Barski kalendar

Grip i morbili: Imunizacija čuva individualno i kolektivno zdravlje, povratak povjerenja u vakcinaciju u porastu

Povezano:

Slađana Živanović na Svjetski dan borbe protiv dijabetesa: Budimo odgovorni i savjesni

Kiša zamutila Kajnak, voda nije za piće

Komunalno preduzeće postavlja reciklomate u osnovnim školama i nagrađuje đake

Autor: Vjera Knežević Vučićević

Sa dolaskom hladnijih dana raste rizik od respiratornih infekcija, a vakcinacija ostaje jedna od najvažnijih mjera zaštite, posebno za osobe iz osjetljivih kategorija stanovništva. I dok je u Domu zdravlja Bar ove jeseni bilo polemike o dostupnosti vakcina protiv sezonskog gripa, ohrabruje podatak da se interesovanje građana za imunizaciju ponovo povećava. Istovremeno, posebnu pažnju zdravstvenih radnika izaziva obuhvat djece MMR vakcinom, jer nedovoljan broj vakcinisanih može otvoriti prostor za širenje morbila, jedne od najzaraznijih virusnih bolesti.

O dostupnosti vakcina protiv gripa, aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, značaju MMR imunizacije i odgovornosti prema individualnom i kolektivnom zdravlju, u emisiji “Sunčanom stranom ulice”, razgovarali smo sa dr Ljiljanom Jovićević, specijalistom epidemiologije.

RB/BI: Predlažem da razgovor otvorimo setom pitanja koja se tiču ne samo zdravstvene edukacije, već i povjerenja građana u dostupnost zdravstvene zaštite. U javnosti se prethodnih sedmica vodila polemika o tome da li je u Domu zdravlja Bar u jednom trenutku nedostajalo vakcina protiv sezonskog gripa. Kako tumačite razliku između iskustava građana koji su vraćeni sa vakcinacije i zvaničnog saopštenja Doma zdravlja da se imunizacija odvija kontinuirano, bez prekida – da li su, možda, prvobitno opredijeljene količine potrošene brže nego što se očekivalo ili je postojao problem u distribuciji i nabavci?

Dr Jovićević: Vakcinacija protiv gripa najčešće počinje krajem oktobra i traje dok ne potrošimo sve vakcine koje imamo na raspolaganju. Vrlo često građani imaju nedoumicu da li se mogu vakcinisati i kasnije, tokom februara, marta… Svakako, ukoliko bilježimo slučajeve gripa, a imamo na raspolaganju vakcine, ima smisla vakcinisati se i tada. Na nivou Crne Gore, do sada je nabavljeno 24.000 doza vakcina protiv gripa, što je za 2.000 više u odnosu na prethodnu godinu. Od te količine Domu zdravlja Bar je distribuirano 1.200 doza. Međutim, one nisu stigle istovremeno, nego smo imali više isporuka. S tim u vezi, osvrnuću se na dio Vašeg pitanja koji se odnosi na kontinuitet u davanju vakcina. Vjerovatno je došlo do prekida u momentima kada smo čekali naredne isporuke, jer smo prvo dobili 600 doza, a potom još 300, pa ostatak. U svakom slučaju, u Domu zdravlja Bar je ostalo još malo doza vakcina protiv gripa, pa oni koji se do sada nisu vakcinisali, to mogu da učine.

RB/BI: Kazali ste da u ovom momentu Dom zdavlja Bar ima vakcina protiv gripa. Ipak, ukoliko interesovanje građana bude veće od očekivanog, postoji li mogućnost da vakcina ponestane?

Dr Jovićević: Kada pravimo procjene koliko doza vakcine treba naručiti, uvijek se oslanjamo na podatke iz prethodnih godina i na zainteresovanost koju su građani iskazali prethodnih sezona. Prije petnaetak godina, kada je vakcinaciju protiv gripa obavljala Služba epidemiologije, zaista je vladalo ogromno interesovanje građana, tako da su ponekad bili prisutni i pripadnici policije koji su obezbjeđivali ljekare i medicinsko osoblje zbog gužvi. Tokom godina je, vjerovatno zbog uticaja antivakcinalnog lobija, uslijedio pad, pa smo imali i situacije da su nam određene količine vakcine i propadale. Povjerenje se sada postepeno vraća. Procjena je da će 1.200 vakcina zadovoljiti potrebe građana Bara. Međutim, vrlo je teško biti precizan, jer interes građana za vakcinacijom zavisi od mnogih faktora i od trenutne epidemiološke situacije. Uvijek se poveća u situacijama kada imamo ranu pojavu gripa, kada broj oboljelih raste. Ove godine smo iz Centra za mikrobiologiju, koji radi pod okriljem Instituta za javno zdravlje, dobili informaciju da, za sada, imamo svega dva potvrđena slučaja gripa u Crnoj Gori. Ipak, nećemo popustiti sa pojačanim nadzorom koji je na snazi još od kraja septembra, podrazumijeva praćenje obolijevanja ne samo od gripa, nego i od svih ostalih respiratornih infekcija, a traje do kraja maja. U ovom momentu, epidemiološka situacija je stabilnija u odnosu na ranije godine, a uz vakcinaciju, poštovanje drugih preporuka i preventivnih mjera, vjerujemo da će tako i ostati. Podsjećam da je važno ne boraviti predugo u zatvorenom prostoru, provjetravati kad god je moguće, jer se grip, kao i sve druge respiratorne infekcije, prenosi putem kapljica koje nastaju kada govorimo, dišemo, kašljemo… Treba povesti računa i o imunitetu, konzumirati dosta svježeg voća i povrća. Bitno je i da ukoliko primijetite simptome respiratorene infekcije, imate što manje kontakata, a preporuka je i da ne idu na posao. U posljednje vrijeme je sve više prisutan rad od kuće, pa savjetujem da, ukoliko je ikako moguće, pacijenti oboljeli od respiratorne infekcije, to primjenjuju do prestanka simptoma. Kod ovih infekcija najveća je zaraznost dan, dva prije pojave simptoma i prvih dana dok traje infekcija. Dakle, u periodu od oko pet dana, trebalo bi izbjeći kontakt sa drugim ljudima. Osobama koje imaju ove zdravstvene tegobe, ali i kao vid zaštite onima koji imaju neke druge, savjetujemo da nose maske.

RB/BI: Dakle, da zaključimo ovaj segment razgovora: vakcina danas, 17. novembra, u Domu zdravlja Bar ima i građanin koji dođe će je primiti.

Dr Jovićević: Tako je. U stalnom smo kontaktu sa kolegama iz Instituta za javno zdravlje i ukoliko bude bilo potrebe, vjerovatno ćemo se opredijeliti za nabavku dodatnih doza.

RB/BI: Koliko je sezonski grip ozbiljno oboljenje? Često ga poistovjećujemo sa običnom prehladom, ali, koje su ključne razlike i moguće komplikacije?

Dr Jovićević: Teško je napraviti razliku da li je u pitanju grip ili prehlada. Grip je najčešće blago ili srednje teško oboljenje koje, uglavnom, prolazi sa blažim simptomima kao što su povišena temperatura, malaksalost, curenje nosa, kašalj, grlobolja. Međutim, kod pacijenata koji imaju neko hronično oboljenje, problem sa imunim sistemom, kod onih koji su podhranjeni, kod djece mlađe od pet godina, simptomi mogu da se iskomplikuju i zato se rizičnim kategorijama preporučuje da se podvrgnu vakcinaciji. Komplikacije su upale uha, upale pluća, kao i upale moždanica, encefalitis…

RB/BI: Koje kategorije stanovništva su posebno ugrožene i kome se vakcinacija naročito preporučuje?

Dr Jovićević: Osobama starijim od 65 godina i svim hroničnim bolesnicima (bolesti respiratornog sistema, kardiovaskularne bolesti, metabolički poremećaji), nezavisno od dobi. Vakcina je namijenjena uzrastu od šest mjeseci i starijim. Preporučuje se i trudnicama, a ukoliko se primi u posljednjem trimestru, štiti i nerođeno dijete u narednih šest mjeseci.

RB/BI: Kada je optimalno vrijeme za vakcinaciju i koliko je vremena potrebno da organizam razvije zaštitu nakon primanja vakcine?

Dr Jovićević: Uvijek savjetujemo da građani vakcinu prime prije početka sezone gripa, jer je za razvoj imuniteta nakon vakcinacije potrebno da prođe najmanje dvije, tri, pa i do četiri sedmice. Vakcinacija je ove godine započeta 26. oktobra.

RB/BI: Koliko je ovogodišnja vakcina efikasna i od kojih sojeva virusa gripa pruža zaštitu?

Dr Jovićević: Kod nas je u opticaju Vaxigrip vakcina, proizvođača “Sanofi Pasteur” koja sadrži sojeve koji se trenutno nalaze u cirkulaciji, a nabavljena je po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije. Ove godine vakcina sadrži tri tipa virusa gripa. Smatra se da je to jedna od najbezbjednijih vakcina. Ipak, kao i sve vakcine, i ona može da izazove neke, najčešće blage, neželjene reakcije – bol na mjestu uboda, temperaturu. Te tegobe obično kratko traju i ne zahtijevaju posebnu terapiju, osim, u nekim slučajevima, primjenu antibiotika. Naravno, moguće su i ozbiljnije komplikacije, ali su one vrlo rijetke.

RB/BI: Često se može čuti da su se ljudi vakcinisali, a ipak dobili grip. Kako to objašnjavate?

Dr Jovićević: Nijedna vakcina ne garantuje stopostotnu zaštitu. Neke daju visoki procenat zaštite, neke manji. Kada govorimo o vakcini protiv gripa, ona ne garantuje da se nećete razboljeti od te bolesti, ali sprečava teže komplikacije, opasnije forme bolesti i hospitalizaciju.

RB/BI: Da li je moguće vakcinisati se ukoliko osoba već ima blage simptome respiratorne infekcije?

Dr Jovićević: Kao i za sve vakcine, tako i za onu protiv gripa, ne možemo se vakcinisati ukoliko postoje kontraindikacije koje utvrđuje ljekar prilikom pregleda. Ukoliko se utvrdi da pacijent ima neke simptome akutne bolesti, praćene, recimo, visokom temperaturom, a posebno kada govorimo o vakcini protiv gripa, ljekar će sačekati da se oni povuku i tek tada donijeti odluku o vakcinaciji. Naravno, postoje i druge kontaindikacije, kao što su preosjetljivost na proteine jaja, preosjetljivost na neke sastojke vakcine, izrazita alergijska reakcija na ranije primljene vakcine…

RB/BI: Koliko je važno da se vakcinacija ponavlja svake godine i zbog čega nije ista iz sezone u sezonu?

Dr Jovićević: Iz razloga što su sojevi virusa svake godine različiti i vakcine sadrže drugi tip virusa. Svjetska zdravstvena organizacija prati globalnu situaciju, procjenjuje koji je virus ove sezone u cirkulaciji i na osnovu te prepouke se pravi vakcina. Ove godine vakcina sadrži tri soja, tako da imamo dva Tipa virusa A i jedan Tip B, koji je sadržan. Sljedeće godine će vakcina biti neki drugi, u tom momentu najzastupljeniji sojevi, u cirkulaciji.

RB/BI: Gdje građani mogu primiti vakcinu, da li je potrebno prethodno zakazivanje i da li se vakcinacija obavlja kod izabranog doktora?

Dr Jovićević: Vakcinacija se obavlja preko izabranih doktora, koji će obaviti pregled radi utvrđivanja eventualnih kontraindikacija. Ukoliko ustanovi da one ne postoje, daće nalog pacijentu da primi vakcinu. Vakcinacija protiv gripa se preporučuje rizičnim grupama, odnosno svim građanima kod kojih je mogućnost razvijanja komplikacija moguća.

RB/BI: Da se osvrnemo i na vakcinaciju protiv morbila. Koliko je važno da djeca budu vakcinisana MMR vakcinom i da li se na području Bara, bilježi zadovoljavajući obuhvat MMR vakcinacijom?

Dr Jovićević: Veoma je važno. Posljednjih mjeseci se polako vraća povjerenje roditelja, pa krivulja kojom pratimo obuhvat vakcinacijom ide uzlaznom putanjom. Prema podacima koje sam jutros dobila od naših izabranih pedijatara, od početka ove godine je dato 938 doza, dok je prošle godine taj broj bio 565. Porast primjećujemo i kada su ostale vakcine u pitanju. Nadam se da će se taj trend nastaviti i ubuduće.

RB/BI: Koje posljedice izazivaju Morbile ukoliko dijete nije vakcinisano?

Dr Jovićević: Proteklih godina smo sproveli brojne kampanje sa ciljem razbijanja predrasuda. Jedna od najuvreženijih je bila povezivanje MMR vakcine sa razvojnim poremećajima. Jako je teško bilo povratiti povjerenje roditelja, a sigurno je najveći teret bio na pedijatrima koji su u direktnom kontaktu sa roditeljima. Iako je taj napor urodio plodom, još uvijek ne možemo reći da smo u potpunosti zadovoljni. Da bismo to postali, potrebno je da se procenat vakcinisanih vrati na onaj iz vremena kada smo počinjali sa vakcinacijom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole i da bude 95 procenata. Još uvijek smo daleko od toga, padovi su bili zaista drastični u periodu kada procenat obuhvaćene djece nije prelazio ni 20 posto. Po zvaničnim podacima, sada je u Crnoj Gori nešto ispod 50 procenata. U većini crnogorskih opština bilježimo napredak. Uz trud epidemiologa, pedijatara i saradnjom sa roditeljima, nadam se da će se trend porasta obuhvata nastaviti. To je jedini način da spriječimo pojavu morbila u epidemijskoj formi. U nekim zemljama u okruženju imamo prijavljene epidemije morbila. U medijima smo mogli pronaći podatak da je u Boru (Srbija) prijavljena epidemija morbila, da je bilo 18 slučajeva, među kojima i djece mlađe od godinu. Ukupan broj oboljelih, prema podacima Instituta za zdravlje Batut je 27 slučajeva. Imajući u vidu intenzitet komunikacija između Srbije i Crne Gore, naravno da postoji opasnost da se morbili prenesu i kod nas. Prema dostupnim informacijama, pojavile su se i na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, kao i u nekim zemljama Evrope, u Portugalu, recimo. S obzirom koliko se sada putuje, pa su komunikacije između zemalja raširene, moramo imati na umu da može doći do lakog prenosa, posebno izuzetno kontagioznih bolesti poput morbila. Iz tog razloga moramo ojačati kolektivni imunitet i pokušati da dostignemo željeni obuhvat vakcinacijom – 95 procenata.

RB/BI: Koji je preporučeni uzrast za primanje prve i druge doze MMR vakcine?

Dr Jovićević: Kompletno vakcinisanim se smatraju osobe koje su primile dvije doze MMR vakcine. Kalendarom vakcinacije je predviđeno da se prva doza daje sa navršenih 12 mjeseci, odnosno može se dati od 15 do 18 mjeseci. Druga doza vakcine se daje prilikom upisa u prvi razred osnovne škole (u uzrastu od pet do sedam godina). 

RB/BI: Šta bi roditelji trebalo da urade ukoliko njihovo dijete nije primilo vakcinu u predviđenom uzrastu? Da li je moguće naknadno sprovesti imunizaciju?

Dr Jovićević: U posljednje vrijeme bili smo vrlo često suočeni da su roditelji, slušajući i čitajući razne dezinformacije, od kojih je jedna da treba sačekati da dijete prohoda i progovori, odlagali da ga dovedu na vakcinaciju. Ako propuste dozu, potrebno je da se jave svojim izabranim pedijatrima i da se one nadoknade.

RB/BI: Morbili se često doživljavaju kao bezazlena dječja bolest. Koje komplikacije mogu nastati i zbog čega je važno spriječiti širenje ovog virusa?

Dr Jovićević: Posebno je značajno da su morbilli jedna od najkontagioznijih respiratornih infekcija – veoma se lako prenose i ukoliko osoba koja je nevakcinisana dođe u kontakt sa oboljelom, velika je vjerovatnoća da će se bolest prenijeti. Morbili mogu da prođu i sa nekim blažim simptomima. Za ovu infekciju je karakteristična ospa koja počinje od glave, spušta se niže po cijelom tijelu, curenje nosa, Koplikove mrlje koje se javljaju na bukalnoj sluznici (sluzokoža koja oblaže unutrašnju stranu obraza), malaksalost, groznica, konjuktivitis (crvene oči koje suze, tzv. ”plačna” maska). Kod nekih oboljelih može doći do vrlo ozbiljnih komplikacija. Najčešće su upala srednjeg uha, upala pluća, a moguće su, iako statistički rjeđe zabilježene, i mnoge teže bolesti. Posebno je važno da se, kada se bolest javi u epidemijskoj formi, zaštite kolektivi i poradi na kolektivnom imunitetu.

RB/BI: Koliko su opasni morbili za bebe koje još nijesu stekle pravo na vakcinaciju, kao i za osobe oslabljenog imuniteta?

Dr Jovićević: Mogućnost ozbiljnijih formi bolesti je veća kod osoba koje nisu zaštićene vakcinom. Kada govorimo o majkama koje su ili prebolovale morbile, ili su vakcinisane, antitijela će određeni period, preko posteljice, zaštititi i njihovu djecu. Međutim, kasnije se nivo antitijela smanjuje i mališani su nezaštićeni. Smatra se da nakon godinu antitijela nestaju i ne štite više. Zato je bitno da se dijete vakciniše prvom dozom MMR vakcine čim navrši godinu, a drugom prilikom polaska u školu, sa čime je taj proces imunizacije okončan.

RB/BI: Koju biste poruku uputili roditeljima koji još uvijek imaju dileme u vezi sa vakcinacijom djece, ali i svim građanima kada je riječ o odgovornosti prema sopstvenom i kolektivnom zdravlju?

Dr Jovićević: Ako uzmemo u obzir da, kao što sam navela, u zemljama u okruženju imamo pojavu morbila, roditelji treba da se konsultuju sa izabranim pedijatrima i dovedu djecu da prime vakcinu.

RB/BI: Sljedeće sedmice, od 23. do 30. novembra, Dom zdravlja Bar organizuje testiranje na HIV. Kakva je procedura?

Dr Jovićević: Testiranje se organizuje u Savjetovalištu za dobrovoljno i povjerljivo testiranje na HIV, besplatno je, anonimno i građani se mogu testirati od 8 do 14 sati.

Podijeli na društvenim mrežama