Povodom 15 godina od obnove državne nezavisnosti, pitali smo privrednike, profesore, umjetnike i muzičare Bara – da li su zadovoljni kako funkcioniše država, da li su korijeni nezavisnosti na čvrstim temeljima, što bi prioritetno trebalo mijenjati ili unaprijediti i kako vide budućnost Crne Gore u narednom periodu?
Goran Đurović, izvršni direktor kompanije “Cerovo” i predsjednik Rotary kluba Bar:
Crna Gora je pokazala da je sposobna da poslije 30 i više godina na demokratski način promijeni vlast i to je jedna fantastična stvar. Narod je pokazao da je u mnogočemu mudriji i pametnji od političkih elita, da neće da se ponudi političkim elitama koje negdje upućuju jedni na druge da se naprave neki konflikti. Mogu da pohvalim građane Crne Gore, koji su i pored svega i svih izazova, uspjeli da ostanu dostojanstveni, uglavnom. Bilo je ekscesa, ali u suštini narod je pokazao mudrost.
Svaka država je čvrsta ako ima jaku ekonomiju, jako zdravstvo i jako školstvo. Bez toga nema ništa. Mi smo sada svjedoci da smo konkretno, bez obzira koliko se “busamo u naša prsa” o nezavisnosti, zavisni od Kine i od duga koji imamo prema toj zemlji. To je pravo mjerilo patriotizma – koliko vam je jaka ekonomija, koliko ste ulagali u zdravstvo i školstvo. Kada to imate, ta tri postulata – imate sve. Imate državu, slobodu, demokratiju. Crnu Goru u budućem periodu vidim kao nezavisnu, sekularnu, prosperitetnu, demokratsku, evropsku zemlju.
Mr Branko Ilić, glumac, vanredni profesor na FDU Cetinje:
Crnu Goru u narednom periodu vidim onakvom kakva je sad – nezavnisnom. I mislim da će takva i ostati, da se taj poredak nikada više neće promijeniti, ali se iskreno nadam mnogo boljoj saradnji sa svim bivšim republikama SFRJ. Crna Gora je nezavisna onoliko koliko su nezavisni njeni građani i koliko su oni samostalni. A koliko čovjek može biti nezavistan i samostalan sa platama kakve mi imamo? Mislim da nije i da je to jako teško. Što se tiče same forme nezavisnosti, državnosti, suvereniteta – to je tako i to će tako biti, oko toga nema nikakvog pitanja. A da li će građani moći da se osjećaju nezavisnim, u našoj nezavisnoj Crnoj Gori – to je veliko pitanje, kao i na koji rok i kada i da li će uopšte?
Stručne ljude treba dovesti na prave pozicije i dati im mogućnost da se osjećaju nezavisnim. Da na tim svojim pozicijama dokažu da su stručni i da svako svoj segment, svoju oblast stvaralaštva, rada, pokaže i dokaže i da svako svoj mali pomak napravi unutar Crne Gore, samim tim će i Crna Gora napraviti veliki pomak.
Nebojša Đukanović, gothic-rock sastav “Grimm”:
Crnu Goru vidim kao ujedinjenu, uređenu i modernu državu, samo ako svaki stanovnik bude imao isti tretman, prava i obaveze i ako bude postignuta pravedna i uravnotežena raspodjela resursa i dobara. Dokle god jednima bude omogućeno sve, a drugima zakidana čak i osnovna prava zagarantovana Ustavom, to neće biti moguće. Jedino se tada mogu prevazići podjele koje je prethodni režim proizvodio bezmalo 30 godina.
Država, ovako kako je ja vidim, umjesto da bude moderna, depolitizovana, denacionalizovana (dakle, u pravom smislu građanska), ona obitava kao de facto podijeljena na dva gotovo podjednaka dijela. Favorizovanje jedne grupe građana, stvorilo je protivtežu na drugoj strani, umjesto da je iskorišćena istorijska šansa da se te krajnosti prvo pomire, pa da se pozitivnim tendencijama približe, i na kraju postanu jedno. Društvo se kretalo ka ekstremnoj polarizaciji koja je proizvela antagonizam i blokirala pozitivnu energiju ka prosperitetu i blagostanju.
Vjerujem da Crna Gora ima šansu da preokrene točak i usmjeri svoje djelovanje ka poštovanju različitosti i uvažavanju svih etničkih i konfesionih posebnosti. Vjerujem da takav pravac nema alternativu i sve mimo toga vodi ka usložnjavanju i onako složene situacije. Po mom skromnom mišljenju, vjerujem da ni jedna ex-YU republika nije suverena, jer zavisi od mnogih međunarodnih faktora i uslovljena je nivelacijom i usklađivanjem političkih poteza sa centrima moći. Crna Gora mora uspostaviti dijalog i utemeljiti pravedno društvo, gdje će svako biti isti pred zakonom i imati iste mogućnosti da se obrazuje, liječi, privređuje. Dok god imamo građane prvog i drugog reda, kao država tj. društvo, imaćemo problem.
Neđeljko Đurović, profesor SEUŠ:
21. maj u sebi simbolizuje sve vrijednosti koje Crna Gora treba da njeguje! Tog proljećnog dana nijesmo samo potvrdili naš milenijumski državno-pravni kontinuitet, već smo potisnuli određene terete prošlosti i identitetskih stereotipa. I najznačajnije, po prvi put smo na demokratski i primjeren način, kroz neposredno učešće građana, donijeli jednu veoma značajnu odluku. Zato način na koji obilježavamo sjećanje na referendum iz 2006. godine treba da sadrži poruku da naš politički stav nikada ne smije isključiti drugačije mišljenje i htijenje!
Prije 15. godina, sa puno emocija i još više razuma, zaokružio sam DA jer sam smatrao da je to u korist i onima koji su tada imali drugačije mišljenje.
Današnjica je djelimično potvrdila ispravnost referendumskog ishoda, ali je i pokazala kako plemenite ideje zbog neodgovorne i korumpirane državne vlasti mogu biti dovedene u pitanje. Crna Gora je danas građanska zajednica koju čekaju brojni izazovi i čija ekonomska i pravna stabilnost traži primjerene aktivnosti. Iako je svečarski trenutak, ipak moram reći da je pravi čas da aktuelna vlast otvori dijalog i prestane sa optuživanjem prethodne. Parafraziraću – Ili radi javno i uvijek pokušaj dogovoriti se ili zakaži nove izbore!
Crnoj Gori je danas najpotrebniji dijalog i smireni ton konstruktivne kritike. Zato odluku određenih gradskih uprava da ne obilježavaju Dan nezavisnosti ili da to čine na nezakonit način smatram i stranačkom i ljudskom bedastoćom. To je ona ista matrica koja je 90-ih sijala međuidentitetsku mržnju, koja pokušava da revidira tekovine antifašizma i koja relativizuje sve ratne zločine i genocide počinjene na Balkanu iz svih sukoba tokom XX vijeka. To je ona ista grupacija kojoj je dopuštano da svašta radi, jer je tadašnja vlast (uglavnom) radila kako ne treba i sakrivala se iza odluke od 21. maja!
Ipak, ljepotu majskog praznika najbolje su obiliježili članovi naše karate reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Poreču i svi oni koji su učestvovali u ekološkim akcijama širom Crne Gore! Naša mediteranska ljepotica voli se i stvara znanjem, radom i humanošću!
Prof. Milan Šćekić, istoričar, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta CG:
S obzirom na aktuelne prilike u društvu, pandemiju sa kojom se bori cijeli svijet više od godinu dana, rad državnih organa je zadovoljavajući. Posebno bih pohvalio zdravstvene i prosvjetne radnike. Temelji državne nezavisnosti snažni su i postojani. Siguran sam da će takvi biti i u budućnosti.
Nije jednostavno odgovoriti na vaše pitanje, jer u svakom, pa i crnogorskom društvu, mnogo toga treba reformisati i unaprijediti u svim sferama socijalnosti. Ulaganja u sektore obrazovanja i kulturu moraju biti mnogo veća. Emancipacija je nasušno potrebna crnogorskom društvu.Optimista sam po pitanju budućnosti Crne Gore. Da je vječna Crna Gora!
