U prijepodnevnom zasijedanju lokalnog parlamenta odbornici su raspravljali o dvije tačke dnevnog reda. Prva je bila Prijedlozi za izbor i imenovanja, a druga Informacija o koncesijama za detaljna geološka istraživanja i eksplotaciju mineralnih sirovina na teritoriji opštine Bar.
Povodom dnevnog reda predsjednica SO Bar je “istakla da je sjednicu sazvala zbog inicijative mještana Mrkojevića i Čanja, a svima je poznato da Opština Bar nije imala ulogu niti ima u ovim projektima, već da je to u nadležnosti drugih državnih organa. Nadam se da ćemo danas donijeti odluku da se i naš glas čuje i da ćemo odluku dostaviti nadlažnim organima”, rekla je između ostalog Božović.
Prva tačka dnevnog dijela bila je u vezi sa prijedlogom odluka Odbora za izbor i imenovanja.
Vesna Đokvučić (DPS) je predočila odluke koje su razmatrane jutros, naglašavajući pravni osnov o mjesnim zajednicama u propisanom roku ukoliko se ne izvrši smjena u određenom vremenskom periodu. Shodno dostavljenim predlozima imenovani su novi članovi. Izabrani su novi članovi i predsjednici savjeta MZ. Na osnovu zakona biraju se poropisanim članovima, tako da je razriješen dosadašnji odbor VIK. Izabran je i novi Odbor direktora. Ista praksa je, po riječima Đokvučić, predviđena i za DOO Komunalne djelatnosti Bar. Odbor direktora će izvršiti izbor u predviđenom roku. Donijeta je odluka i o razriješenju predstavnika u Skupštini TOB, u kojoj su imenovana tri nova člana.
Milorad Leković (SNP) je je rekao da u ovim imenima nije primijetio ni jedno ime predstavnika opozicije i zapitao se da li kako to da “nema nikog kvalitetanog, a da nije iz ove vlasti, da bi mogao da zauzme njihovo mjesto, da bi makar mogli sjutra da kažete da ste bili makar malo demokratični”.
Miloš Šušter (URA) je rekao da “nikada ne bi birao svoje, ako ima boljih od njih”. Očekivao sam i da će se neko iz Odbora direktora pojaviti da predoči neka od pitanja koja nas interesuju.
“Glasaću protiv jer uopšte ne znam ove ljude”, rekao je Šušter.
Momčilo Leković (Demokrate) je imao zamjerku što se materijal dostavlja na sjednici, i da treba dati pauzu da bi se upoznali sa materijalom, ali je kazao da neće tražiti pauzu “zbog građana koji čekaju da se priča o njihovim problemima”.
“Sjednicu sam zakazala po redovnom potupku, nisam htjela da skupljamo potpise zbog važnosti teme”, odgovorila je predsjednica Skupštine.
Predlog je usvojen sa 18 glasova “za”, “protiv” je bilo pet odbornika. I druga odluka je donesena sa istim odnosom glasova odbornika u lokalnom parlamentu. O razrješenjima i novim imenovanjima Odbor doo VIK Bar je razriješen i izabran novi sa 18 “za” i pet “protiv”. Za novi odbor doo Komunalne djelatnosti glasalo je 18 “za”, a pet ih je bilo “protiv”. Sa 16 glasova “za” i pet “protiv” odbornici su se izjasnili i o TOB-u i novim članovima.
Edina Osmanović je govorila u ime građana Mrkojevića oko druge tačke dnevnog reda.
“Moram biti emotivna, jer je kamenolom predviđen na svega 250 metara od naših kuća, što nije ni malo lako. Žalosno je da mi o ovome ništa nismo znali. A bilo je čak sedam javnih rasprava na koje niko nije došao. Mi smo se obratili institucijama. Oni su nam odgovorili da je sve prošlo u skladu sa zakonom. Na sastanku u Ministarstvu kapitalnih investicija, porosto nevjerovatno su nas ubjeđivali da je to prava stvar za taj kraj. Utisak je da se lobira za koncesionara. Ovaj kamenolom je najagresivniji za prirodu, a to treba da gledamo 30 godina”, istakla je mještanka Velje Gorane između ostalog. Boris Zec se obratio u ime građana Čanja, za kamenolom Kalac…
“Znate i sami, naš glavni prihod je od turizma. Mi nijesmo protiv nikog, ni Vlade, ni države, ali šta će se graditi u Čanju ako bude bušenja, kamenoloma, buke. Ja sam donio oko 60 potpisa mještana Čanja, prikupljenih za sat. Ovdje se radi o daljem razvoju lijepe turističke distinacije, zato apelujem da se ujedinimo i donesemo zajednički zaključak. Ovo nije politika”, rekao je Zec.
Prisutni su bili i predstavnici resornih Ministarstva.
Veselin Vukčević je istakao da su imali priliku da više puta razmatraju odluku i ugovore za ležiste Kalac i Velja Gorana.
“Mene je žao što moram reći mladoj dami da je bila upoznata sa ovim projektom. Mislim da smo joj objasnili kako se išlo po koracima i kako se dobila kocesija. Sve ovo je regulisano zakonom i drugim podzakonskim aktima. Mi ne potcjenjujemo strah ljudi koji žive tamo, ali ne možemo prihvatiti da još 2019. nijesu bili upoznati”, rekao je između ostalog predstavnik Vlade, rekavši da nema bojazni za mještane na osnovu svih analiza.
U prvom krugu odbornik Osman Đokić (nezavisni odbornik) je rekao da se ranije bavio ovom tematikom.
“Ja nijesam neko ko voli da vidi one rupe od kamenoloma, ali mislim da nema ništa od odustajanja, jer su ovakve bitke unaprijed izgubljene, iako sam i ja protiv kamenoloma”, rekao je Đokić.
Odbornik Asim Andrić (DPS) je izrazio zahvalnost za prihvatanje inicijative građana i pružio im podršku.
“Važno je da se u ovom domu čuje glas građana i šta oni misle. Ja ću se odrediti o Veljoj Gorani jer dolazim iz tog kraja. Od samog početka ovo pitanje ne treba da bude politizovano, već samo u interesu građana. To ću ubuduće činiti. Kamenolom ovdje apsolutno je neprihvatljiv iz više razloga”, podvukao je Andrić.
“Ovaj projekat mora da utiče na građane tog dijela što nije dobro. Ne treba tražiti krivca, treba poslati jasnu poruku da su zahtjevi opravdani. Mislim da se ovo možda može riješiti kao sa raskidom mini hidroelektrana”, dodao je Andrić.
Vesna Đokvučić se ne slaže da je ova rasprava bespremetna.
“Ja ne mislim tako, u ranija vremena takođe su se planirale neke investicije, ali je glas građana dao konačnu odluku”. Rekla je i da se sjeća borbe njenog oca i ostalih mještana u tadašnjem vremenu, a ne sada i podvukla da “moramo da slušamo glas građana”.
Momčilo Leković je oponirao kolegama, da se ne treba tražiti krivac, jer “ako ne nađemo krivca ništa nismo riješili”.
“Ovo izlaganje uvažene Edine je dovoljno da zauzmemo stav i uvažavamo vaše stavove. Može da se uradi nešto i to ne samo iz ugla pojedinca, već grupe”, smatra Leković.
Ljubomir Vukoslavčević (Biram Crnu Goru) se nije složio sa odbornikom Đokićem, jer procjenjuje da “baš ovdje treba da imamo petlju da se raspravlja o ovome”.
“Vjerujem da ima nade. Nakon odluke o koncesijama danas je red da svi damo doprinos da i građani koje zastupamo budu zadovoljni. Pratio sam, iako nijesam bio odbornik, kada je povodom privatizacije Luke Bar, tadašnji predsjednik Skupštine sazvao sjednicu protiv takve odluke”-rekao je Vukoslavčević.
Ammar Borančić (LP) je rekao da ova sjednica možda “može da nešto promijeni, ako ništa, da ostane neki pisani trag da smo pokušali nešto da uradimo za građane.
“Ne vidim razloge za otvaranje novih kamenoloma, ako uzmemo u obzir koliko ih ima u Baru. Čudno da baš ova Vlada, po riječima građanke Edine, lobira za ovu poziciju”, kazao je Borančić.
Odbornik Stefan Šušter (SD) smatra da treba da se čuju obije strane, ali da nijesu prisutni investitori.
“Informacije su dosta šture i to nije dobro, ne ulazeći u ljudske razloge mještana- makar iz ugla moje struke, a to je pravo”, naglasio je Šušter.
Milan Nešković (Demokrate) je ustvrdio da je “Bar grad kamenoloma”.
“Kada smo mi o tome pričali, niko nije slušao. Nije valjda da ste se sada tri mjeseca pred izbore to primjetili”, rekao je Nešković, nabrajajući određene kamenolome koji postoje u Baru, istakavši da će uvijek biti protiv kamenoloma koji se nalaze na ovakvim pozicijama.
Omer Vukić (SDP) je rekao da je dobro da se javno priča o ovome “iako smo iz partije davno pričali o eksplotaciji kamenoloma, ali moram da istaknem da mi ovo sve zvuči kao politikanstvo”.
“Mislim da je kompletna dokumentacija završena i sav ovaj proces je tekao bez javnosti, pa sada imamo dva okončana ugovora zaključio je Vukić”.
Savo Pavlović (nezavisni odbornik) je rekao da sada imamo naknadnu pamet.
“Ovo je informacija, i ne može se odlučivati, ali možemo poslati apel da se možda ovakve stvari ne dešavaju. A vidimo i sami Koliko je ‘ožiljaka’ po ovoj našoj lijepoj obali. Neko na vrhu odlučje, a mi se ne pitamo”, istakao je Pavlović.
Miloš Šušter je istakao da je čuo da “niko od koncesionara 2019. nije imao Ugovor o koncesiji”, a volio bi da čuje da li je ona tačna”.
“Građani Mrkojevića tvrde da će njihovo zdravlje biti ugroženo, ali imamo elaborate da se neće poremetiti životna sredina. Baveći se ovim, došao sam sa stavom da su Mrkojevići uložili žalbu, i da je ta žalba odbijena. Tu je nešto krenulo sa ‘mrtve tačke’, rekao je Šušter.
Menadžer Opštine Bar Ćazim Alković je rekao da ovo nije političko pitanje, već pitanje građana.
“Čuli smo da Skupština nema ovlašćenja, ali ona jeste glas naroda. Ako zajedno pošaljemo poruku, vjerujem da će se za nju čuti”, naglasio je između ostalog.
Predsjednik Opštine Dušan Raičević primjećuje da tok ovog razgovora ide u dva pravca.
“Prisutno je mnogo emocija što je i dobro, ali dozvolite da zahvalim mojim sugrađanima iz Mrkojevića i Čanja, na dosadašnjem trudu koji su uložili. U ovu situaciju smo došli zbog pogrešnog sistema centralizovanja. U glavnom gradu se odlučuje o odlukama koje se tiču samo nas. Još 2000. godine rađene su analize, i odluke su manje-više donešene tada. Mislim da tada nije bilo vizije da Bar može biti grad turizma. Ne želim da spominjem koncesionare, radi se o dvije ugledne barske firme, koje su iskoristile zakonsku mogućnost da prema zakonu dobiju koncesiju. Moramo biti tačni, nije moglo biti da se 2019. godine tada nešto dogovaralo sa koncesionarima”, kazao je predsjednik Opštine Bar.
Raičević je govorio i o javanim raspravama za koje je istakao da su “i one centralizovane, a malo je onih koje smo sami mogli da organizujemo”.
On je podsjetio i da “zbog Covida nikome nije palo na pamet da u tim okolnostima prati javne rasprave”.
“I tada, a i sada nam je apsolutni prioritet bio zdravlje građana”, rekao je Raičević. Takođe, po njegovim riječima napravljene su rang liste, na osnovu kojih je bio samo jedan ponuđač za Velju Goranu.
“Nakon dopisa mještana, poslao sam zahtjev ministarki Sekulić da izmještamo mjesto valorizacije. Mislim da smo već tada istakli inicijativu građana i ovo što se sada dešava. Tri mjeseca nakon toga je zaključen ugovor. Problem je centralizacija i nenadležnost”, naglasio je Raičević.
