U čitaonici Narodne biblioteke „Ivo Vučković“ sinoć je promovisana zbirka priča “Jevanđelje po Uterusu” Svetlane Kalezić Radonjić.

Publika je sa pažnjom pratila razgovor o knjizi koja, uključujući uvod, sadrži jedanaest priča. Iako su publiku, prema očekivanju, činile uglavnom žene, promociji su prisustvovala i dva sugrađanina.

Moderatorka, književnica Sonja Živaljević je podsjetila da je Kalezić Radonjić do sada objavila sedam pjesničkih zbirki, pa je autorku zamolila za pojašnjenje zbog čega se odlučila na iskorak u drugačiju književnu formu.

Autorka je objasnila da taj prelazak nije bio iznenadan, već da je „proces naratizacije poezije započeo u posljednjoj zbirci“. Kako je kazala, njena poezija se vremenom mijenjala, od izrazito lirske ka lirici koja pokušava da svoju izražajnost ostvari i kroz druga sredstva, pa i kroz prozne elemente.

„Sada, kada pogledam način na koji se ta poezija mijenjala, od izrazito lirske do liričnosti koju sam pokušavala da proizvedem nekim drugim sredstvima, čak i proznim, pa i nekom vrstom narativizacije poezije, ova knjiga mi se čini kao logičan potez“, kazala je Kalezić Radonjić.

Dodala je i da je djelo nastajalo dugo.

„Ne bih mogla reći, poslije petnaestogodišnje pauze, da je to bila samo ideja, apsolutno nije. Ova knjiga je zaista nastala iz nasušne potrebe. Nekako mi se čini da nešto što se rađa iz takve potrebe, zaista jeste autentično“, istakla je autorka, dodajući da su se tragovi ovih priča mogli naslutiti još u njenoj sedmoj zbirci poezije, zbog čega  prelaz doživljava kao prirodan i, dugim sazrijevanjem oblikovan, korak.

Govoreći o tematskom okviru zbirke, Kalezić Radonjić je naglasila da je riječ, prije svega, o knjizi koja se bavi odnosom majki i kćeri.

„Iako o majkama i ćerkama, ova knjiga nije toliko o majčinstvu kao majčinstvu, nego baš o odnosu majki i ćerki“, kazala je ona.

Prema njenim riječima, taj odnos se u književnosti i društvu često idealizuje, naročito u patrijarhalnim sistemima, u kojima se figura majke uzdiže na pijedestal nedodirljivosti.

„A, svi znamo da u toj vrlo kompleksnoj ulozi možemo pokazati različita lica. Dobra majka može biti i zlobna majka, predana majka može biti i gruba majka, a majka koja obožava svoju djecu, može biti i majka koja ih, svjesno ili nesvjesno, povređuje“, navela je autorka. Naglasila je da je upravo zanimalo da dotakne tu, često nedodirljivu temu i da majčinstvo prikaže iz jedne životne, realne perspektive.

Posebnu pažnju tokom večeri izazvala je i priča o samom naslovu knjige. Autorka je kazala da je “Jevanđelje po Uterusu” probudilo različite reakcije, naročito među onima koji knjigu nijesu pročitali. „Zanimljivo je da kažu da je naslov ‘prejak’ upravo oni koji knjigu nijesu pročitali. Često se dešava da neko već na osnovu nagovještaja ima formirano mišljenje o knjizi, a to sebi ne možete dopustiti ako ste ozbiljan čitalac i ako pretendujete da se razumijete u literaturu“, podrctala je.

Istakla je i da joj je za nju naslov bio od suštinskog značaja, zbog čega nije pristala da ga promijeni.

„Bila sam zamoljena da promijenim naslov, ali sam to odbila, čak i po cijenu da se knjiga ne objavi. Bila sam spremna i da povučem rukopis, jer mi je taj naslov suštinski važan. Da se naslov zamijenio drgačijim, čitava struktura knjige bi se raspala. Sve je toliko pažljivo uvezano, da bi se to tkanje jednostavno pocijepalo“, poručila je Kalezić Radonjić.

Promocija je protekla uz diskusiju na teme u vezi sa feminizmom.