Turistička sezona u Baru donosi, osim velikog broja gostiju, i komunalne izazove. Buka, nepropisno parkiranje, zauzimanje javnih površina, građevinski radovi, odlaganje otpada, neke su od tema na koje smo u emisiji “Sunčanom stranom ulice” razgovarali sa koordinatorkom Odjeljenja za inspekcijske poslove Tamarom Jovićević i koordinatorkom Odjeljenja Komunalne policije Majom Rajković.

RB/BI: Kada danas, na kraju avgusta, podvučete crtu – kako biste ocijenili rad Komunalne policije tokom ovogodišnje turističke sezone?

Jovićević: Služba Komunalne policije i inspekcije je tokom ove turističke sezone imala veoma odgovoran zadatak i smatram da je, isto tako pristupila rješavanju svih izazova. Povećan broj turista i intenzivnije korišćenje javnih površina, veći obim saobraćaja, zahtijevali su, kako svakodnevno prisustvo na terenu, tako i brzu reakciju. Poseban fokus je bio na kontroli javnih površina, postavljanju privremenih objekata, kontroli auto-taksi prevoza, odlaganju otpada, dakle, održavanju komunalnog reda. Smatram da su rezultati vidljivi na svakom koraku. Želim da istaknem da naši službenici rade u otežanim uslovima koje nameću visoke tempreture, česte gužve u saobraćaju, pa je potrebno i strpljenje i vrijeme da se stigne do tačke gdje je uočen problem. Sa postignutim rezultatima smo zadovoljni, ali, isto tako, vrlo smo svjesni da je pitanje održavanja komunalnog reda nešto što zahtijeva procesne radnje i kontinuiran posao koji nije vezan isključivo za turističku sezonu.

RB/BI: Šta je predstavljalo najveći problem?

Rajković: To su, kao i svake godine, velike gužve, nepropisno parkiranje i nelegalno odlaganje kabastog, ali i drugih vrsta otpada. Veliki je izazov komunalni red zadržati na visokom nivou, što je iziskivalo 24-očasovnu aktivnost.

RB/BI: Koliko komunalnih policajaca je trenutno radno angažovano, koliko partola je istovremeno na terenu i da li je to dovoljno?

Rajković: Odjeljenje Komunalne policije radi u tri smjene – od 7 do 15, od 15 do 23 i od 18 do 2 časa. Raspolažemo sa svega deset komunalnih policajaca. Na terenu bude po jedna patrola u smjeni, s tim da se u periodu od 9 do 11 i od 18 do 23 sata, kada su gužve najizraženije, angažuju dvije. Sa jednom patrolom „pokrivamo“ Virpazar i Čanj, Sutomore sa drugom, a Veliki Pijesak i Utjehu sa trećom. Te patrole rade pet dana nedjeljno.

RB/BI: Građani se često žale da prijave problem, a da reakciju ne vide. Da li je problem u nedovoljnom broju službenika, procedurama ili nečemu trećem?

Rajković: Nije se desila prijava, a da mi nismo izašli na teren. Call centar radi non-stop. Jedino u slučaju kada službenik već razgovara na drugoj liniji, ne odgovori na poziv. Često nam kažu, našaliću se, bez namjere da osporim nečiji rad: “vi izlazite na teren brže nego Hitna pomoć”.

RB/BI: Koliko ste tokom ove sezone primili prijava građana i koliko ih je završeno konkretnom intervencijom ili sankcijom?

Jovićević: Naša služba je građanima dostupna posredstvom više izvora. Call centar radi od 7 ujutro do 2 sata poslije ponoći. Građani nam se mogu obratiti i elektronskim putem, na mail [email protected], kao i neposrednim podnošenjem prijave u službenim prostorijama. U predsezoni i tokom tri mjeseca ljeta, broj prijava je prešao 800. Službenici Odjeljenja za inspekcijske poslove izlaze na teren, a određene stvari iziskuju vođenje upravnog postupka koji zahtijeva da se ispoštuju svi koraci procedure. Dešava se da se suočimo i sa otežavajućim okolnostima, kada je neophodno vještačenje, geometijsko mjerenje, da bismo bili precizni prilikom utvrđivanja nepravilnosti. Trudimo se da na svaku prijavu, od jednostavnih do komlikovanih zahtjeva, blagovremeno odgovorimo. Čak i u slučajevima kada je u pitanju oblast za koju nismo nadležni, naši službenici su u obavezi da izađu na teren i utvrde o čemu se radi, nakon čega nadležnom organu prosljeđujemo inicijativu.

RB/BI: Raspolažete li podacima o broju izdatih prekršajnih naloga i ukupnom iznosu kazni?

Rajković: U ovom momentu je rano da govorimo o tome jer Zakon o prekršajima daje mogućnost građanima da kaznu plate u zakonskom roku od osam dana. Do sada smo tokom nepuna tri mjeseca ljeta na lice mjesta izdali ukupno 1.750 prekršajnih nalog i specijalnim vozilom “pauk” premjestili 268 nepropisno parkiranih vozila. Naglašavam da imamo veoma dobru saradnju sa DOO “Komunalne djelatnosti” Bar i DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar. O ukupnom iznosu naplaćenih kazni moći ćemo da govorimo nakon detaljnog izvještaja na kraju godine.

RB/BI: Koliko je bilo slučajeva u kojima ste izašli na teren, ali nijeste mogli da utvrdite prekršaj?

Jovićević: Po prijavi koju zaprimimo, ako je patrola u tom rejonu, reagujemo odmah. Često se dešava da nam stigne prijava da je neko vozilo blokirano drugim, a u međuvremenu se vlasnik nepropisno parkiranog pojavi i ukloni ga. Ove godine nam je, češće nego što je to ranije bio slučaj, prijavljivano nepoštovanje reda na kupalištima. Prvenstveno se to odnosilo na prisustvo vlasničkih pasa na plažama u Sutomoru, Velikom Pijesku… Iako su patrole koje su u tom momentu bile najbliže lokalitetima izlazile na teren, nismo utvrdili takve prekršaje.

RB/BI: Prošetajmo sada pričom do Sutomora. Mještani tvrde da je buka iz lokala svakodnevna, dok ste vi u obraćanjima medijima naveli da nijeste registrovali prekoračenja. Kako objašnjavate taj raskorak – da li to znači da građani prijavljuju nešto što mjerenja ne potvrđuju, ili postoji problem u načinu i vremenu kontrole?

Rajković: Što se tiče Sutomora, i mi smo svjesni da buka postoji. Ali, problem je što ona ne dolazi isključivo od akustičnih i elektro-akustičnih uređaja. Nivo buke mjerimo kada se organizuju noćne žurke. Komunalni policajci nivo buke mjere fonometrom baždarenim od strane Instituta za metrologiju Crne Gore, koji je jedina licencirana ustanova. Dešava nam se da u lokalu bude veća komunalna buka koju stvaraju gosti, nego muzika koja se reprodukuje sa uređaja. Znamo da kada 500-600 ljudi zapjeva, buka bude veća nego ona koju stvaraju instrumenti. Ako utvrdimo da je buka iz uređaja veća od dozvoljene, sankcionišemo vlasnika prekršajnim nalogom. To se desilo u tropskom baru na Velikom Pijesku. Što se tiče kontrole u Sutomoru, svako mjerenje je propraćeno službenom zabilješkom, ali prekoračenja dozvoljenog nivoa buke nismo zabilježili. Postoji mogućnost da nas opaze kada prilazimo, pa koriguju nivo buke.

RB/BI: Koliko ste puta ove sezone mjerili nivo buke u Sutomoru i na kojim lokacijama?

Rajković: Svake večeri mjerimo buku u četiri, pet lokala na Obali Iva Novakovića, u kojima se organizuju žive svirke i u diskotekama na otvorenom gdje je zastupljena mehanička muzika.

RB/BI: Da li se kontrole obavljaju i u vrijeme kada je buka najveća – kasno noću?

Rajković: Da. Poslije 22 časa patrola odlazi u Sutomore.

RB/BI: Znaju li ugostitelji unaprijed kada će biti kontrolisani?

Rajković: Nosimo uniforme, dolazimo službenim vozilima, a očekivano je da oni jedni drugima prenose.  

RB/BI: Šta konkretno građanin treba da uradi kada mu je, recimo, u dva ili tri sata ujutro muzika iz lokala ispod prozora nepodnošljiva?

Rajković: To se ne može destiti, jer se na teritoriji opštine Bar izuzetno poštuje odluka o radnom vremenu, kojom je propisano da lokali mogu raditi do jedan sat poslije ponoći. Kazne za nepoštovanje te odredbe su jako velike – 2.800 eura je za DOO, a 1.000 za preduzetnika. 

RB/BI: Može li Komunalna policija reagovati samo na osnovu prijave ili mora postojati mjerenje kojim se potvrđuje prekoračenje?

Rajković: Mora postojati mjerenje, jer poštujemo zakonsku proceduru. Sabiranjem minimalne i maksimalne glasnoće buke i dijeljenjem te vrijednosti dolazimo do srednje vrijednosti. Radimo tri mjerenja u različitim vremenskim intervalima i, ukoliko utvrdimo prekoračenje, reagujemo.

RB/BI: Stari Bar je ovog ljeta ponovo u fokusu zbog problema sa parkiranjem. Ima li Komunalna policija ima dovoljno kapaciteta da kontroliše situaciju i tokom turističke sezone?

Rajković: U tom rejonu nemamo stalnu patrolu, ali ga dva do tri puta dnevno obilazimo u različtim periodima tokom dana. Veliku pomoć imamo i od građana koji nam prijavljuju nepravilnosti. Problem je mali kapacitet parkinga u Starom gradu, a svjedočimo da je taj lokalitet iz godine u godinu sve posjećenija destinacija. Sa identičnim poteškoćama se suočavamo i u Virpazaru. Problem sa turističkim autobusima smo takođe, riješili i to na način da kada gradski autobus nije parkiran na stajalištu, na njegovom mjestu turistički autobus iskrca putnike koje, potom, sprovodimo dalje.

RB/BI: Imali smo slučaj autobusa koji su bili nepropisno parkirani, a Komunalna policija je reagovala tek nakon medijske objave. Kako to objašnjavate?

Rajković: Saobraćaj je “živa stvar”. Obilazimo kritične tačke na kojima može doći do nepopisnog parkiranja, zakrčenja saobraćaja i nemogućnosti da turisti priđu Starom gradu. Konkretno, tog dana su se dva autobusa parkirala nakon odlaska naše patrole. Po prijavi smo istog momenta ponovo otišli u Stari Bar, naložili uklanjanje autobusa i sankcionisali vlasnika vozila.

RB/BI: Ovog ljeta javnost je uznemirio i slučaj osobe koja je navodno neovlašćeno naplaćivala parking u Starom Baru. Šta je Komunalna policija konkretno preduzela u tom slučaju i kako je uopšte moguće da neko samovoljno naplaćuje parking na javnoj površini? Ko je trebalo da spriječi takvu pojavu?

Rajković: Nakon prijave građana da se u Starom Baru obavlja neovlašćena naplata parkinga, kao i uvijek do sada, izašli smo na lice mjesta. Znamo o kome se radi, ali smo, poštujući proceduru, obavijestli Odjeljenje bezbjednosti Bar koje je i u ovom slučaju pravovremeno reagovalo i to lice je privedeno. 

RB/BI: Očekujete li da će novo uređenje parkinga zaista riješiti problem ili samo premjestiti gužvu nekoliko desetina metara dalje?

Rajković: Iskreno se nadam da će svijest građana dostići nivo da se nepropisno ne zaustavljamo čak ni na nekoliko minuta da “nešto svoje završimo”. Mislim da se navike mijenjaju i da smo i mi tome doprinijeli, ne samo sankcijama, nego i razgovorom sa mještanima i turistima. Vjerujem i da će uvođenje usluge parking servisa i nas rasteretiti, ali i dati mogućnost građanima da se parkiraju na za to označenim mjestima. 

RB/BI: Koliko je kazni ove sezone izdato upravo u Starom Baru zbog nepropisnog parkiranja?

Rajković: Na dnevnom nivou izdamo nekoliko desetina prekršajnih naloga. Najveći problem nam stvaraju stranci koji iznajmljuju rent-a-car vozila. Kazne za nepropisno parkiranje su jako visoke – 750 eura za firmu u čijem je automobil vlasništvu. Ipak, dobronamjerni smo, pa pronađemo broj telefona vlasnika agencije i ukažemo da se njihov klijent nepropisno parkirao.

RB/BI: Da li je problem sa turističkim autobusima koji dovode goste sa kruzera u Stari Bar alarmantan – gdje se oni zaustavljaju, koliko ostaju i da li ometaju normalno funkcionisanje saobraćaja?

Rajković: Kruzing turizam u Baru cvjeta, što je dobro. Inspektori za saobraćaj su stalno u Starom Baru. Autobusi se zaustavljaju na parkingu Kulturnog centra, dok ima mjesta, kao i na autobuskom stajalištu, ukoliko nije zauzet od strane gradskog prevoznika. Nakon iskrcaja putnika, spuštaju se na prostor kod Gradske kapelle ili na parking Luke Bar. U trenutku kada turisti završe obilazak, autobusi ih ponovo prihvate na istim mjestima. 

RB/BI: Bar je obuhvaćen zabranom izvođenja građevinskih radova tokom turističke sezone. Ima li prijava zbog radova i koliko je kontrola po tom osnovu sprovedeno?

Jovićević: Tako je. Na teritoriji opštine Bar je do 15. septembra na snazi Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u toku turističke sezone. Što se tiče naše službe, u avgustu prošle godine je došlo do kadrovske izmjene, koja podrazumijeva da je u program i rad uvrstila i građevinsku inspekciju. Međutim, zbog kadrovskih problema (a nismo jedina opština koja je u toj situaciji) nemamo inspektora sa ovlašćenjima za vršenje nadzora nad izvođenjem građevinskih radova. To je i razlog zbog kojeg je došlo do izmjena i dopuna Zakona o izgradnji objekata, gdje je članom 16. tog ukaza o izmjenama i dopunama, nadležnost, do uspostavljanja nadzora na lokalnom nivou, data Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Naravno, građani nisu u potpunosti informisani o svim tim detaljima, tako da prijave o izvođenju građevinskih radova pristižu i na našu adresu. Obaveza nam je da po takvim prijavama izađemo na lice mjesta, izvršimo nadzor u smislu da li postoji istaknuta gradilišna tabla, da li je gradilište ograđeno na propisan način i, bez obzira na to što konstatujemo, izvještaj prosljeđujemo nadležnom organu. Zabrane su definisane Članom 3. ove naše Odluke. Bilo je prijava koje su obuhvatale izvođenje radova u zonama zabrane. U toku sezone je bilo 12 prijava, pri čemu se konstatovalo da deset ne spada u zonu zabrane, a dvije su bile. Jedna prijava se odnosila na izvođenje radova na stambeno-poslovnom objektu u Ulici Šćepana Malog, i ona je proslijeđena nadležnom Ministarstvu, sa urgencijom. Druga prijava se odnosila na izvođenje radova na turističkom kompleksu sa četiri i pet zvjezdica u Zelenom pojasu. Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u Članu 4. podrazumijeva i mogućnost podnošenja zahtjeva predsjedniku Opštine, koji izdaje saglasnost za izvođenje radova u toku turističke sezone, kada se to smatra potrebnim. U ovom slučaju, investitor je imao tu saglasnost, pa se smatra da su radovi izvođeni u skladu sa zakonom.    

RB/BI: Je li bilo slučajeva da investitor ipak nastavi radove nakon upozorenja i dešava li se da se građevinski radovi izvode noću ili rano ujutro kako bi se izbjegla kontrola?

Jovićević: Visoke tempreture tokom ljeta i nameću da se radovi izvode u ranim jutarnjim satima. Najčešće nam prijavljuju buka sa gradilišta, jer turistima to najviše smeta. Nismo imali situacije da upozorimo na nepravilnosti, a da investitori odgovore nepoštovanjem naših naredbi. Uvijek insistiramo da nas, kada prosljeđujemo inicijative nadležnim organima, povratno obavijeste o preduzetim mjerama. Nažalost, do današnjeg dana nemamo povratne informacije u vezi sa prijavama koje smo podnijeli.

RB/BI: Nepropisno parkiranje u gradskom jezgru je i dalje jedan od najvećih problema u Baru tokom sezone. Osim toga, problem prave autobusi, dostavna vozila i vozila koja zauzimaju javne površine. Na koji način mu pokušavate stati na put i kakvi su rezultati?

Rajković: To je bolna tačka, iako postoji dovoljan broj parking mjesta. Previše je automobila u odnosu na broj stanovnika. Veliki problem stvaraju dostavna vozila, pogotovo u jutarnjim časovima. Bar je prepoznat kao grad koji za to ima toleranciju, jer se prodavnice moraju snabdijevati robom. U Ulici Jovana Stojanovića smo pokušali da situaciju riješimo postavljanjem stubića. 

RB/BI: Početkom ljeta je najavljeno uklanjanje postavljenih aparata za igru, hranu i piće. Koliko ih je uklonjeno i da li se ponovo pojavljuju?

Jovićević: Ove godine smo ranije nego prethodnih, krenuli sa ovim aktivnostima. Na teritoriji opštine Bar su važeća dva programa – Program privremenih objekata koji je donijela Opština Bar i Program privremenih objekata u zoni Morskog dobra. Na početku turističke sezone uklonjeno je osam ili devet aparata za igru. To je način da zaštitimo javne površine i ojačamo svijest stanovništva da ih koriste u svrhu za koju su predviđene. Međutim, postoje povratnici u ovom prekršaju, pa smo bili primorani da ovu aktivnost sprovodimo još tri puta tokom ovog ljeta. “Žarište” je ljetos bilo u Čanju, dok smo barsko Šetalište doveli do boljeg komunalnog nivoa i time što smo postavili nove, tipske objekte (podajne pultove, štandove) koji su funkcionalniji i korisniji zakupcima. Kazne u visini od 500 eura, uglavnom fizičkim licima, izričemo svakodnevno.

RB/BI: Je li bilo slučajeva da ugostitelji ili drugi korisnici javnih površina odbiju da postupe po nalogu Komunalne policije?

Rajković: Nije, jer nepostupanje po naređenju komunalnog policajca ili inspektora podliježe kazni u visini od 250 eura.

RB/BI: Da li je tokom sezone povećan broj prijava zbog nepropisnog odlaganja otpada? Imate li problem sa turistima koji ostavljaju otpad na javnim površinama ili je veći problem neodgovorno ponašanje lokalnog stanovništva i ugostitelja?

Rajković: Ne bih selektovala prekršioce. Dobili smo saglasnost od Agencije za zaštitu ličnih podataka i postavljeno je 36 kamera na ključnim lokacijama gdje je najzastupljenije nelegalno odlaganje otpada. Do sada smo izuzeli 40 snimaka sa nadzornih kamera i 40 lica je sankcionisano. Uz to, komunalni policajci svakodnevno, neposrednim opažanjem “hvataju” lica koja ne poštuju pravila. Uglavnom je u pitanju priprema objekata za turističku sezonu, kada vlasnici odlažu kabasti otpad, namještaj, dušeke koje više ne žele da koriste. Osim toga, odlažu i komunalni građevinski otpad jer im je teško da odu do Sanitarne deponije Možura koja, iako po vrlo povoljnim uslovima, prihvata sve vrste otpada. Kazne za nepropisno odlaganje otpada su za fizičko lice jako visoke – 500 eura, uz naređenje da otpad pokupi i odveze ga na deponiju. Ne pravimo ustupke ni prema kome, jer ne želimo da nam grad bude deponija.

RB/BI: Da li bi veći broj kamera na kritičnim lokacijama značajno pomogao?

Rajković: Naravno. To je u proceduri. Čakamo saglasnost da taj plan sprovedemo do kraja.

RB/BI: Gdje su trenutno „crne tačke“ koje bi prve trebalo pokriti kamerama i postoji li dovoljno tehničkih i kadrovskih kapaciteta da se snimci zaista pregledaju i da se reaguje?

Rajković: Te aktivnosti obavljamo sa Komunalnim preduzećem sa kojim imamo izvanrednu saradnju. Naša služba je nadležna za snimanje, a u saradnji sa njima pregledamo snimke. Ključne tačke su na magistralnim putevima, najviše na dijelu Bar – Ulcinj, gdje je krutična apsolutno svaka kontejnerska lokacija. Nesavjesni građani odlažu otpad van kontejnerskog mjesta, a u neposrednoj blizini su podzemni kontejneri koji su prazni. Reagujemo brzo, izuzmemo snimke, nađemo vlasnika vozila kroz registar prekršajne evidencije, pozovemo ga, sankcionišemo i oni, na kraju, zajedno sa radnicima Komunalnog preduzeća, pokupe otpad. Nećemo otkrivati lokacije koje su pokrivene kamerama, iako je vidno istaknuto da su pod video nadzorom.

RB/BI: Na kraju ću vas zamoliti za poruku Baranima i gostima.

Rajković: Apelujem na sve građane da poštuju zakone i da komunalni red zajedničkim snagama dovedemo na visoki nivo, jer Bar je turistička destinacija kojoj se gosti vrlo rado vraćaju. Na drugoj strani, komunalnom neuređenošću taj status možemo izgubiti. Za svaku uočenu nepravilnost nam se mogu obratiti prijavom.

Jovićević: Slažem se sa koleginicom. Trebamo jačati svijest građana i turista da je javna površina zajedničko dobro i naša je obaveza da je čuvamo. Svim građanima i turistima smo dostupni, dajemo upute i instrukcije kako i na koji način i u skladu sa zakonom da djeluju i ispune zahtjeve i očekivanja.