Tropske vrućine ne znače samo visoku temperaturu vazduha. Jedna od posljedica je i pregrijano zemljište. U Baru je tokom prošle nedjelje na dubini od dva cm mjereno 48 stepeni, na pet cm 45 stepeni, da bi tek na dubini od metar temperatura zemljišta bila 25 stepeni. Ovi podaci bitni su za poljoprivredne proizvođače, koji se i pored nepovoljnih uslova trude da održe zasade. Direkciji za savjetodavne poslove i terensku kontrolu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, obratili smo se za savjete, a odgovore smo dobili od mr Slavice Kontić.
Ona je podsjetila da Direkcija pruža redovne stručne savjete poljoprivrednim proizvođačima i ukazuje na problematiku u biljnoj proizvodnji, bilo da je u pitanju opasnost od napada štetočina i pojave fitopatogenih bolesti, ili su u pitanju mjere agrotehnike. Tu su i da pruže pomoć pri aplikaciji za korištenje mjera Agrobudžeta, Iparda i evidentiranje u registrima koji su neophodni za podršku investicijama.
„Značajne aktuelne aktivnosti se odnose na adaptaciju biljne proizvodnje na klimatske promjene Prema podacima Ujedinjenih nacija prosječna temperatura Zemljine površine sada je za oko 1,44 °C viša nego krajem 19. vijeka – prije industrijske revolucije – i viša nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 100.000 godina. Protekla decenija bila je najtoplija otkako se vrše mjerenja, a svaka od posljednje četiri decenije bila je toplija od bilo koje prethodne decenije još od 1850. godine” podsjeća ona.
Zato smatra da će, zajedno sa poljoprivrednim proizvođačima u ovom i budućem periodu biti izazov da se poljoprivredna proizvodnja adaptira na klimatske promjene. „Navodnjavanje je jedna od agrotehničkih mjera koja sa porastom temperatura zahtjeva ozbiljno prilagođavanje na globalno zagrijavanje i klimatske promjene. U Baru i okolini svjedoci smo i problema u vodosnabdijevanju u pojedinim područjima što otežava biljnu proizvodnju na manjim površinama za sopstvenu potrošnju i prodaju manjih količina biljnih proizvoda“objašnjava Kontić.
Za većinu biljnih kultura našeg područja (agrumi, mladi maslinjaci, povrtnjaci), potrebno je dopunsko navodnjavanje. Tehnologija gajenja se razlikuje među kulturama, ipak su osnovni principi navodnjavanja zajednički i slični.
„U stalnoj komunikaciji i saradnji sa stručnjacima Biotehničkog fakulteta radi se na unaprijeđenju efikasnosti korišćenja vode u smislu klimatskih promjena pomoću pravilnog režima navodnjavanja. Najčešće metode navodnjavanja u našem području su kap po kap, orošavanje, po rovovima. Pristupačnost vode se obezbjeđuje bušenjem bunara, izgradnjom bistijerni, nabavkom specifičnih cistijerni, korišćenjem blizine prirodnih izvora vode..Na imanjima u područjima sa oskudnim vodnim režimom mogu obezbjediti količine za navodnjavanje raznim načinima skupljanja i skladištenja vode na gazdinstvu. Bazeni i male akumulacije su posebno značajne gdje imamo izražene sušne periode, bez pouzdanih sistema za navodnjavanje a proizvodnja je zasnovana na padavinama. Navodnjavanje je najbolje primjenjivati rano ujutro ili uveče kako bi se spriječili negativni uticaji ispravanja na zemljište i biljke“ savjetuje Kontić.
„Mreže za zasjenu se često koriste u poljoprivredi. Tako se kontroliše mikro klima i štedi voda. Najčešće se koristi u povrtarskoj proizvodnji, a sve više i u voćarsko vinogradatskoj. Postoje razne vrste mreža zavisno od gustine i boje u rasponu od 30% do 90% što određuje koliko sunčeve svjetlosti blokira.Kako bi se spriječile štete od ekstremnih vremenskih uslova kao što su štete od grada mogu se primjenjivati mreže i pokrivači za zaštitu od grada, a ako dođe do oštećenja biljaka savjetuje se tretiranje preparatima na bazi bakra radi sprečavanja pojave bolesti kroz rane na biljkama. Pod uticajem klimatskih promjena i najvažnije štetočine biljaka mijenjaju svoju biologiju razvoja pa o svemu treba vršiti monitoring samostalno i uz pomoć stručnih službi. Savjetuju se naši proizvođači da koriste dostupne mjere podrške među kojima su i specifične za pomoć na adaptaciju na klimatske promjene“ preporučila je naša sagovornica.
