RB/BI: Vašim izborom za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar, postali ste prva žena na toj odgovornoj poziciji. Kakvi su utisci nakon pola godine od stupanja na tu funkciju?
Perišić: Velika je odgovornost biti na čelu jedne od najznačajnih crnogorskih kompanija kakva je Luka Bar. Donijeti u realnom vremenu najbolju odluku kojom će se kreirati pravac njenog daljeg razvoja i rasta, ostvariti aktivan uticaj na promjenu nekih elemenata poslovnog okruženja, zadržati postojeće komintente i zadobiti povjerenje novih, defnisati optimalnu organizaciono- kadrovsku strukturu, stvoriti dobru kompanijsku klimu…-samo su neki od zadataka koji se pred nas postavljaju, a ja vjerujem da se uspješno i realizuju.
RB/BI: Jeste li zadovoljni odnosom i saradnjom menadžmenta sa zaposlenima?
Perišić: Znamo da uspješna radna atmosfera i postizanje veće produktivnosti u najvećoj mjeri zavise od saradnje koju nadređeni ima sa zaposlenima. Dosadašnji period je pokazao da možemo biti zadovoljni ostvarenom komunikacijom i realizovanim zadacima, a u vremenu pred nama sigurno je da će ta saradnja biti sve bolja i plodonosnija.
RB/BI: Kakvu ste situaciju zatekli u Luci Bar? Koliko su dešavanja proteklih godina uzicala na poslovanje najveće barske kompanije?
Perišić: Zanimljivo je istaći da su prethodne dvije godine, godine pandemije virusa korona, za najveći barski kolektiv bile, kako po obimu pretovara, tako i po ostvarenim fnansijskim rezultatima, uspješne. Mi smo nastavili sa pozitivnim trendom poslovanja, uz neprekidno zalaganje za poboljšanje kvaliteta u pružanju usluga, povećanje efikasnosti radnog procesa, proširivanje kontakata sa potencijalnim komitentima sa šireg gravitacionog područja i privlačenja investicija u Slobodnoj zoni.
RB/BI: Koliki su kapaciteti Luke Bar bez Kontejnerskog terminala, u kojoj mjeri su oni u ovom momentu iskorišteni i, konkretno, na koliko su projektovani?
Perišić: Kapacitet Luke Bar projektovan je na 2,7 miliona tona, a trenutna iskorišćenost je na nivou do 55 %.
RB/BI: To, svakako nije na zadovoljavajućem nivou.
Perišić: Slažem se. Ali, uradićemo sve da u budućnosti kapaciteti Luke budu znatno bolje iskorišćeni.
RB/BI: Luka Bar je svojevremeno nosila epitet uspješne trgovačke oaze. Međutim, posljednjih godina ta slika nije više toliko koloritna u pozitivnom smislu. Luke u okruženju- Ploče, Drač, Rijeka, Trst, Kopar… preuzele su primat, pa po pretovaru naša prilično zaostaje za ostalim lukama u basenu jadransko- jonske regije. Kako to komentarišete i kakav je plan za kvalitetniji razvoj kapaciteta i, nakon toga, bolje strateško pozicioniranje barske Luke sa ciljem povećanja konkurentnosti i privlačenja novih partnera?
Perišić: Istina je da se naša konkurencija, zahvaljujući velikim ulaganjima u infrastrukturu i tehnologiju, intenzivno razvija, ali moram ovdje istaći i da je Luka Bar konkurentna drugim lukama u regionu, naročito kada govorimo o pretovaru i skladištenju suvih rasutih tereta, ro-ro i generalnih tereta. Specifičnosti lučke infrastrukture, stepen tehničke opremljenosti, stanje drumskih i željezničkih veza Luke sa gravitacionim područjem, politika cijena, kao i ukupna povezanost svih subjekata u lučko-transportnom lancu, određuju nivo konkurentnosti luke. Sve investicione aktivnosti tokom prošle godine preduzete su sa ciljem unapređenja stanja postojeće lučke infrastrukture i povećanja nivoa tehničke opremljenosti, što bi za rezultat trebalo da ima i povećanje nivoa kvaliteta u pružanju usluga, te osnaživanje lučke pozicije na međunarodnom tržištu. Vjerujem da se Luka Bar, uz povećanje privrednih aktivnosti u lučkom zaleđu, sa kapacitetima kojima raspolaže i razvojnim potencijalima, može pozicionirati kao luka od regionalnog značaja.
RB/BI: Već neko vrijeme se najavljuje projekat unapređenja infrastrukture, koji će biti finansiran iz budžeta EU, u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan. Infrastruktura, logististika, deficit razvojnih investicija, kao i visok procenat praznog hoda angažovanih kontejnera u povratnom pravcu ometaju i usporavaju razvoj Luke. Šta nam o tome možete kazati?
Perišić: Projekat unapređenja infrastrukture u Luci Bar uvršten je u Listu državnih prioritetnih infrastrukturnih projekata, za koji je Luka pripremila i priprema projektnu dokumentaciju. Za očekivati je da će kroz podršku države- finansiranjem kroz međunarodni program podrške, u potpunosti ili djelimično, kao i kroz druge forme finansiranja, biti realizovan. Ovaj projekat unaprjeđenja infrastrukture obuhvata produbljivanje dijela lučkog akvatorijuma, produženje operativnih obala na terminalu Volujica i na Putničkom terminalu, kao i modernizaciju željezničke mreže unutar Luke. Sasvim sigurno postoje brojna ograničenja koja uslovljavaju nedovoljan stepen iskorišćenosti pravca ka Luci Bar. Prevazilaženje tih barijera zahtijeva zajedničko angažovanje Luke Bar i svih nadležnih subjekata. Ranije sam istakla da više faktora utiče na nivo konkurentnosti luke, ali jedan od većih, sigurno je, nepovoljna infrastrukturna veza Luke Bar sa okruženjem, kako drumskim saobraćajnicama, tako i željeznicom.
RB/BI: Na koji način se, prema procjeni menadžementa Luke Bar, može uticati na valorizaciju Slobodne zone Luke Bar? Koje su podsticajne mjere i od koga možete očekivati podršku u smislu unaprijeđenja efikasnosti?
Perišić: Slobodna zona ima veliki potencijal, ali nije iskorišćen. Upravo u konceptu Slobodne zone vidimo šansu koja može dovesti do novih proizvodnih aktivnosti i novih poslovnih partnera. Jedan od problema je izostanak realnih podsticaja za potencijalne investitore. Luka Bar insistira na uvođenju tih mjera za privlačenje investitora, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
RB/BI: Bez obzira na raspad prethodne države, Luka Bar je nastavila saradnju sa partnerima iz regiona. Najviše sa Srbijom. U tom smislu od izuzetnog značaja bilo bi uvrštavanje Crne Gore na mapu panevropskih koridora, što bi svakako doprinijelo privlačenju ozbiljnih brodara i investitora. Ima li konkretnih najava da je to u skorije vrijeme moguće?
Perišić: Srbija treba da bude glavni strateški partner Luke Bar, da roba koja dolazi iz te države, treba da ide preko Luke Bar. To do sada nije bio slučaj, jer prethodna vlast nije željela tu vrstu saradnje sa Srbijom. Crna Gora nema luksuz da gubi tako važne partnere, lično se zalažem da se ta saradnja podigne na još veći nivo, jer ima mnogo prostora za napredak. Srbija nažalost još uvijek koristi i Luke u regionu, pa mislim da bi trebalo da uradimo sve kako bi Luka Bar postala njihov glavni poslovni partner. Važno je pritom napomenuti da sam ja na sadašnjoj poziciji tek sedam mjeseci, pa odluke tog tipa još u potpunosti ne zavise od mene. Nadam se da će i ostali koji donose odluke shvatiti značaj partnerstva sa Srbijom i finansijske benefite koje bi Luka Bar, Crna Gora i sam Bar imali, ukoliko se ta saradnja ostvari u punom kapacitetu. Ministarstvo kapitalnih investicija je u junu održalo prvi inicijalni sastanak na kojem je donešen zaključak da se mora učiniti sve kako bi Crna Gora bila dio panevropskog koridora, i nadam se da ćemo to i ostvariti. Za sada Crna Gora nije dio nijednog panevropskog koridora, što značajno otežava poziciju Luke Bar.
RB/BI: Od izuzetne važnosti je i modernizacija željeznice i auto- puta ka Srbiji. Ima li povoljnih vijesti na vidiku?
Perišić: Željeznica i sama infrastruktura već niz godina predstavljaju veliki problem za funkcionisanje Luke Bar. Svi znamo u kakvom je stanju željeznički prevoz u Crnoj Gori. Kao što je u prethodnih decenija uništavana crnogorska privreda, tako se neulaganjem i nebrigom i željeznički prevoz doveo na niske grane. Imamo dotrajale pruge, dotrajale vozove, i to su problemi koje smo naslijedili. Što se auto- puta tiče i u Srbiji i Crnoj Gori se radi na auto- putu kojim bi se Srbija i Crna Gora brže povezale. Vjerujem da će završetak tog posla značajno uticati i na bolje poslovanje Luke. Takođe, planirana su i ulaganja u željeznički saobraćaj, što je zaista neophodno, ali je to svakako i proces koji zahtijeva vrijeme.
RB/BI: Velika barijera je i nepostojanje direktnog platnog prometa sa Srbijom, a negativno je i što je u planu da Jadransko- jonska cesta zaobilazi Bar. U kojoj mjeri ove dvije stavke utiču na poslovanje Luke Bar?
Perišić: Sigurno je da i te kako utiču, to je automatski otežavajuća okolnost, ali to su uslovi u kojima radimo, i moram reći da se i Ministarstvo kapitalnih investicija i saobraćaja i ja lično trudimo da nadomjestimo sve otežavajuće okolnosti održavanjem dobrih odnosa sa partnerima iz Srbije. Održali smo više sastanaka, imamo dogovorenu saradnju, i plan da se njen obim u budućnosti poveća, tako da nas ni te okolnosti neće zaustaviti.
RB/BI: Kada govorimo o poziciji i poslovanju Luke Bar, posebno zabrinjava što se u medijima posljednjih godina u velikoj mjeri potencira da je Luka Bar od sigurne, postala švercerska luka, koja se nalazi na ruti krijumčara. Novost je da je Vlada Crne Gore usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar. Time je, kako je kazao potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović „konačno došao kraj švercu cigareta“. Zamoliću Vas za osvrt na tu temu?
Perišić: Takve konstatacije bih ocijenila kao zlonamjerne, jer od našeg dolaska na čelo Luke Bar, sve što je otkriveno, otkriveno je upravo na kontroli i pregledu tereta, o čemu su obaviješteni nadležni organi koji su dalje odlučivali o načinu na koji će tretirati svaki poseban slučaj. To što se dešava u Luci Bar, dešava se nažalost i u mnogim većim Lukama, ali mi svakako posvećeno radimo na promijeni imidža Luke, koji je nažalost narušen zbog prethodne vlasti i perioda kad je Luka Bar služila državnom poslu šverca cigareta. Mi ne želimo, niti ćemo biti dio takvih poslova, i svakodnevno se radi na tome da se poboljša obezbjeđenje Luke Bar, ulaže se u savremenu opremu i vjerujem da ćemo uspjeti da popravimo imidž Luke. Podsjećam da je nova uprava u Luci prisutna tek oko sedam mjeseci i da je sve što je do sada otkiveno, otkriveno pregledom tereta i da smo o istom obavijestili nadležne, što dovoljno govori o te da mi nećemo imati nikakvu toleranciju prema ovakvim radnjama.
RB/BI: Posljednja afera koja je uzdrmala javnost je pronalazak skoro pola tone kokaina u jednom od kontejnera sa bananama upućenom crnogorskom trgovačkom lancu “Voli”. S tim u vezi brojni mediji su objavili da će zbog rizika zloupotrebe za svrhe krijumčarenja i nemogućnosti kontrole od strane Luke Bar neki od poslovnih partnera napustiti Luku i ubuduće preusmjeravati svoje kontejnere u druge luke. Da li je to istina?
Perišić: Ono što je ovdje jako bitno istaći je činjenica da je rad u režimu Slobodne zone uređen shodno Zakonu o slobodnim zonama. Na području Slobodne zone egzistiraju dva koncesionara- Luka Bar i Port of Adria, koji obavljaju djelatnost pretovara i skladištenja tereta saglasno Zakonu o lukama. Razgraničenja između ova dva koncesionara postoje u dijelu prostora, ali i u nadležnosti nad robom, kontrolom robe, obezbjeđenju… Želim da naglasim da se pretovar kontejnera sa bananama ne odvija preko Luka Bar AD, već to radi drugi koncesionar. Dakle, nije Luka Bar pretovarala predmetnu robu, niti Luka Bar ima ovlašćenja da vrši kontrolu nad robom, već mjere sprovođenja nadzora vrše Uprava prihoda i carina preko svoje ispostave u okviru Slobodne zone. Sa bezbjednosnog aspekta, ulaska i izlaska robe sa područja Slobodne zone, na glavnoj kapiji Luke, pored lučkog obezbjeđenja, nadležan je i službenik granične policije, službenik Uprave prihoda i carina, carinarnica Bar. Dio koji se odnosi na kontrolu robe, isključivo je u nadležnosti Uprave Prihoda i carina Bar. I, da naglasim, Luka Bar nema ovlašćenja za skidanje carinskih plombi na kamionima i drugim dprevoznim sredstvima, jer bi to predstavljalo krivično djelo. Nepoznavanje ovih činjenica i plasiranje netačnih informacija ozbiljno narušava ugled Luke Bar, pa se nadam da će naša reagovanja, kao i ovom prilikom, spriječiti svaki dalji pokušaj netačnog izvještavanja šire javnosti.
RB/BI: Koliko poslovanju Luke šteti što su u Baru stacionirani brodovi Mornarice Vojske Crne Gore?
Perišić: I Luka Bar i Ratna mornarica su bitni državni subjekti. Kroz defnisanje prioriteta i aktivnosti na državnom nivou u odnosu na to, mora se naći ravnoteža i optimalni nivo postojanja i funkcionisanja oba subjekta za dobrobit svih u Crnoj Gori.
