Lovna sezona počinje u subotu, 3. oktobra. Po tradiciji, nakon prvog lova, lovci će se okupiti na zajedničkom ručku. Stupio je na snagu i novi Pravilnik o lovnim sezonama, koji je donio nekoliko izmjena. O ovim temama, u emisiji „ Uhvati dan“ razgovarali smo sa direktorom DOO “Lovstvo” Bar Markom Brnjadom.
„Tradicionalno, lovna sezona startuje prvog vikenda oktobra. Bilo je nekoliko izmjena. Sada su lovni dani i subota i nedjelja, kao i svi praznici u Crnoj Gori. Subota je nekada bila namijenjena samo za štetočine. Mi imamo jednu lijepu tradiciju da pripremimo ručak. Ovoga puta to će biti u ‘Makini Vučinića’, mada i lovci, pošto je naša opština prostrana, sami organizuju druženja na nekim drugim destinacijama“, kaže Brnjada.

Očekuje se da će biti divljači, ali ovaj mjesec još uvijek služi za jednu vrstu „uigravanja“.
„Ovaj mjesec uglavnom služi za pripremu kondicije i kod lovaca i kod pasa. Šuma je još uvijek zelena, gusto je lišće, vidljivost nije dobra, a naši lovci su disciplinovani, i uvijek su spremni da ispoštuju sve norme. Na divljač se ne puca, ako se ne vidi dobro. Najčešće tu bude malo ‘jurnjave’ i ‘čini se merak’.ečeva ima u ogromnom broju. Svi koji prelaze teren lovišta kažu da zečeva ima u ogromnom broju,“ dodaje Brnjada.
Mnogi i ne znaju da barsko lovište pokriva cijelu teritoriju Bara.
„Naše lovište je zastupljeno na cjelokupnoj teritoriji grada, uz nažalost jednu situaciju koju imamo sa Nacionalnim parkom ‘Skadarsko jezero’, gdje je zabranjen lov. Tamo nismo ni organizovali lov na zaštićene i autohtone vrste, već samo na štetočine. Još je važnije istaći da smo mi tamo organizovali i prihranu divljači u ljetnjim sezonama, a i naši lovci i lovočuvari su bili zaštita. Gdje god imate njihovo prisustvo tu nema krivolova. Kada iz jednog terena istjerate njih, ostavljate prostor za lovokrađu. I to se tamo dešava. Mi sada tamo ne možemo da vršimo kontrolu. Potrudićemo se svim sredstvima, da se situacija promijeni. Mještani i lovci su revoltirani da čak traže i blokade puteva. Pokušaćemo još jednom na lijep način da tamo uspostavimo režim kakav je bio do sada. Bar je uvijek bio zanimljiv, imali smo i zahtjeve za lov sa raznih strana. Da nemaju što da love, ne bi dolazili“, kategoričan je naš sagovornik.

Broj lovaca varira, ima stalnih, ali i onih koji periodično i povremeno idu u lov.
„Ta brojka varira. Jedno su aktivni lovci, a drugo oni koji su lovačko oružje dobili od porodice ili prijatelja, pa se povremeno pojave u lovu. Svake godine imamo preko 500 plaćenih dozvola. Za aktivne lovce situacija je jasna. Oni svakog vikenda idu u lov, i želim da im čestitam na još jednoj uspješnoj sezoni, gdje su svakodnevno vršili prihranu. Niko od ovih koji kritikuju sa raznih mreža, nije pošao da ponese ni čašu vode. Lovci su to radili cisternama, a sve sa ciljem da bi pospješili reprodukciju i da bi taj fond ostao očuvan. Sezona je bila sušna, ali se to nije odrazilo na divljač. Sada je po novom Pravilniku malo stvorena i konfuzija u organizaciji kod lovaca. Smatram da su službenici koji su i do sada vršili kontrolu bili jako revnosni. Ne mogu da kažem da jedna osoba u Podgorici, ne može da završi bolje posao oko kontrola, nego njihove kolege po svim centrima. Smatram da će ta centralizacija loše uticati. Imate situaciju da je nekome danas istekla dozvola i oružni list, a da je obavio sve što treba, od ljekarske kontrole do ostalog. I sada je taj zahtjev na čekanju. Ima mnogo zahtjeva, a jedan je centar odlučivanja. Tako može da im prođe lovna sezona. Po mom mišljenju to je ranije bilo dobro, i nije se moralo mijenjati. Neke stvari pozdravljam, treba da bude veća kontrola“, kaže Brnjada.

Svake godine planom je predviđen odstrjel.
„Plan šaljemo Ministarstvu na saglasnost, a takva je situacija i sa saglasnošću Skupštine opštine Bar, jer su oni naši osnivači. Mi planom obuhvatamo od autohtonih sorti zeca i jarebicu, koji se love do kraja decembra. Sezona lova na divlje svinje, vuka, šakala, lisicu traje duže. Sada je u toku sezona ptica selica. Od 15. novembra se može loviti i šumska šljuka. Postoji u našem lovištu, i to nije tajna, i košuta i srneća divljač, ali mi takvu divljač ne planiramo za odstrjel. Pratimo stanje populacije. To su zdrave jedinke, malobrojne, da bi pravile štetu. Novim Pravilnikom nije učinjeno ništa čudno, već je on usklađivan sa evropskim zakonima. Zakon omugućava odstrjel, ali ga mi ne tražimo. Jedino u situaciji da se desi da neka bolest napadne tu divljač, pa se izvrši sanitarni odstrjel. Ako se u krdu vidi neka degenerativna situacija, to je korisno i za divljač i lovište. Nije se lovilo do sada, a neće ni od sada“, jasan je o novom Pravilniku o lovnim sezonama Brnjada.

Po njegovim riječima, oni hrane divljač da bi je imali, nikako suprotno.
„Kvotom koju nam Ministarstvo odobrava, reguliše se stanje populacije na terenu. Da nije tako, ne bi bilo nagona za novom populacijom i parenjem. Populacija onda stara, razboljeva se i to nije dobro ni za jedan ekosistem. U Sloveniji je komercijalni lov i monitoring prisutan. Obilježavaju se jedinke, zna se cijena odstrjela i lovni turizam tako funkcioniše. Ovo nije atak i dozvola za odstrjel. Ovo je samo zakonski okvir kojim se daje ovlašćenje. Plastično rečeno, kada vaše dijete zaboli zub, idete kod zubara da ga izvadi ili popravi. A niko neće vaditi zdrav zub“, jasan je Brnjada.
Po riječima sagovornika u azilu za životinje je standardno dobra situacija. Populacija pasa je zdrava, i to donosi udomljenje. Svi mogu doći da sterilišu besplatno kućne ljubimce. Mora se malo više povesti računa o lutajućoj stoci, o čemu treba da brinu domaćini.