rada DOO “Lovstvo” Bar za 2026. godinu, koji je odbornicima predstavio direktor preduzeća Marko Brnjada. Dokument je, kako je istakao, sačinjen u skladu sa zakonskim obavezama i iskustvima iz prethodnog perioda, uzimajući u obzir aktuelne izazove u upravljanju lovištem, azilom za napuštene životinje i populacijom domaćih i divljih životinja na području opštine.

U uvodnom dijelu programa nalaze se podaci o stanju u lovištu, dok se u drugom dijelu planira regulisanje populacije pasa lutalica i problemi sa neodgovornim vlasnicima. Brnjada je posebno istakao značaj odgovornog planiranja u dijelu reprodukcije i premještanja divljači, napominjući da se sve aktivnosti sprovode u skladu sa zakonom i pod nadzorom nadležnih službi.

„U užem gradskom području je lakše razlikovati pse lutalice, ali u seoskim područjima je teško razlučiti da li je riječ o psima lutalicama ili o psima čiji vlasnici ne postupaju po propisima. Upravo to stvara najveće probleme“, pojasnio je direktor. Naglasio je da veliki broj problema nastaje zbog nesavjesnih vlasnika koji ne kontrolišu razmnožavanje svojih pasa, zbog čega se u dvorištima pojavljuju štenci koji očigledno nisu tuđe životinje.

Brnjada je podsjetio da je Lovstvo u saradnji sa komunalnom policijom i veterinarskim inspektorima preduzelo sve moguće aktivnosti, uključujući nabavku opreme i pušaka za uspavljivanje, te da se saradnja sa volonterima i lokalnim službama pokazala izuzetno efikasnom u spašavanju napuštenih i ugroženih životinja. Takođe, istaknuto je da su svi postupci u vezi sa divljači i premještanjem životinja strogo kontrolisani i realizovani individualno, u skladu sa zakonom i pravilima struke.

U rapravi o ovoj tački dnevnog reda, odbornica Valentina Minić upozorila je na problem slobodno lutajuće stoke i domaćih životinja, kao i na učestale pojave uginulih životinja u gradskim i turističkim naseljima.

Smiljana Vukićević predložila je korišćenje termalnih kamera za praćenje populacije divljači, organizovanje lova na štetne životinje poput šakala, i dodatno osvježenje lovnih fondova za jazavce i zečeve.

Emir Peričić pohvalio je uspješnu lovnu sezonu, ističući pad broja ujeda pasa na 173 u 2025. godini i naglasio značaj organizovanja fotolova i posjeta atraktivnim pejzažnim staništima divljači. Takođe je zatražio komentar o saradnji sa nevladinim organizacijama i građanskim aktivistima.

Milan Nešković izrazio je stav da lov ne treba biti organizovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću, već kroz lovočuvarsku službu u saradnji sa šumarskom zaštitom, te pitao o metodama brojanja divljači, uključujući upotrebu dronova i kamera.

U završnoj riječi, direktor Brnjada je detaljno odgovorio na sve primjedbe, naglašavajući da se problemi sa napuštenim psima i stokom rješavaju u skladu sa zakonom, kroz saradnju sa komunalnom policijom, veterinarskim inspektorima i volonterima. Pojasnio je način kontrole populacije divljači i proceduru izdavanja kvota za odstrijel, utemeljenu na evidencijama lovočuvarske službe i izvještajima lovaca. Takođe je podsjetio da su lov noću i upotreba nezakonitih sredstava zabranjeni, a sve aktivnosti se sprovode transparentno i u skladu sa propisima.

Nakon rasprave, Predlog programa rada DOO Lovstvo Bar za 2026. godinu usvojen je sa 17 glasova “za”, nijednim “protiv” i dva “uzdržana”.

Tačku dnevnog reda: Predlog godišnjeg programa rada DOO „Sportsko-rekreativni centar“ Bar za 2026. godinu predstavio je savjetnik izvršnog direktora Andro Drecun. On je istakao da program odražava postojeće potrebe SRC, sa ciljem pružanja adekvatnih usluga svim korisnicima, ali i održavanja i razvoja sportske infrastrukture.

Podsjetio je da je u 2025. godini ostvaren značajan napredak kroz rekonstrukciju glavnog i pomoćnog fudbalskog terena, te realizaciju drugih projekata, što je omogućilo bolju valorizaciju kapaciteta centra. Naglasio je da su svi objekti dostupni sportskim klubovima, rekreativcima i mladima, te da program predviđa povećanje sopstvenih prihoda i unapređenje sportske turističke ponude.

Drecun je detaljno predstavio finansijski plan za 2026. godinu, naglašavajući da su sopstveni prihodi predviđeni na nivou od 95% u odnosu na prošlu godinu, dok je dotacija opštine uvećana za 11% zbog rasta cijena održavanja i materijala. Budžet bruto zarada je planiran sa povećanjem od 8%, uz napomenu da se očekuje zaključivanje novog kolektivnog ugovora i moguće povećanje zarada zaposlenih.

U raspravi su učestvovali odbornici koji su dali različite komentare:

Valentina Minić je uočila smanjenje procenta žena zaposlenih u centru za 3%, naglašavajući važnost rodne politike i ravnopravnog učešća žena u upravljačkim strukturama.

Smiljana Vukićević je pitala da li će do marta biti primijenjena sistematizacija radnih mjesta, predlažući da Skupština naloži njenu implementaciju.

Alisa Pelinković je pohvalila dosadašnji rad SRC, naglašavajući ulaganja u infrastrukturu i stabilno finansijsko poslovanje. Predložila je unapređenje dvorane Topolica kako bi objekat ostao reprezentativan.

Darko Pekić je istakao da finansijsko poslovanje centra zavisi u velikoj mjeri od donacija opštine, a ne od samostalnih prihoda. Ukazao je na povećanje troškova nabavke rezervnih dijelova, HTZ opreme i održavanja terena, te bolju valorizaciju prostora i dodatne izvore prihoda, poput postavljanja video bima u promotivne svrhe.

Momčilo Leković je upozorio da finansijsko poslovanje SRC, kao i drugih preduzeća u vlasništvu opštine, nije samoodrživo, jer zavisi od subvencija opštine. Naglasio je potrebu unapređenja sportske infrastrukture, posebno izgradnje bazena i modernizacije terena, kako bi se poboljšao finansijski rezultat i potencijal.

Milan Nešković je istakao da građani plaćaju znatna sredstva za sport, dok opština značajno subvencioniše rad sportskih klubova. Napomenuo je da prihod od zakupa teretane u dvorani premašuje prihod od izdavanja termina, sugerišući dodatne modele za povećanje sopstvenih prihoda.

Predsjednik SO Bar, Branislav Nenezić je ukazao na veliki rast dotacija opštine za SRC u posljednje tri godine (42%), dok je udio sopstvenih prihoda pao sa 37% na 26%. Postavio je pitanje povećanja plata zaposlenih i ulaganja u infrastrukturu.

Savjetnik izvršnog direktora SRC Bar Andro Drecun je odgovorio da su plate zaposlenih podignute koliko je bilo moguće prema opštem kolektivnom ugovoru, najviše fizičkim radnicima i čistačicama. Napomenuo je da centar održava igrališta uz sredstva opštine i da se planiraju investicije u novu opremu i reklame koje će omogućiti dodatne prihode. Program predviđa nastavak ulaganja u sportsku infrastrukturu, povećanje sopstvenih prihoda i održavanje postojećih kapaciteta, uz naglasak na poboljšanje finansijskog poslovanja i dobrobit zaposlenih

Na kraju rasprave, predsjednik Skupštine opštine je kazao da Skupština, na predlog predsjedavajućeg i predlagača, može odlučiti da glasanje o predlogu odluke bude odloženo, kako bi predlagači i nadležna radna tijela ponovo razmotrili dokument i zauzeli stavove o iznijetim sugestijama.

Odluka je uslijedila nakon rasprave u kojoj su otvorena pitanja održivosti predloženog programa rada Sportskog-rekreativnog centra, bez proporcionalnog povećanja sopstvenih prihoda, vidljivog unapređenja infrastrukture ili poboljšanja položaja zaposlenih. Posebno su problematizovane zarade radnika i stanje pojedinih sportskih terena, zbog čega je tačka vraćena na doradu radi preciznijeg definisanja prioriteta i troškova.

„S obzirom na to da sam predsjednik Skupštine, ovu tačku dnevnog reda odlažemo. Nadležni odbori mogu zasijedati već sjutra ujutro, a mi nastavljamo sa narednom tačkom dnevnog reda“, rekao je Nenezić.

Skupština je potom razmatrala Predlog programa rada i finansijskog plana JU Kulturni centar Bar, koji je predstavila direktorka Aleksandra Grabež.

“Sa bogatom tradicijom zasnovanom na dosljednom sprovođenju kulturne politike i njegovanju visokih standarda umjetničkog stvaralaštva, Kulturni centar Bar predstavlja glavno uporište i pokretačku snagu grada. Program rada za 2026. godinu se zasniva na daljem unapređenju kulturne ponude, podršci stvaralaštvu, očuvanju kulturne baštine kao i razvoju novih formi umjetničkog izražavanja. U narednoj godini cilj Kulturnog centra je da kroz raznovrsne programe: pozorišne, muzičke, likovne, književne, filmske i edukativne, doprinese dinamičnom kulturnom razvoju Bara, podstakne učešće građana u kulturnim tokovima i grad afirmiše kao prepoznatljivo kulturno središte Crne Gore i šireg regiona. Nakon odborničkih diskusija o ovoj tački dnevnog reda i završne riječi Aleksandre Grabež, SO Bar je Program rada i finansijski plan Kulturnog centra usvojila sa 22 glasa “za”.

Sjednica će biti nastavljena sjutra u 10 sati.