Stranačka saopštenja 12. decembar: HGI, Demokrate, SD, LP, Prava CG

Prava Crna Gora- Milačić: Sjutra DPS sa satelitima ostaje u tužnoj manjini, sjutrašnja pobjeda da nas vrati dijalogu i dogovoru

To što niko od nas neće sa DPS-om i što su sve koalicije u pobjedničkoj, velikoj koaliciji i prije eventualne sjutrašnje provjere povjerenja Vladi, odnosno još jednoj Đukanovićevoj specijalnoj sabotaži rekli ne – zar nije dovoljno da nastavimo putem reformi i pravde koje smo obećali građanima.

Što je bilo – bilo je. Opet smo se, doduše neformalno, izmjerili i u ovom “braku vlasti” ispitali svoje pozicije političke moći, uticaja i perspektive. I šta smo zaključili? Ipak je ovaj naš “brak” bolji od svih mogućih drugih ponuda u kojima bi nam DPS, ne daj Bože, kumovao.

Sjutra DPS sa svojim satelitima ostaje u tužnoj manjini koja će ih dodatno isfrustrirati i nepovratno politički erodirati. Nakon onih sigurnih izjava, sugestivnih poruka da je stvar završena, da je Vlada već bivša – od sve te priče neće ostati ni “koščice”. Politički bleferi koji su nam obećavali traktore za naše svetinje, porodice i pokućstvo, opet će dokazati da su samo odlazeća stranka sa previse servilnih medija u svojim rukama.

Đukanović koji odbrojava političke dane, govori o đon-obrazu? Zaboravlja da je nosilac đon-obraza, ljudina u odnosu na lice traktorskog pneumatika. Pošto je sve popalio po Crnoj Gori i ugasio, sjetio se da svog tajkuna podgovori da ugasi i posljednji dimnjak, kako bi za to optužio novu vlast.

Ali na nama je odgovornost što smo tom političkom pneumatiku dinosaurusa, svojim ucjenjivanjima i političkim hvatanjem u kost, dali prostora da nam o moralu pripovijedaju donovi organizovanog kriminala i korupcije.

Zar se sjutra neće desiti još jedna naša velika pobjeda? Povukli inicijativu iz procedure, ili ne, isforsiranih 40 poslanika, koji su zahvaljujući posljednjoj izbornoj korupciji u istoriji Crne Gore ušli u Parlament, opet će ostati u eksplicitnoj, vidljivoj, po njih frustrirajućoj manjini.

Dojučerašnji moćnici će politički mlatiti kao ribe po plićaku svoje nemoći. Zar nas to neće podstaći na dijalog i dogovor, da pustimo Vladu da radi svoj posao i da je u slozi unaprijedimo za dobrobit svih nas, a nas da, sa oslobođenim Tužilaštvom, ali i drugim institucijama koje čekaju demokratizaciju i nas, ispletemo mreže demokratije i pravde.

Vrijeme je.

***

Liberali ponovo traže da Skupština raspravlja o Zakonu o zabrani fašističkih organizacija i simbola

Liberalna partija podnijela je ponovo predsjedniku Skupštine Bečiću zahtjev za dopunu Dnevnog reda sjednice Skupštine. Poslanik LP Andrija Popović tražio je da se Zakon o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola uvrsti u dnevni red sjednice zakazane za ponedjeljak. LP je ranije predala Skupštini ovaj Zakon ali predsjednik Bečić ga još uvijek nije uvrstio u dnevni red.

Podsjećamo, na proteklom zasijedanju Skupštine kada je traženo da se ovaj Zakon uvrsti u Dnevni red i o njemu se raspravlja, za takav prijedlog poslanika LP glasalo je 39 poslanika dok je njih 39 bilo protiv ili uzdžano, te ovaj Zakon nije dobio većinu da se uvrsti u Dnevni red. Sve to pokazatelj je kolika podjela vlada u crnogorskom društvu ali i političkom vrhu države po pitanju osude fašizma i suočavanja sa prošlošću te koliki je stepen nesvjesnosti o ovoj opasnoj društvenoj pojavi protiv koje se moramo snažno boriti u svakom vremenu.

Zakon se predlaže u cilju sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima Crne Gore a ovim zakonom zabranjuje se bilo koji oblik djelovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofašističkih simbola u Crnoj Gori. Na ovaj način u mnogome bi se riješili problemi rastućeg političkog ekstremizma i nacionalizma te klerikalnih uticaja.

Trenutno u Crnoj Gori ne postoji dovoljno definisan pravni način za krivično gonjenje pomenutih organizacija, koje stoga imaju slobodu da šire svoje diskriminatorske ideologije. Ovaj nedostatak propisa daje poruku o nekažnjivosti, koju čak i institucije prećutno podržavaju. Donošenje ovog zakona radi toga je veoma važno, jer se njime obezbjeđuje snažan izraz društvene osude određenog ponašanja i grupa koje ga podržavaju.

Zakon prepoznaje fašističke, neofašističke i vojne nacionalističke organizacija organizacije kao grupe osnovane sa ciljem promocije ideja i doktrina koje su fašističke, nacističke, rasističke ili ksenofobične i koje u svom nazivu imaju simbol ili oznaku koja je istorijski potvrđena kao fašistički ili neofašistički simbol ili koriste fašističke i neofašističke ili bilo koje druge simbole kojim se širi mržnja ili poziva na uništenje ili istrebljenje nekog naroda, rase ili etničke i manjinske grupe zasnovane na superiornosti jednog naroda nad drugima ili koje u svom osnivačkom aktu, statutarnim ili programskim dokumentima imaju tekst ili sadržaje kojim se promovišu, zagovaraju ili sprovode neonacističke ili fašističke ideje i postupke kao i ideje prepoznatih fašističkih pokreta sa ovih prostora.

Podsjećamo, Ustavom Crne Gore zabranjeno je djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti ali je zabranjeno i  osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski. Isto tako, podsjećamo da je to evropski standard te da je EU ranije usvojila slična rješenja u Evropskom parlamentu.

***

SD: Preko 65% novih ljudi među kandidatima za Glavni odbor, Šehović jedini kadidat za predsjednika

Na juče održanoj sjednici Glavnog odbora, Socijaldemokrate Crne Gore su jednoglasno usvojile liste kandidata za predsjednika partije, članove Glavnog odbora, statutarne komisije i nadzornog odbora, kao i prijedlog Statuta.

Iz Socijaldemokrata su saopštili da se među kandidatima za članove Glavnog odbora nalazi preko 65% novih lica, koja do sada nijesu bili članovi nekog od organa partije. Među predloženim kandidatima je preko 30% žena i 20% mladih.

“Na ovaj način partija pokazuje da smo razumjeli poruku građanki i građana – da moramo da se mijenjamo. Zbog toga će Socijaldemokrate na predstojećem Kongresu koji je zakazan za 31. januar 2022. godine značajno podmladiti svoje redove, sa željom da reformišemo partiju i pred građane izađemo sa novom političkom ponudom, ali i novom generacijom političkih lidera. A sve to uz nepodijeljenu otvorenu podršku starijih i iskusnijih kolega, na čelu sa aktuelnim predsjednikom, Ivanom Brajovićem”, saopšteno je iz SD-a.

Usvojen je prijedlog Statuta Socijaldemokrata, uz amandmane Foruma žena koji podrazumijevaju pronalaženje mehanizma kojim će se, na još kvalitetniji način, obezbijediti srazmjerno učešće pripadnica manje zastupljenog pola i pripadnika mladih u rukovodećim organima partije, čime je napravljen značajan iskorak u ovom pravcu.

Glavni odbor je konstatovao da su, u proteklom periodu održane konvencije u svim opštinskim odborima partije, te da su na tim konvencijama, članice i članovi Socijaldemokrata za kandidata za novog predsjednika jednoglasno predložili aktuelnog potpredsjednika partije i poslanika u Skupštini Crne Gore, Damira Šehovića.

“Pripremne aktivnosti u susret Kongresu svakako koristimo i u svrhu dodatnog jačanja partijske infrastrukture, tako da smo u potpunosti spremni za eventualne vanredne izbore, koji su jedno od rješenja za izlazak iz najveće političke i institucionalne krize sa kojom se država, i društvo u cjelini, suočava. Glavni odbor SD-a je takođe konstatovao da je trenutna politička situacija veoma zabrinjavajuća, te da je nužno u najkraćem roku pronaći adekvatno rješenje za neodrživo stanje u koje nas je odlazeća vlast uvukla”, saopšteno je iz SD-a.

***

Demokrate: Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu

Imajući u vidu zahtjev Saveza sindikata Crne Gore da se kroz izmjene Zakona o radu između ostalog produži trajanje Opšteg kolektivnog ugovora koji ističe 31. decembra 2021. godine, usljed čijeg bi neproduženja desetine hiljada radnika iz sektora koji nemaju zaključene granske kolektivne ugovore ostali bez brojnih prava iz radnog odnosa, čime bi nastupile štetne posljedice po zaposlene, poslanici Demokrata su podnjeli Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu, koji se već nalazi u skupštinskoj proceduri.

S obzirom da je 27. oktobra 2021. godine Skupština Crne Gore obaviještena da je došlo do zastoja u pregovorima između socijalnih partnera o tekstu novog Opšteg kolektivnog ugovora, a imajući u vidu da važeći ističe 31.12.2021. godine, smatramo opravdanim izjavu Generalnog sekretar Saveza sindikata Dušana Zarubice, koji je kazao je da ukoliko se važenje Opšteg kolektivnog ugovora ne produži, već u januaru bi imali desetine hiljada radnika koji ne bi mogli da dobiju nakanadu mimo osnovne zarade, kao što su naknade za prekovremeni rad i dežurstva dok bi, neprodužavanjem trajanja Opšteg kolektivnog ugovora bili u situaciji da radnici izgube najveći dio osnovnih radničkih prava.

Ovim amandmanom se produžava trajanje Opšteg kolektivnog ugovora do 31. decembra 2022. godine, čime će se garantovati zaštita prava iz radnog odnosa naših radnika, kojima su denecijama unazad svjesno narušavana osnovna prava.

Time je ispunjen zahtjev Saveza sindikata Crne Gore i u potpunosti uvažena njihova Inicijativa za izmjene Zakona o radu gdje se garantuje produženje trajanja OKU, sa čime se kao odgovorni politički subjekt slažemo, a sve u cilju zaštite  radnika u Crnoj Gori.

***

HGI: Vuksanović: Da što veći broj mladih studira u Hrvatskoj

Prilikom višednevnog posjeta Zagrebu, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative sastao se s prof. prim. dr. sc. Ivanom Čuković – Bagić, prorektoricom za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, a koja obnaša i dužnost privremene rektorice Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”.

Vuksanović je izrazio zadovoljstvo što je Sveučilište u Zagrebu omogućilo posebne upisne kvote za Hrvate iz cijelog svijeta, a što je bila inicijativa Savjeta Vlade Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske čiji je Vuksanović član od samog početka. On je zahvalio prorektorici Čuković – Bagić na svesrdnoj pomoći i stalnoj komunikaciji u cilju da Hrvati iz Crne Gore studiraju na poznatom i priznatom Sveučilištu u Zagrebu. Vuksanović je istakao da je to još jedna potvrda da Republika Hrvatska na svim razinama vodi računa o pripadnicima hrvatskog naroda izvan njenih granica. Mogućnost da mladi svoju intelektualnu afirmaciju stječu u Republici Hrvatskoj od velikog je značaja za očuvanja identiteta, kao i podizanja nacionalne samosvijesti. Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović je tijekom prijama u Rektoratu zagrebačkog Sveučilišta izrazio želju da sto veći broj mladih, ne samo Hrvata, veći i svih drugih iz Crne Gore studira na fakultetima u Republici Hrvatskoj. To je jedna i od programskih smjernica stranke Hrvata u Crnoj Gori, koja će uskoro ući u 20. godinu postojanja, a koja pored prirodne političke angažiranosti, radi i na kulturnom, socijalnom i obrazovnom polju.

Prorektorica Ivana Čuković – Bagić je upoznala predsjednika HGI – ja s funkcioniranjem Sveučilišta u Zagrebu, kao i sa statistikom o broju upisanih studenata iz cijeloga svijeta. Ona je ponovno iskazala otvorenost i senzibilitet za potrebe studenata iz Crne Gore i šire, a tiče se upisa i samog procesa studiranja. Informirala je Vuksanovića i s brojnim aktivnostima koje sprovodi i za koje je zadužena.

Adrijan Vuksanović je na koncu susreta zahvalio prorektorici Ivani Čuković – Bagić, kako na konstruktivnom sastanku tako i na plodnoj i više nego korisnoj suradnji.

Sveučilište u Zagrebu jedno je od najstarijih u Europi, njegov početak se vezuje za 1669. godinu kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. 

Share.

Comments are closed.