U subotu, 25. aprila, očekuje nas drugo izdanje De Wine festa, koje donosi još bogatiji program, veći broj izlagača i priliku da se vinska kultura regiona predstavi na jednom mjestu. Nakon uspješnog debija koji je okupio vinare i ljubitelje vina iz više zemalja, očekivanja su sada još veća. Gost Radio Bara bio je organizator Festivala, Luka Bogdanović.

RB/BI: Drugi De Wine fest je pred nama – kako teku pripreme i koliko je izazovno nadmašiti prvo izdanje?

Bogdanović: Brojni posjetioci su nas prošle godine pohvalili i kazali da je bilo uspješno, drugačije, moderno. Za ovo izdanje pripremili smo zanimljive novine, potrudio sam se da dovedemo poznata lica iz svijeta vina i da događaj bude na još većem nivou.

RB/BI: Koliko je interesovanje vinara i publike poraslo u odnosu na prošlu godinu?

Bogdanović: Ove godine nam se, uz stare znalce, javljaju i vinari koji imaju mnogo veću proizvodnju, zvučnija imena…

RB/BI: Koliko izlagača i vinskih kuća učestvuje i iz kojih zemalja dolaze?

Bogdanović: Prijavilo se 70 izlagača. Od toga je deset destilerija, a biće i desetak štandova na kojima će svoje proizvode izložiti proizvođači sireva, pršuta, maslinovog ulja, ruštula, rukotvorina od drveta. Na ostalih 50-ak štandova biće izložena raznovrsna vina.

RB/BI: Koliko je bilo zahtjevno organizovati ovakav događaj u današnjim ekonomskim uslovima?

Bogdanović: Što se finansijskog dijela tiče, bezmalo 99 posto ulaganja je o mom trošku, tako da je vrlo zahtjevno, posebno zato što insistiram da sve bude na visokom nivou. Sa hotelom “Princess” smo potpisali ugovor na pet godina, pa će se manifestacija i ubuduće održavati u tom prelijepom prostoru. Svi koji su nas prošle godine podržali i dalje su naši partneri. Među njima su i Radio Bar, koji je aktivno učestvovao na promociji, Sekretarijat za poljoprivredu, potom HoReCa Lux iz Podgorice koji je dao čaše, nekoliko medijskih kuća iz Crne Gore, “Aqua Viva”…

RB/BI: Kako biste ocijenili razvoj vinske scene u regionu u posljednjih nekoliko godina?

Bogdanović: To gledam iz više uglova. Evidentna je globalna ekonomska kriza, a pritom imamo i svjetske trendove kada je vino u pitanju. Dakle, u svim aspektima moramo hvatati korak sa inovacijama i zahtjevima tržišta. Crna Gora je zanimljivo tržište, što potenciraju sve velike vinarije u regionu, ali i u Evropi. Moramo puno da radimo na pružanju podrške vinskoj kulturi, za šta ima prostora, ali je uz to nužno da budemo uvezani – od vinara i distrubutera, preko zajednice, do ministarstava. Mijenjaju se stilovi, nešto što se pilo prije nekoliko Godina, više nije toliko interesantno. U ovom trenutku ljubitelji više uživaju u bijelim, laganijim, “lepršavim” vinima sa manje alkohola. Ona su preuzela primat nad “težim”, barikiranim crvenim vinima.

RB/BI: Postajemo li zahtjevniji i edukovaniji kada je riječ o vinima?

Bogdanović: Kad god je neko zahtjevan, to mi predstavlja dodatni motiv da kao distributer budem još bolji u poslu i na mene djeluje stimulativno. Primorci se razumiju u vina, dok sjever u tom smislu zaostaje. U tamošnjim restoranima se služe uglavnom rakija i pivo, a vino jako malo. Naravno, nemam ništa protiv rakija i piva, i sam ih često konzumiram, ali, vino je najstariji napitak i sa njim se ništa ne može mjeriti. Moramo raditi na propagandi, posebno ako se ima u vidu da je turizam na sjeveru zemlje posljednjih godina u značajnom usponu. Uvjeren sam da i tamo borave brojni gosti koji bi željeli da uživaju u dobrim vinima.

RB/BI: Koji su trenutno najizraženiji trendovi u vinskoj industriji koje ćemo vidjeti na festivalu?

Bogdanović: Iako u 80 posto slučajeva volim da pijem crveno vino, tokom toplijih mjeseci preferiram laganija, mlada, svježa. Turisti nisu navikli da piju naša jaka crvena vina, kompleksna, punog ukusa, sa visokim procentom alkohola. Crmnički Vranac koji ima 15,16 posto alkohola “traži” jaku, tešku hranu koja ljeti ne prija. Što se tiče Festivala, tu ćemo imati vinariju “Biodinamika” iz Slovenije. Oni će predstaviti stil “biodinamike”. I ove godine će učestvovati organska vinarija “Jokić”. Biće zastupljena i dugo macerirana vina, pri čemu bih pomenuo Bogdana Makoveca koji zbog poznih godina neće moći da bude fizički prisutan, ali je u Bar poslao vina koja su godinu ili duže macerirala. Prije nekoliko godina sam na naše tržište uveo (a vremenom je postala veoma popularna), starinsku metodu “salento”, koja podrazumijeva proizvodnju vina bukvalno bez ikakvih dodataka šećera, kvasaca, već isključivo ono što je priroda dala.

RB/BI: Šta Vas je lično motivisalo da pokrenete De Wine fest?

Bogdanović: Još od 2010. godine kada sam počeo da radim, a kasnije bio menadžer “Knjaževe bašte”, interesovalo me je zašto su ljudi spremni da daju tolike pare za bocu vina. Onda sam počeo da probam vina i, isto tako sam se i ja zaljubio. To je važno, ali je, ipak, najbitnije ono što je i tema Festivala, a to je razvoj eno-gastronomije u Baru i Ulcinju, s obzirom svi preduslovi za uspjeh postoje. Uvijek sam se pitao zašto mi, na ovom našem dijelu obale, gdje su plaže još ljepše nego u Boki, imamo brda i planine, Skadarsko jezero, Veliku plažu, Adu Bojanu, ne bi iskoristili potencijale te ljepote. Iskren da budem, kao distributeru vina bi mi mnogo više odgovaralo da se biznisom bavim u Boki, jer je tamo mnogo veći broj elitnih restorana i borave gosti veće platežne moći, ali sam se kao lokalpatriota opredijelio da posao razvijam u gradu u kom živim i koji volim.

RB/BI: Od samog osnivanja De Wine fest je zaživio kao regionalni festival. Vidite li u njemu potencijal da preraste u događaj od evropskog značaja?

Bogdanović: Imponuje što su još prošle godine neki renomirani vinski portali procijenili da se Bar pozicionirao visoko na mapi vinsikih destinacija. Uz to, vrlo mi je kao organizatoru važno što su se već na prvom De Wine festu pojavile vinarije koje su kotirane toliko visoko da uopšte nemaju potrebu da se pojavljuju na događajima ovog tipa, posebno ne, da budem realan, na “malim” događajima. Naravno da nijedan događaj u Crnoj Gori ne može biti “veliki” ako ga poredimo sa onima koji se održavaju u Beogradu, Zagrebu, a da ne govorimo o Veroni, Dizeldorfu, Parizu, Barseloni… Naš adut je što na jednom mjestu možemo da skoncentrišemo veliki broj kvalitetnih vinarija i izlagača na malom prostoru, a to je zaista velika stvar. Ne mogu obećati nešto do čega ne mogu doseći. Podsjetiću da u Podgorici održava “Montevino” koji ima mnogo veću logistiku, u Boki, takođe festival sa dugogodišnjom tradicijom. Iako su ti, kao i događaj koji ja organizujem, značajni za naše okvire jer učestvuju istaknuti stručnjaci, somelijeri, ugostitelji, vlasnici restorana, vinski biznis u Crnoj Gori još uvijek nije na evropskom nivou. Zanimljivi smo za tržište regiona, pa će ove godine biti zastupljeno deset izuzetno kvalitetnih vinarija iz Crne Gore. Imamo šta da pokažemo – naš Vranac, Kratošiju…

RB/BI: Šta će još dati pečat ovogodišnjem festivalu, hoće li biti zanimljivih noviteta?

Bogdanović: Novina je što sam pripremio i nekoliko master class-ova. U Crnu Goru i Bar prvi put stiže Džozef Darel, sudija na dekanteru, stručnjak koji piše o vinu, zaista zvučno ime u svijetu vina. Nije imao piliku da se susreće sa vinima iz Crne Gore. Sa njim ćemo u petak raditi master class autohtonih sorti regiona za ljubitelje vina, prevashodno profesionalce. Svakom master class-u može da prisustvuje dvadeset ljudi. Radićemo osam bijelih i osam crvenih sorti. Na dan Festivala, u subotu od 14 sati, jedan od dva predviđena master class-a koje će održati Džozef Darel, biće sa mojim portfoliom. Veliko uvažavanje i zahvalnost dugujem profesorici Vesni Maraš koja mnogo i predano radi na podizanju nivoa naših autohtonih sorti i vinske kulture u Crnoj Gori. Master class koji će raditi profesorica Maraš nazvali smo “Pet ikona”. U pitanju je pet crnogorskih Vranaca, pri čemu smo gledali da obuhvatimo najznačajnije vinske regije: “Vranac” Brana Milovića iz Ulcinja (Briska Gora), “Buk” Vranac iz najstarije vinske regije, Crmnice, “Patrimonio Vranac” iz Bobije, Vranac “Stari podrum” koje proizvodi kompanija “Plantaže” (Ćemovsko polje) i “Vranac Kekovića”, zagarački vinogradarski predio, Bjelopavlići. Suština je da će sva ta, crnogorska vina, da proba Darel, nakon čega će utiske prenijeti za portale i časopise za koje radi kao dopisnik. To je način da ljubitelji vina u Njemačkoj, Velikoj Britaniji upoznaju naša vina.

RB/BI: Šta biste poručili svima koji još uvijek razmišljaju da li da posjete De Wine fest?

Bogdanović: Poručio bih da je rijetkost biti u prilici da se proba oko 500 etiketa vina različitih stilova. Biće promovisan veliki broj destilerija, a da kompletan ugođaj bude i gastronomski zaokružen, potrudili smo se da se na stolovima nađu i vrhunski sirevi, pršute, maslinovo ulje… Za muzički ugođaj i atmosferu pobrinuće se DJ koji radi isključivo događaje ovog tipa, a u večernjim satima publiku će razgaliti i klapa KUD-a “Jedinstvo”. Nakon toga slijedi druženje u Soho Pub-u.