“U ovom trenutku znamo mnogo i imamo dosta više iskustva sa koronavirusom. U odnosu na broj stanovnika, imamo solidan broj epidemiologa, što se pokazalo kao vrlo dobro. Jednostavno se moramo pohvaliti da smo praktično bili posljednja zemlja koja je imala prvi pozitivni slučaj, kao i to da smo bili prvi bez prisutne infekcije COVID-om 19 i to su zaista rezultati za istoriju koje sam predviđala na samom početku, kada sam vidjela kako naši epidemiolozi rade“, kazala je gostujući u programu Radio Bara doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije na Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja Bar.
Ona je istakla da, kao higijenolog, smatra da je sve ovo što se dešava na globalnom nivou odgovor na nipodoštavanje higijene kao načina života i uopšte higijene kao nauke o zdravlju.
„Nadam se da će ovo biti dobar podsjetnik svim politikama javnog zdravlja, da ćemo se malo vratiti u istoriju i podsjetiti se šta su razlozi koji su hronične zarazne bolesti stavili na prvo mjesto kao uzrok umiranja u svijetu, a šta oni koji su sklonili zarazne bolesti kao uzročnika umiranja u velikom broju. Ako se vratimo na mjesto gdje je virus nastao, i ako znamo koja je tamo gustina naseljenosti i bliskosti između životinja i ljudi, onda ne morate biti ni virusolog, higijenolog, ni epidemiolog da zaključite da je loša higijena prouzrokovala takvu razmjenu genetskog materijala i napravila virus“, objasnila je.
Pravilno pranje ruku, ističe dr Barjaktarović Labović, jeste najjeftinija i najefikasnija preventivna mjera u spriječavanju širenja svih vrsta zaraznih bolesti.
„To podrazumijeva toplu vodu, dovoljno sapuna i dovoljno dugo trljanje ruku, pravilno ispiranje i naravno, voditi računa šta i na koji način dodirivati. Ova pandemija sve nas kao vrstu treba da podsjeti na stvari koje su nekada bile normalne, a koje smo, zbog načina i brzine života, zapostavili. Moramo se vratiti higijeni i to na pravi način“, poručila je.
Ona je mišljenja da sada i te kako ima smisla nositi maske.
„Bez obzira na to što je SZO dugo forsirala da se nose samo medicinske maske, mi higijenolozi smo bili stava da je bolje nositi bilo kakvu masku, jer je bolja bilo kakva zaštita od nikakve, samo je pitanje vremena kada i na koji način je nositi. Kada nosite masku ispod nosa, pa je svaki čas dodirujete i namještate sa spoljne strane, kada istu masku nosite više puta u više različitih vremenskih perioda, to, na neki način, predstavlja njeno obesmišljavanje. Treba je pravilno držati, redovno mijenjati, nedodirivati… Važno je da lijepo pokrije nos i da se donja ivica završi ispod brade, i naravno, odbaciti je nakon upotrebe na propisan način“, objasnila je.
Dr Barjaktarović Labović je navela da je ono što je od samog početka plaši u vezi sa koronavirusom, to što je potpuno nov i što se još uvijek ne zna mnogo o njemu.
„U pitanju je virus koji ima osobinu mutagenosti i ne znamo kako će se sve razvijati, to predstavlja najveći problem. Činjenica je da moramo da naučimo da živimo sa njim. U ovom trenutku lijeka nema, jedini način da se zaštitimo je sprovođenje preventivnih mjera i da u ovoj situaciji treba da budemo oprezniji nego u onom prvom naletu, i da slušamo šta nam se govori. Mi još uvijek nemamo ni približno kriterijume kojim bi mogli da proglasimo da imamo iole razvijenog kolekivnog imuniteta. Ne možemo reći da je virus oslabio, jer praktično i ne znamo, ali ako bude bilo tako kako neki od svjetskih virusologa predviđaju, da ima sezonski karakter i da se pojavljuje samo u određeno doba godine, može da bude nešto što će ličiti sezonskom gripu, ali se to sve svodi na nivou pretpostavki“, istakla je.
Dr Barjaktarović Labović smatra da statistička metodologija prikazivanja rezultata nije identična u cijelom svijetu, što vrlo često dovodi do zabune, te da nije ni svaki zdravstveni sistem podjednako spreman za ovu situaciju.
„Mislim da mi u Crnoj Gori imamo privilegiju, i u ovom trenutku je to vidljiva prednost što smo mala država i što smo uspjeli da se organizujemo na dobar način. I smatram da, s obzirom da smo dobro prošli u prvom talasu, tu strategiju možemo da primjenimo i na neke druge javno – zdravstvene preventivne mjere i da postignemo ne samo očuvanje zdravlja naših građana, već i da ga unaprijedimo“, naglasila je.
Dr Barjaktarović Labović navodi da testiranje odmah nakon utvrđenog kontakta sa inficiranom osobom i nema nekog smisla.
“Veliki broj država je prihvatio protokol koji se sprovodi u vezi sa testiranjem tek kada se razviju simptomi, tako da sam apsolutno ubjeđena da će naši epidemiolozi i mikrobiolozi zajedno donijeti odluku kako ćemo mi to sprovoditi. U ovom trenutku se ne zahtijeva test prilikom ulaska u našu zemlju, ali su zato sprovedene sve druge preventivne mjere kako bi došlo do što manjeg broja ulaska osoba koje mogu biti pozitivne. Najvažnije je da, svako od nas kao pojedinac, prije svega, ima građansku odgovornost prema sebi i prema društvu. Najvažnije je da se ponašamo u skladu sa preporukama i da ne razmišljamo ‘neće mene’, to je nešto što je najopasnije. Hajde da pokušamo kao nacija da zanemarimo rukovanje, jer ako nekome ne pružimo ruku, ne znači da ga ne poštujemo. Najbolja prevencija je ne pozdravljati se, ne grliti i ne ljubiti se. U ovom periodu je veoma važno voditi računa o higijeni hrane, pravilno prati povrće i voće i unositi dovoljno vode”, zaključila je dr Barjaktarović Labović.
