U susret Danu opštine, gost tematskog dijela emisije “Sunčanom stranom ulice bio je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Pred vama je drugi dio razgovora koji je sa njim vodila Vjera Knežević Vučićević.
RB/BI: I u ovim teškim, neizvjesnim vremenima barska lokalna uprava ne odustaje od dobre prakse – ulaganja u razvoj preduzetništva i bizinisa. Čini se da za naš grad, barem do sada, barijere po tom pitanju ne postoje, lokalna uprava nastavlja da bude podrška i odani partner u realizaciji kreativnih i naravno, finansijski isplativih ideja. Podsjetimo slušaoce na šta ste ove godine stavili fokus u tom segmentu?
Raičević: Moram istaći da smo se u avgustu 2018. godine opredijelili da kroz određene programe pokušamo da, u saradnji sa svima onima koji pokazuju određena interesovanja za pokretanje sopstvenog biznisa, dio tog rizika podijelimo i da idemo zajedno u pravcu kreiranja novih radnih mjesta. Dosta često se govori samo o otvaranju novih radnih mjesta u administraciji, što je apsolutno neodrživo i negdje smo upravo kroz kreaciju ovih programa podrške došli do toga da možemo, u saradnji sa svima onima koji imaju određenu biznis ideju, da kreiramo nova radna mjesta. Kroz te mjere podrške preduzetništvu i ženskom preduzetništvu, u prethodnom periodu je podržano preko 50 biznis ideja. Sa nivoa lokalne uprave investirano je kroz grant šemu blizu pola miliona eura, a to je u konačnici rezultiralo kreiranjem više od pedeset novih radnih mjesta. Ono što, moram da kažem, je da je na samom početku implementacije ovog programa postojalo određeno povjerenje i nepovjerenje samih budućih korisnika tih sredstava, postojala je nepoznanica kako i na koji način da se pripreme za apliciranje za programe podrške… Tu moram da izrazim veliku zahvalnost mojim saradnicima, potpredsjednici Spičanović, sekretarki Sekretarijata za privredu, gospođi Simović Mitrović i svim službenicima Opštine Bar i članovima komisije koji su vrijedno i vrlo posvećeno radili prilikom ocjenjivanja svih biznis planova koji su aplicirali. Ono što me posebno raduje je da su svi oni davali nemjerljiv doprinos i u samom procesu pripreme biznis planova, odnosno usmjeravali sve buduće korisnike sredstava kako da svoju biznis ideju definišu na pravi način, s obzirom da smo, između ostalog, u komisiji imali predstavnike realnog sektora, koji dolaze ispred privrednika, što je još jedna dodatna vrijednost. Srećan sam što smo, prije svega, uspjeli da izradimo odnos povjerenja između lokalne uprave i korisnika sredstava, da smo sada već u poziciji da možemo da određene programe prilagođavamo nečemu što jesu potrebe našega grada, a to su apsolutno informacione tehnologije i njihova primjena. Uz te projekte ćemo, pored već dobro zastupljenih uslužnih djelatnosti, nastojati da podržimo i kreativne ideje koje uvezuju možda više oblasti od značaja za lokalnu ekonomiju, od poljoprivredne proizvodnje do turističke ponude, i nešto što već sada mogu da najavim, kroz sami Nacrt budžeta Opštine Bar, veća izdavanja za podršku preduzetništvu. Za program preduzetništva je opredijeljena podrška u iznosu od 200.000 eura, a pored toga ćemo za podršku ženskom preduzetništvu opredijeliti 50.000 eura. Ono što jeste kuriozitet i što me posebno raduje i potvrđuje da su pripadnice ljepšeg pola hrabrije, odvažnije, kreativnije je da su u preko 60% svih projekata koji su podržani kroz oba ova programa, finansijsku podršku ostvarile pripadnice ženskog pola. To je prepoznato i sa nivoa Zajednice opština, definisano je kao primjer dobre prakse. Tokom ljetnjih mjeseci bili smo u prilici da ugostimo delegaciju Zajednice opština Sjeverne Makedonije, gdje su se predstavnice lokalnih uprava Makedonije upoznale sa svim aktivnostima koje je lokalna uprava organizovala, odnosno sprovela u dijelu podrške preduzetništvu i posebno ženskom preduzetništvu. Po prvi put smo organizovali Sajam preduzetništva, gdje smo svim našim sugrađanima, ali i gošćama, prezentovali sve ono što su biznis ideje koje su podržane. Raduje me da ti biznisi u velikom broju odolijevaju prvim, početnim izazovima, s obzirom da je, manje-više najkritičniji period upravo ta prva godina implementacije. Ono što je jako dobro, ono što mi sa nivoa lokalne uprave odnosno komisija koja je formirana tim povodom, pratimo realizaciju tih biznisa tokom prve godine, sa ciljem da oni postanu održivi i da rezultiraju nečim što jeste želja svih nas, a to je kreiranje dodatnog broja radnih mjesta. Nastavićemo sa tom praksom i nadam se da će, upravo taj stepen povjerenja koji je izgađen, biti još veći naredne godine i da ćemo biti ponosni na ono što su biznis ideje svih naših sugrađana koje ćemo podržati.
RB/BI: U razgovoru sa sekretarkom Sekretarijata za privredu, Sanjom Simović Mitrović, koju ste i sami maloprije pomenuli, saznali smo da se snažna podrška razvoju poljoprivrede i s tim u vezi ulaganjima lokalne uprave u stimulisanje razvoja te privredne grane, ne zaustavlja. Prije nekoliko dana su projekti, sa kojima su aplicirali naši mladi sugrađani, zavrijedili pažnju i podršku opštine Bar, koja im je dodijelila po deset hiljada eura za razvoj proizvodne djelatnosti u oblasti poljoprivrede.
Raičević: Tako je. Lokalna uprava u kontinuitetu, još od 2016. godine, nastoji da pruži značajnu finansijsku potporu kroz mjere subvencije poljoprivrednim proizvođačima. Kroz tada jedinstveni program mjera podrške tom sektoru uspjeli smo značajna sredstva iz lokalnog budžeta da plasiramo kao, da kažemo, 50% same participacije u ukupnim investicijama poljoprivrednih proizvođača. Na taj način smo značajno podstakli poljoprivrednu proizvodnju, odnosno unaprijedili već postojeće aktivnosti, koje se realizuju u ovoj oblasti, a moram da istaknem da definitivno nudimo jedan od inovativnih, jedinstvenih programa- to je upravo pomenuti program podrške mladim poljoprivrednim proizvođačima. Ove godine su dvoje mladih odvažili da upravo u toj vrlo značajnoj privrednoj oblasti pokrenu određene aktivnosti i tako su ostvarili finansijsku potporu u iznosu od maksimalnih 100% za njihove biznis ideje u oblasti poljoprivrede i obezbijedili smo finansijsku podršku u iznosu od 10.000 eura. U prvom slučaju projekat je definisao nabavku, odnosno obnavljanje već postojeće opreme za maslinarstvo, dok je druga biznis ideja više nego kreativna i podrazumijeva pokretanje biznisa uzgajanja mikro biljaka, kao nove hrane budućnosti. Sa ovakvim aktivnostima ćemo nastaviti u narednom periodu, zato što duboko vjerujemo da u poljoprivredi leži velika snaga i budućnost našega grada. A poljoprivreda mora biti u direktnoj vezi sa turizmom, odnosno sa turističkom ponudom, jer svjedoci smo da je upravo i ova, još uvijek prisutna pandemija, promijenila percepciju turista koji posjećuju turističku destinaciju da se sve više oslanjaju na individualna putovanja, na pristup koji je ovdje, siguran sam, prisutan, a to je taj domaćinski, otvoren, iskren odnos prema svim gostima koji posjećuju naš grad. Uvjeren sam da vrijedni domaćini uvijek pred svoje goste iznesu najbolje što imaju u svom domaćinstvu, da su te bogate trpeze nešto po čemu je naš grad prepoznat. Raduje da su i mladi vidjeli šansu u tome i da će upravo ove dvije biznis ideje, koje su više nego inovativne, biti primjer mnogima kako da u narednom periodu pokrenu poljoprivrednu proizvodnju i možda nastave sa nekim aktivnostima koje su započete u ovom izazovnom periodu, jer izazovna vremena podstiču na kreativnije razmišljanje. Raduje, takođe, da se značajna sredstva ulažu u oblast poljoprivrede, da se obnavljaju neka poljoprivredna gazdinstva koja su davno zapuštena, da se sve više vodi briga o maslinjacima kao nasljedstvu mnogih barskih porodica, kao i da se sve više vidi i primjećuje šansa upravo u poljoprivredno proizvodnji.
RB/BI: Gospodine Raičeviću, da li socijalno ugrožene kategorije, osobe sa invaliditetom, NVO sektor i u ovom vremenu, kada ljudi ostaju bez posla, kada je, kao što vidimo, sve neizvjesno, ipak imaju pomoć i podršku zajednice?
Raičević: Lokalna uprava permanentno obezbjeđuje finansijsku podršku za sve institucije koje na nivou našeg grada pružaju bilo koji vid socijalne podrške onima kojima je potrebna. Negdje smo se 2018. godine jasno opredijelili da ćemo voditi odgovornu socijalnu politiku koja stremi, prije svega, ka eliminisanju tih socijalnih nejednakosti. Kroz zaista sjajno definisan koncept, odnosno odluku u dijelu podrške nevladinom sektoru (više puta su korisnici sredstava to isticali, kao jedan inovativan i jedinstven pristup) da su određene nevladine organizacije kroz tu odluku definisane kao skupine sa posebnim statusom i značajem za zajednicu i da one ostvaruju pravo na finansijsku podršku bez konkursa. Sa druge strane, svjesni smo činjenice da je neophodno da pružimo podršku i aktivnostima onih NVO koje se isključivo bave eliminisanjem socijalnih nejednakosti, odnosno pružanjem podrške socijalno ugroženim kategorijama našeg stanovništva. Tu, prije svega mislim da smo kroz posebnu budžetsku stavku još 2018. godine pružili podršku NVU “Žene Bara”, a da smo kroz rebalans budžeta koji je usvojen u četvrtak opredijelili skoro 60% više sredstava za finansiranje svih onih aktivnosti koje ovo nevladino udruženje ima i permanentno sprovodi, do kraja ove godine. Obezbijedili smo i povećanje sredstava za programe OO Crvenog krsta, od nekih 25%, a prethodnih mjeseci bili smo u prilici da se uvjerimo da je i Caritas Barske nadbiskupije pokrenuo niz aktivnosti koje, prije svega, treba da obezbijede adekvatne uslove za boravak naših starijih sugrađana. Nakon okončanja projektnih aktivnosti, s obzirom da je ovo do sada realizovano finansirano sredstvima EU, mi ćemo sa nivoa lokalne uprave obezbijediti finansijska sredstva kako bi ovi centri bili samoodrživi. Isticao sam, a to ću i ovom prilikom posebno naglasiti, da je zaista neophodno da bar u dijelu sprovođenja adekvatne socijalne politike pokušamo pomiriti neke različite stavove i mišljenja, da pokušamo da za isti sto sjednemo sve one ljude koji direktno ili indirektno, pružaju podršku socijalno ugroženim stanovnicima našega grada, da kreiramo adekvatne politike. Neophodno je da prije svega jasno utvrdimo ono što je prijeko potrebno, a to je evidencija, koja mora biti jedinstvena i adekvatno prezentovana, sa ciljem da se na tom osnovu planiraju određeni programi, kako bismo sa nivoa lokalne uprave da znali u kojem obimu da te programe podržimo kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava.
RB/BI: Dokle se stiglo sa realizacijom Dnevnog boravka za osobe sa smetnjama u razvoju?
Raičević: Govorili smo o nekim projektima koji su, da kažem, na čekanju odnosno, više puta smo isticali da su to projekti koje naši sugrađani čekaju više od deset godina. Jedan od tih projekata je upravo Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama. Ne bih posebno elaborirao problematiku sa kojom smo se susreli u nekom prethodnom periodu, nerazumijevanje korisnika samog prostora… Negdje je prioritet bio upravo rješavanje tih imovinsko- pravnih odnosa. Tek u septembru 2020. godine riješili smo pravnu problematiku, a lokalna uprava je postala korisnik prostora u neposrednoj blizini OŠ “Meksiko” u Baru. Shodno toj odluci, raspisali smo Konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja i dobili jedno zaista sjajno, a siguran sam, i funkcionalno arhitektonsko rješenje. Do kraja ove sedmice očekujemo završetak glavnog projekta i njegovu reviziju. Raduje me što je taj projekat koji smo kandidovali i prema Vladi Crne Gore dobio određenu finansijsku podršku godinu. Ona će morati biti i mnogo veća, jer je naša želja da konačno ovu problematiku riješimo na adekvatan način, a prije svega na zadovoljstvo budućih korisnika, odnosno njihovih roditelja, koji se u kontinuitetu susreću sa značajnim izazovima. Taj Dnevni centar treba konačno da ponudi određena rješenja za problematiku sa kojom se prioritetno korisnici i njihovi roditelji susreću.
RB/BI: Jeste li zadovoljni kako u Baru situaciji koju uporno diktira pandemija, odolijevaju sport i kultura?
Raičević: Moram biti zadovoljan, s obzirom da početak godine nije obećavao niti mogućnosti za organizaciju određenih kulturnih manifestacija, da ne govorimo da smo početkom godine sportske događaje imali isključivo bez prisustva publike… Zadovoljan sam i zbog toga što smo, uprkos svim limitirajućim faktorima, uspjeli da organizujemo najznačajniju kulturnu manifestaciju u našem gradu – Barski ljetopis, u skraćenom formatu u odnosu na ono što smo praktikovali prethodnih godina, pa smo, ipak za te tri nedjelje, uspjeli da ponudimo barskoj publici i svima koji su pratili programe, zaista sjajan koncept i sjajan program. Uspjeli smo da uvedemo još jedan novi program BaRS, koji promoviše isključivo barske umjetnike, odnosno stvaraoce, da kroz aktivnosti u tom segmentu festivala imaju priliku da prezentuju ono što su njihova dostignuća. S druge strane, uspjeli smo da u ovom izazovnom periodu pokušamo da unaprijedimo sportsku infrastrukturu i time se vratimo nekim starim, dobrim običajima. Raduje da su, u određenom broju, navijači prisutni i na sportskim borilištima i u SD Topolica i na otvorenim terenima Sportsko-rekreativnog centra. Nadam se da ćemo u narednom periodu i u mnogo većem obimu imati prisustvo publike na svim tim sportskim događajima.
RB: Prošle godine su, u susret Danu opštine, izostale dobro poznate manifestacije i hepeninzi koji tradicionalno okupljaju veliki broj Barana, ali i naših komšija iz susjednih gradova. Izostao je taj dobro poznati, svečarski duh u slavu rođendana grada i bilo je zaista nekako tužno. Ove godine odlučili ste se za drugačiji scenario. Pretprošlog vikenda otpočeli su događaji i bogate programske aktivnosti. Učesnici se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera i svi se nadamo da će se program uspješno i bez negativnh posljedica po zdravlje učesnika i gostiju realizovati do kraja. Šta biste Vi izdvojili kao najinteresantnije od zaista bogatih, kvalitetnih dešavanja?
Raičević: Nastojali smo da koncipiramo program koji je definisan na vremenski period od dvije sedmice. Kako i dolikuje, aktivnosti su započete upravo u dijelu organizacije određenih manifestacija u kojima su glavni akteri bili naši najmlađi sugrađani. I vremenski uslovi su bili takvi da su omogućili organizaciju manifestacija na otvorenom, tako da smo bili u prilici da ispoštujemo sve ono što su epidemiološke mjere. Već tradicionalne manifestacije koje ste i Vi spomenuli, morale su da se prilagode nekim novim okolnostima. Na žalost, tradicionalna krajinska Koštanijada ove godine nije mogla biti organizovana. Sa druge strane, Maslinijada, zbog upravo tog višegodišnjeg kontinuiteta je organizovana na jedan potpuno drugačiji način. Nijesmo htjeli, prije svega u komunikaciji sa organizatorima, da spriječimo vrijedne maslinare koji su prethodne dvije godine uložili značajna sredstva i napor u revitalizaciju maslinjaka i u proizvodnju maslinovog ulja, iuskratimo ih za mogućnost da mogu da prezentuju, odnosno da se njihov kvalitet na adekvatan način ocijeni i, u konačnici, nagradi. Maslinijada je održana prethodnog vikenda u Starom Baru, u jednom skraćenom formatu, ali ono što je posebno zadovoljstvo to je da od osam takmičarskih ulja, svih osam je bilo sjajnog kvaliteta, da su sva ocijenjena kao ekstradjevičanska, što potvrđuje i opravdanost samog koncepta organizacije ovogodišnje Maslinijade, ali i potvrđuje da su maslinari u ovom dvogodišnjem periodu bili najvrijedniji. To i ne treba da nas čudi, s obzirom da od 2002-2003. godine oni zaista ulažu značajne napore i ono što posebno raduje je da su maslinari dominantno promijenili svijest o maslinarstvu, da primjenjuju savremene metode. To se manifestuje, prije svega, kroz sjajan kvalitet ulja koje oni proizvode.
RB/BI: Gospodine Raičeviću, zamoliću Vas na kraju ovog razgovora, da u susret Danu opštine, uputite poruku Baranima.
Raičević: Trenutna situacija zaista nalaže da, prije svega, svim sugrađankama i sugrađanima poželim dobro zdravlje, kao i njihovim porodicama, jer smo svjesni činjenice da bez dobrog zdravlja nema ni budućnosti, odnosno neke evidentne perspektive. Moram da istaknem da, prije svega, svi moramo biti ponosni na činjenicu da živimo u ovom gradu, da mu pripadamo, ali da moramo biti ponosni i na činjenicu da on pripada i nama. U ovim svečarskim trenucima moramo još jednom istaći da moramo biti itekako prkosni, onako kako Barani to znaju i umiju, da se odupremo svim onim pokušajima koji udaraju na naše viševjekovne, tradicionalne vrijednosti zajedničkog života i međuvjerskog sklada, da se odupremo svim pokušajima revizije naše istorije i da pokažemo još jednom tu našu snagu i jedinstvo po kojem smo više vjekova i prepoznati. Svim sugrađankama i sugrađanima čestitam Dan naše opštine, odnosno Dan oslobođenja, 24. novembar.
