Danas je 18. maj, 138. dan u godini, do kraja 2026. ostalo je 227 dana.
1902. Završena je izgradnja kolskog puta Bogetići – Donji manastir Ostrog; u manastir su karocom stigli upravitelj građevine, inženjer Marko Đukanović i arhimandrit ostroški, Petronije Raičević
1941. Ante Pavelić i Benito Mussolini u ime Nezavisne Države Hrvatske i Kraljevine Italije potpisali Rimske ugovore po kojima je Italija dobila gotovo cijelu Dalmaciju i to: područje Zadra, Šibenika, Splita, ostrva Rab, Krk, Vis, Lastovo, Korčulu, Mljet, djelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, ali i Boku Kotorsku dok je ostatak tog dijela današnje Crne Gore ušao u sastav Kotorske pokrajine Guvernatorata Dalmacija.
1994. Osnovano Udruženje Crnogoraca Amerike u San Francisku, sa ciljem da okuplja Crnogorce i prijatelje Crne Gore, bez obzira na njihove etničke, religijske ili političke razlike; za prvog predsjednika izabran Blažo Sredanović
1903. GODINE:
Na osnovu ugovora Crne Gore i italijanskog „Anonimnog društva“ uveden je monopol duvana i osnovano Društvo zadružne režije crnogorskog duvana, koje je kasnije preraslo u „Crnogorsko anonimno društvo“.
U ovaj projekat italijanski poslovni partneri uložili su blizu dva i po miliona lira. Iste godine, ovo udruženje podiglo je lijepu zgradu monopola duvana u venecijanskom stilu na ulazu u Pristan. Objekat je danas jedan od nepokretnih spomenika kulture Opštine Bar.
***
1934. GODINE:
Rođen je u crmničkom selu Gluhi do akademski slikar Nikola Gvozdenović.
Bio je dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Imao je preko 20 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je u brojnim reprezentativnim izložbama crnogorskog slikarstva. Dobitnik je niza nagrada u Prištini, Herceg Novom i Čačku, kao i Nagrade oslobođenja Bara 1975. godine. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.
***
1971. GODINE:
Između Ratca i Sutomora, u prisustvu opštinskih zvaničnika, beogradska firma „Inex“ otvorila je ekskluzivni hotel bungalovskog tipa „Zlatna obala“.
U tom trenutku bio je jedan od najmodernijih hotela na jugoslovenskom primorju, kapaciteta 1100 ležaja, odnosno 28 bungalovskih vila. Posjedovao je zatvoreni bazen, dvije velike sale, prostranu terasu, aperitiv bar, kuglanu, poslastičarnicu i sve sadržaje potrebne gostu, od frizera do prodavnica novina i suvenira. Istoga dana, Zajednica za odmor radnika Srbije otvorila je u Čanju hotel „Biserna obala“, kapaciteta 600 ležaja.
***
1976. GODINE:
Šezdeset petogodišnji Stevo Radović Grk je postao ribar sa najvećim zabilježenim morskim ulovom u Baru.
Nakon nekoliko sati borbe, mrežom je u tri izjutra na površinu izvukao ribu dugu oko četiri metra i tešku preko 400 kilograma. Uz pomoć malog kamiona izbacio je sa kolegama na obalu. Bio je to veliki morski pas, vrste “gorostasna psina”, potpuno bezopasan po čovjeka. Ulovljeni primjerak je bilo mladunče, jer odrasla jedinka naraste i preko 12 metara. Popodne istog dana je ekipa iz republičkog Zavoda za zaštitu prirode odvezla ribu, a Radoviću je ostala priznanica za nadoknađenu štetu – pocijepanu mrežu. Nakon prepariranja, riba je vraćena u Bar, ali nestručno preparirana i gotovo uništena. Danas se čuva u depou barskog Muzeja. Stevu Grku nikada nije uplaćen novac za odnešenu ribu i uništenu mrežu.
***
1985. GODINE:
Beogradska grupa “Riblja čorba” je u Baru održala izvanredan koncert, u sali OŠ “Jugoslavija”.
Kao predgrupa je angažovan barski bend “Ružin trn”. Pred više hiljada gledalaca, Bora Đorđević, Miša Aleksić, Vicko Milatović, Nikola Čuturilo Čutura i Džindžer Božinović svirali su gotovo dva sata. Sve je bilo idealno do pred kraj koncerta, kada je pukao prednji dio bine, pa se kompletna pozornica nagla naprijed. Iako je došlo do neočekivanog aktiviranja pirotehničkih sredstava, povrijeđenih nije bilo.
