Povodom završetka projekta “Recimo NE diskriminaciji u pristupu informacijama osoba oštećenog vida“, Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj danas je u Gradskom restoranu upriličila završnu konferenciju.
Ovaj projekat, koji je prethodnih 12 mjeseci realizovan uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, imao je za cilj podizanje nivoa svijesti ciljnih grupa i ukupne javnosti o značaju, potrebi i obavezi uvažavanja, kao i dosljednoj primjeni svih zakonom zagarantovanih prava lica sa invaliditetom, na bazi nediskriminacije i jednakosti sa drugima.
Konferenciji je prisustvovala i Aleksandra Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava. Ona je pohvalila rad Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj i saopštila da će Direktorat ubuduće biti administrativni i tehnički dio novog vladinog Savjeta za prava lica sa invaliditetom, koji će se, kako je kazala, još intenzivnije i jače baviti pravima i zaštitom OSI u skladu sa Konvencijom o njihovim pravima.
„Već četvrtu godinu zaredom finansiramo projekte čiji je cilj zaštita i jednakost lica sa invaliditetom i njihova zaštita od diskriminacije. U toku tog perioda finansirali smo 74 projekta, čija je ukupna vrijednost preko milion i 427 hiljada eura. Raspisan je konkurs i za ovu godinu, on je u toku, a ukupna vrijednost finansiranih projekata biće 388 hiljada eura“, navela je Popović.
Ona je podsjetila da je usvojen Izvještaj o implementaciji Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije za period 2019-2020. godine, koji je pokazao izvjesni napredak, kako u harmonizaciji propisa, tako i u dijelu implementacije Strategije na lokalnom nivou.
„Vjerujem da će uskoro i Opština Bar usvojiti Lokalni akcioni plan za implementaciju ove Strategije, što je svakako važno kako bi lica sa invaliditetom i u ovoj opštini uživala jednaka prava sa drugim građanima“, kazala je Popović.
Koordinator projekta i predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić u obraćanju je istakao da su realizovane aktivnosti u sklopu projekta (sadržaj audio časopisa, edukativni trening, seminari, panel diskusija i završna konferencija) pružile licima sa oštećenim vidom, predstavnicima medija, ali i široj javnosti, dodatnu priliku za informisanje i edukaciju, što će, po njegovom mišljenju, osigurati pouzdan i prikladan način informisanja ciljne grupe u pristupačnom formatu.
“Projekat ‘Recimo NE diskriminaciji u pristupu informacijama osoba oštećenog vida’ je podržan od resornog ministarstva u iznosu od 17,828 eura na Konkursu za 2020. godinu. Da bi sve ove aktivnosti bile adekvatno realizovane, pripremljen je materijal u pristupačnom formatu za obije ciljne grupe- kako za osobe sa oštećenim vidom, tako i za novinare prestavnike medije. U audio formi i na Brajevom pismu, uradili smo Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.Takođe izrađena je i brošura sa istim zakonskim aktima za one koji mogu da čitaju tzv.videće pismo. Sve navedene aktivnosti realizovane su u stoprocentnom obimu. Nije bilo kašnjenja, ni jedan skup nije bio organizovan online, sve su aktivnosti tekle onako kako su bile i zamišljene. Kao koordinator moram da iskažem zadovoljstvo i da učesnicima zahvalim na saradnji koju smo uspješno ostvarivali u realizaciji svih projektih aktivnosti”, zadovoljan je Joketić.
Jedan od strateških ciljeva za zaštitu lica sa invaliditetom je ravnopravan pristup tih lica u oblasti pristupa informacijama i komunikacijama, što Organizacija obezbjeđuje putem izdavanja audio časopisa “Pravo na riječ”.
“Izdavanje i distribuiranje časopisa, predstavlja najefikasniji i najbolji način da se ovaj oblik diskriminacije eliminiše i obezbijedi pravo na jednakost svim osobama koje ne čitaju konvencionalno štampane materijale na crnom tisku i nijesu im pristupačne informacije u elektronskim i štampanim medijima. Kontinuitet izdavanja ovog časopisa, koji objavljujemo već 19 godina, predstavlja cilj koji imamo pred sobom”, kazala je moderatorka konferencije, novinarka Radio Bara Vjera Knežević Vučićević, koja već dvije godine snima tekstove za ovaj časopis.
Na završnoj konferenciji svoja zapažanja i zaključke predstavili su i učesnici projekta.
Direktorica Radio Bara, Vesna Šoškić sa zadovoljstvom je konstatovala da saradnja ove medijske kuće i Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj traje gotovo dvije decenije i da je veoma plodonosna.
“Osim emisije ‘Bar pravo na riječ’, posvećene OSI populaciji, kroz sve ostale programske sadržaje, na podjednak način, kao i druge važne teme u programu Radio Bara, tretiraju se OSI, a u sklopu toga i osobe oštećenog vida. U Radiju se u kontinuitetu snima zvučni časopis za slijepe, a skoro deset godina snimale su se i zvučne knjige. Dodatni kvalitet predstavlja i obnova saradnje sa Organizacijom slijepih i njenim predsjednikom Veselinom Joketićem, na način što upravo on sada uređuje i vodi emisiju ‘Bar pravo na riječ’. Mislim da će to još više ojačati našu konekciju sa Organizacijom slijepih i OSI populacijom uopšte, kvalitativno značajno uticati na rejting emisije, ne samo zato što Joketić dolazi iz ove populacije i najbolje osjeća njihove potrebe, već i zbog njegovog dugogodišnjeg novinarskog iskustva, ali i prepoznatljive organizovanosti, entuzijazma i spremnosti da radi i bavi se problematikom ne samo osoba sa oštećenim vidom“, istakla je Šoškić i apostrofirala činjenicu da je radio najpristupačniji medij osobama sa oštećenim vidom, pa je tim prije i obaveza uređivačkog tima da na najoptimalniji i najbolji način zadovolje njihovu potrebu za informisanošću i stalno ukazuju na problematiku koja ih opterećuje.
Urednica časopisa “Pravo na riječ”, Marija Božović, već godinama iz mjeseca u mjesec, vrijedno prikuplja zanimljive i korisnih informacija kao i tekstove iz raznovrsnih oblasti.
“Prvi primjerak je časopisa je izdat u novembru 2002.godine i već tada je Organizacija počela da približava informacije svojim slušaocima. Trudimo se da u ponudi imamo najrazličitije i najzanimljivije tekstove koje prikupljamo u toku mjeseca. Sigurna sam da su slušaoci zadovoljni i da prepoznaju naš trud. Nadam se da će u budućem periodu i ostali mediji biti u koliko toliko pristupačnijem formatu. Moram da napomenem da se časopis distribuira besplatno širom Crne Gore, Evrope i svijeta. Imamo ga u ponudi na sajtu organizacije i na našoj Instagram i Facebook stranici, pa ga mogu slušati i osobe koje nemaju probem sa vidom. Često nas kontaktiraju da nam kažu da su poslušali i da im se dopada. Otvoreni smo, naravno, za sve predloge, kritike i sugestije. Časopis se snima u Radio Baru, a kopira u našoj organizaciji. U sklopu ovog projekta mnogo nam je značila podrška Ministarstva pravde, manjinskih i ljudskih prava I, po završetku projekta, časopis će nastaviti da izlazi jednom mjesečno”, kazala je Božović.
Časopis je pohvalio i jedan od najaktivnijih članova Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Mitar Đukanović.
“Od početka mog članstva u Organizaciji sam ga intenzivno pratio, i mogu reći i malim dijelom doprinio radu. Sadržajan je, kvalitetan i obuhvata teme značajne kako za mlađu, tako i za stariju populaciju. To što traje već skoro dvije decenije, dovoljno govori o njegovom kvalitetu. Sigurno da je to jedan od načina na koji se smanjuju barijere u pristupačnosti informacijama u medijima osoba sa invaliditetom. Tokom ovog projekta saznao sam nove informacije o tome koja su prava i mogućnosti OSI, što trebamo zahtijevati i tražiti na razne načine. Pred nama je još dosta koraka koje moramo da učinimo kao pojedinci, grupa i organizacija, kako bi dostigli ravnopravnost, ali ovo je svakako jedan korak bliže tome”, naglasio je Mitar i izrazio nadu da će u budućnosti biti još sličnih projekata.
Članica Organizacije slijepih Sanja Šljivančanin takođe je istakla veliki značaj ovog projekta.
“Osobama sa oštećenjem vida štampani mediji u potpunosti su nedostupni. Ima pomaka što se tiče sadržaja na internetu. Jedino što u potpunosti možemo pratiti je radijski program. Ovaj projekat je veoma značajan jer smo bili u prilici govorimo o našem problemu. To doprinosi i da se ima uvid u ono što bi trebalo promijeniti, kako bi nam informacije bile pristupačnije”, zaključila je Šljivančanin.
