Međugeneracijska solidarnost i jačanje servisa podrške ključni su u borbi protiv nasilja nad starijima, zaključak je sastanka koji je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijima, Opštinska organizacija Crvenog krsta Bar organizovala u Centru za njegu. Okrugli sto je organizovan s ciljem umrežavanja institucija i organizacija koje rade sa starijima, kao i podizanja svijesti o ovom često nevidljivom, ali veoma prisutnom društvenom problemu.

Skupu su, uz predstavnike OOCK Bar i njihovih korisnika, kao i lokalnih institucija i organizacija, prisustvovale Ivana Smolović, koordinatorka Crvenog krsta Crne Gore za brigu o starijima i Biljana Zeković, direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica. Kratak osvrt na Dan borbe protiv nasilja nad starijima i aktivnosti koje OOCK Bar sprovodi u okviru programa pomoći starijima predstavila je, putem video prezentacije, Tijana Tomić. Ona je saopštila podatak Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem svaka šesta osoba starija od 60 godina trpi neki vid nasilja, a samo jedna od njih četrnaest nasilje prijavljuje, te zaključila da je nasilje nad starijima “tiha pojava”.

O položaju starijih osoba u Crnoj Gori govorila je Ivana Smolović ističući da se društvo suočava sa ubrzanim starenjem stanovništva i sve većim brojem samačkih domaćinstava, posebno u ruralnim područjima.

„Nekada su porodice bile brojnije i stariji su imali prirodnu podršku ukućana. Danas žive mnogo usamljenije, naročito u udaljenim krajevima gdje su infrastruktura i dostupnost usluga ograničeni. Usamljenost, socijalna izolacija i nerazumijevanje bolesti poput demencije dodatno povećavaju rizik od nasilja nad starijima. Nasilnici vrlo često dolaze iz kruga porodice. Posebno su ugrožene osobe koje boluju od demencije ili zavise od tuđe njege. Nerazumijevanje toka bolesti često dovodi do konflikata i različitih oblika zlostavljanja“, upozorila je ona, dodajući da je finansijsko nasilje jedan od najčešćih oblika zloupotrebe koje Crveni krst prepoznaje kroz rad na terenu. Prema njenim riječima, stariji ljudi često ne prijavljuju nasilje zbog osjećaja stida, krivice ili uvjerenja da predstavljaju teret porodici.

Govoreći o ulozi Crvenog krsta, navela je da svi zaposleni i volonteri prolaze posebne obuke za rad sa starijima, uključujući prepoznavanje i reagovanje na slučajeve nasilja.

„Nasilje se rijetko prijavljuje. Zato su servisi poput pomoći u kući, klubova za starije i centara za njegu od ogromnog značaja. Tamo gdje takve usluge postoje, stariji su manje usamljeni i manje izloženi riziku od nasilja“, poručila je Smolović.

Direktorica Centra za socijalni rad, Elisa Berbo, istakla je da je nasilje nad starijima jedan od najtežih problema sa kojima se stručni radnici susreću.

„Najviše zabrinjava zid ćutanja. Stariji ljudi se stide da prijave nasilje koje trpe od najbližih članova porodice, a često su i ekonomski i zdravstveno zavisni od njih. Ipak, želim da naglasim da starije osobe nisu same i da u Centru za socijalni rad mogu dobiti zaštitu, pravnu i psihološku podršku”, poručila je Berbo ukazujući na nedostatak smještajnih kapaciteta za stare osobe, navodeći da su ustanove često popunjene, posebno kada je riječ o nepokretnim licima.

„Stariji zaslužuju ljubav, pažnju i dostojanstven život, a na nama je da im to omogućimo“, zaključila je direktorica Centra za socijalni rad.

Njena saradnica, psihološkinja Milena Leković, naglašava da je „trauma starih ljudi“ najzahtjevniji dio njihovog posla, jer su “starije osobe često usamljene, povučene u sebe i bez sagovornika, pa im je najpotrebnija komunikacija”. Leković ističe da se nakon svega nekoliko minuta razgovora vidi koliko razgovor i pažnja mogu da promijene njihovo raspoloženje.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Biljana Zeković istakla je da je nasilje nad starijima jedan od najtežih problema sa kojima se suočavaju organizacije koje pružaju podršku žrtvama.

„U Crnoj Gori gotovo da ne postoje organizacije koje se intenzivno bave pitanjima starijih osoba, iako je starost nešto što niko od nas ne može izbjeći. Najteži slučajevi su oni u kojima starije žene trpe nasilje od sinova ili drugih bliskih članova porodice, ali odbijaju da prijave nasilnika. Kada žrtva odbije da svjedoči, institucije nerijetko odustanu od postupka. A moglo bi se uraditi mnogo više kroz prikupljanje drugih dokaza, rad policije, centara za socijalni rad i zdravstvenih ustanova“, istakla je Zeković upozorivši i na nedovoljnu primjenu zaštitnih mjera i psihosocijalnih tretmana za počinioce nasilja, uprkos tome što postoje stručnjaci obučeni za njihov rad.

Viša samostalna inspektorka za maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici Alma Hot ocijenila je da je nasilje nad starijima prisutno mnogo više nego što statistike pokazuju.

„Ovo nije ‘tiha pojava’, već statistički nevidljiva kategorija. Prijava je malo, ali to ne znači da nasilja nema. Naprotiv, riječ je o temi kojoj moramo posvetiti jednaku pažnju kao i drugim oblicima nasilja“, kazala je Hot ukazujući i na ograničene kapacitete institucija, ali i potrebu da se ovom problemu pristupi sistemski i dugoročno.

Svetlana Gažević, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samupravu naglašava da Opština u kontinuitetu ostvaruje dobru saradnju sa Crvenim krstom, Centrom za socijalni rad i NVO sektorom, prvenstveno u kreiranju i donošenju lokalnih akcionih planova koji se bave nizom tema i problema u društvu, uključujući nasilje nad starima.

“Kroz tu saradnju nastavljamo da pružamo institucionalnu i finansijsku podršku aktivnostima usmjerenim na rješavanje problema nasilja nad starijima, uz planirano povećanje budžetskih sredstava i dalje jačanje partnerstva”, ističe Gažević.

U razgovor se uključio i korisnik usluge “Pomoć u kući”, Ramiz Škrijelj, kazavši da starija populacija kojoj pripada skoro na svakom koraku osjeća nasilje.

“Nasilje je sama visina naših primanja kao i njihovo neznatno povećanje s vremena na vrijeme. Nasiljem možemo da smatramo i našu samoću i usamljenost, zatim neke od sadržaja koje nam serviraju mediji, a nasilje se ogleda i u nekulturi mladih ljudi koji nisu naučili da, recimo, starijem ustupe mjesto u gradskom prevozu”. Škrijelj je pohvalio kvalitet usluga namijenjenih starijoj populaciji koje nudi OOCK Bar, ustvrdivši da mu te aktivnosti kao i sastanak kojem prisustvuje “udahnjuju život”.

Branka Vlahović, predsjednica OOCK Bar, ističe značaj lokalne zajednice i prilagođavanja usluga stvarnim potrebama stanovništva, posebno ljudi koji žive izolovano, usamljeno i daleko od drugih, koji boluju od nedostatka ljudskog kontakta. Ona predlaže izmjenu Zakona o Crvenom krstu, odnosno njegovo postavljanje na drugačije osnove.

Sekretarka OOCK Bar Zorica Crnčević je naglasila da ih, kad su u pitanju problemi starijih osoba, jednako opterećuju i savremena i tradicionalna Crna Gora, te da je veoma teško izgrađivati sebe uz održavanje tog balansa. Prema njenim riječima, najveći teret, kad je briga o starijima u pitanju, nose žene, a porodično vaspitanje Crnčević vidi kao ključno u oblikovanju mladih generacija.

“Za efikasniju zaštitu starijih osoba neophodni su jačanje međugeneracijske solidarnosti, razvoj lokalnih servisa podrške, bolja koordinacija institucija i veća spremnost društva da prepozna i prijavi nasilje”, kazala je Crnčević sa čim su se saglasili svi učesnici Okruglog stola uz zaključak da nasilje nad starijima ne smije ostati skriveno iza zidova porodičnih domova, već mora postati pitanje zajedničke odgovornosti cijelog društva.