Institut za javno zdravlje (IJZ) preporučuje da školski raspust u Crnoj Gori bude produžen sedam dana, a konačnu odluku o tome donijeće Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
„Preporuka IJZ-a je da raspust bude produžen sedam dana, tako da drugo polugodište umjesto 24. počne 31. januara“, rekla je Borovinić Bojović na konferenciji za novinare.
Ona je kazala da će časovi trajati pola sata, uz obavezno nošenje zaštitnih maski.
Borovinić Bojović je rekla da je u narednih sedam dana granice moguće prelaziti uz ispunjen najmanje jedan od četiri uslova iz EU digitalne kovid potvrde.
„To je da je osoba potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina i da od dobijanja posljednje doze nije prošlo duže od šest mjeseci“, navela je Borovinić Bojović.
Ona je kazala da je granicu moguće preći i uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati, ili uz dokaz da je osoba preboljela COVID-19, ukoliko je prošlo ne manje od deset dana i ne više od šest mjeseci od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa.
Borovinić Bojović je rekla da se omogućava rad fitnes centrima i teretanama uz EU digitalnu COVID potvrdu i uslov da se za jednu osobu mora obezbijediti prostor od deset metara kvadratnih.
„Dozvoljene su posjete advokatima i sudskim vještacima u obavljanju službene dužnosti uz posjedovanje EU digitalne COVID potvrde“, navela je Borovinić Bojović.
Ostale mjere, kako je kazala, ostaju na snazi.
Borovinić Bojović je rekla da će mjere biti na snazi narednih sedam dana, od sjutra do 19. januara.
Ona je kazala da je evidentno da su mjere koje su uvedene pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate.
“Brojke koje imamo su takve kakve jesu, ali i dalje nijesu zabrinjavajuće, a zdravstveni sistem Crne Gore može da odgovori”, dodala je Borovinić Bojović.
Ona je navela da ne očekuje da će ukidanje doprinosa Fondu za zdravstvo, u sklopu programa Evropa sad, imati negativne posljedice.
Govoreći o protestu nemedicinskog kadra, Borovinić Bojović je kazala da će i oni imati veliko povećanje zarada od 17 odsto.
„Ne mislim da je dobro, ni da je lijepo da nakon dvije godine ovolikog truda bilo kome bude krivo što je neko ko radi i izlaže se opasnosti dobio veće povećanje, a svi su dobili“, rekla je Borovinić Bojović.
Upitana da li zna ko joj prijeti, ona je kazala da to još nije poznato i da je sigurna da će policija uraditi svoj posao kako treba.
Borovinić Bojović je, govoreći o bolnici Meljine, navela da je Vlada zainteresovana za rješavanje tog problema, ali da se ništa ne može uraditi prije sudskog epiloga u tom slučaju.
Ona je dodala da je dobila nekoliko zahtjeva od doktora koji rade u privatnim zdravstvenim ustanovama (PZU) da se vrate u Klinički centar (KCCG) i da je taj proces u toku.
Direktorica KCCG-a Ljiljana Radulović kazala je da se u bolnicama u Crnoj Gori nalazi 280 pacijenata zaraženih koronavirusom, i da u posljednjih nekoliko dana bilježe porast hospitalizacija.
Ona je navela da se u KCCG-u nalazi 90 oboljelih od COVID-a 19, u Opštoj bolnici (OB) Pljevlja 36, OB Bijelo Polje 16, beranskoj bolnici 27 a u nikšićkoj 32.
Radulović je rekla da su u OB Kotor hospitalizovane 33 osobe zaražene koronavirusom, barskoj bolnici 26, a u Specijalnoj bolnici Brezovik 20.
„KCCG je, u saradnji sa IJZ-om, uradio analizu koja je pokazala da je 67 odsto životno ugroženih pacijenata u bolnici inficirano omikron sojem, a 33 odsto deltom“, kazala je Radulović.
Prema njenim riječima, 90 odsto pacijenata koji su zaraženi delta sojem koronavirusa su nevakcinisani.
Radulović je navela da je 80 odsto pacijenata koji imaju omikron nevakcinisano, ili im je prošlo više od šest mjeseci od druge doze vakcine, pa se po standardima Evropske unije (EU) smatraju nevakcinisanima.
„Među pacijentima koji su zaraženi omikronom a vakcinisani su, svi sem jednog imaju ozbiljne pridružene bolesti, među kojima su srčana oboljenja, dijabetes i tuberkuloza“, rekla je Radulović.
Ona je dodala da najmlađi hospitalizovani pacijent usljed infekcije omikron sojem ima 63 godine, a nastariji 74.
Kako je navela Radulović, posebno zabrinjavaju mladi pacijenti u Intenzivnoj jedinici.
„Niko od njih nije vakcinisan i ni kod koga od njih nije ustanovljen omikron soj koronavirusa“, rekla je Radulović.
Analiza, kako je navela, pokazuje da se mora biti oprezan sa omikron sojem, koji uopšte nije naivan i ne smije se uzimati zdravo za gotovo.
„Još jednom ističem, s obzirom na zaraznost ovog soja, da se svi protokoli i procedure u slučaju pojave simptoma COVID-a 19 kod pacijenata ili zaposlenih u KCCG-u dosljedno poštuju“, kazala je Radulović.
Ona je navela da se svako ko ima simptome odmah testira, zajedno sa svim kontaktima.
Kako je rekla Radulović, zaposleni se odstranjuju iz procesa rada, a pacijenti se šalju u izolacione sobe do pristizanja nalaza.
„U ovom trenutku, van procesa rada u KCCG zbog koronavirusa je 20 od oko 600 ljekara i 90 od oko 1,6 hiljada medicinskih tehničara koji su pozitivni na COVID 19“, kazala je Radulović.
Na pitanje da li postoji značajna razlika u kliničkoj slici kod pacijenata zaraženih omikron i delta sojem, ona je odgovorila da pacijenti koji se nalaze na intezivnoj jedinici nemaju omikron soj.
„Pacijenti koji su životno ugroženi, a imaju omikron soj, stariji su i u većini imaju i druge pridružene bolesti“, dodala je Radulović.
Na pitanje da li smatra da doktori i dalje treba da rade u PZU, uprkos povećanju zarada, ona je odgovorila da to mogu činiti dok god to zakon dozvoljava.
Radulović je kazala da u KCCG-u nijesu obustavljeni pregledi i operacije i da je tokom noći obavljeno pet operacija.
Direktor IJZ-a Igor Galić rekao je da je među građanima koji su u januaru inficirani koronavirusom najviše mladih.
„Čak 60 odsto zaraženih novim koronavirusom u januaru su osobe od 19 do 50 godina. Na taj način dovode u rizik i starije ukućane koji su bili, očekivano, suzdržani i nijesu se izlagali nepotrebnim masovnim skupovima ili susretima“, naveo je Galić.
On je pozvao sve građane koji se još nijesu imunizovali protiv COVID-19 infekcije da to učine.
„Svi zvanični podaci IJZ-a upućuju da bi to trebalo da urade. Od 11. jula prošle do početka ove godine, oko 70 odsto zaraženih su bili nevakcinisani građani“, kazao je Galić.
On je naveo da vakcina protiv koronavirusa ne štiti od infekcije, već u najvećem procentu sprječava razvoj težeg oblika bolesti.
To, kako je dodao Galić, potvrđuju i podaci iz KCCG-a, gdje od ukupnog broja hospitalizovanih osoba 80 odsto čine nevakcinisani pacijenti.
On je rekao da od 1. maja prošle godine, kada je počela masovna vakcinacija u Crnoj Gori, skoro 80 odsto preminulih čine nevakcinisani građani.
„Od 14. jula, od kada je započela primjena buster doze vakcine, od ukupnog broja osoba koje su primile treću dozu vakcine njih 97 odsto se nijesu zarazile“, naveo je Galić.
Kako je kazao, u istom periodu, od ukupnog broja preminulih osoba samo njih 0,25 odsto su primile sve tri doze vakcine.
„Još jednom apelujemo na sve da dobiju prvu ili drugu dozu, uz podsjetnik da se nakon šest mjeseci od revakcinacije osoba više ne smatra zaštićenom i njoj se vakcine automatski brišu iz EU digitalnog COVID sertifikata. Zato ne zaboravite da već poslije tri mjeseca od druge doze dobijete i buster treću vakcinu“, rekao je Galić.
Na pitanje da li se, po uzoru na neke evropske države, može očekivati da kovid pozitivni zdravstveni radnici rade, on je odgovorio da za sada nema indicija da bi tako drastičnu mjeru uvodili i dodao da zdravstveni sistem funkcioniše normalno.
Upitan zašto u nekim državama kovid potvrde važe devet, a u Crnoj Gori šest mjeseci, Galić je rekao da je takva procjena radne grupe IJZ-a, na osnovnu seroloških istraživanja.
„Imunitet nakon dvije doze vakcine poslije četiri, pet mjeseci naglo pada, iz tih razloga šest mjeseci i to je ono što nam je dozvoljeno od Evropske komisije“, naveo je Galić.
On je kazao da je zaraženo oko šest odsto zdravstvenih radnika.
Upitan da prokomentariše navode epidemiološkinje Milene Popović Samardžić, koja je smijenjena sa mjesta načelnika Odjeljenja za imunoprofilaksu, on je naveo da je kao direktor IJZ-a uradio sve u skladu sa zakonom.
Odgovarajući na pitanje da li je smanjenje izolacije sa deset na sedam dana medicinska ili ekonomska mjera, Galić j kazao da IJZ sve mjere predlaže sa zdravstvenog aspekta.
„I na osnovnu iskustava drugih zdravstvenih sistema razvijenih zemalja, koje najprecizinije rade studije. Odlučili smo se da te zahtjeve prihvatimo, i to je isključivo iz zdravstvenih razloga“, rekao je Galić.
