Na današnjem nastavku 13. sjednice SO Bar sa 24 glasa “za” i četiri “protiv” usvojen je Izvještaj o radu za 2018. godinu d.o.o. Vodovod i kanalizacija.
Izvršni direktor Zoran Pajović je istakao da je zadovoljan učinkom radova i investicijama na sanaciji i rekonstrukciji vodovodne mreže, pa pojedina naselja sada imaju modernu, kvalitetnu mrežu. Uspješno su realizovane sve investicije, pa su građani pojedinih naselja dobili izuzetno kvalitetno vodosnabdijevanje.
“Vodovodna mreža u Baru, dužine 470 kilometara, je dotrajala i neadekvatna. U lošem stanju je i kanalizaciona koja je duga 70 kilometara sa preko 2.000 šahti. Kada je o procentu naplate potraživanja riječ, on je na veoma visokom novou- 94,2%. Otkriveno je i 140 nelegalnih potrošača. Dobit ovog privrednog društva je 190.000 eura, sve obaveze redovno izmirujemo, a nemamo ni kreditnih zaduženja“, kazao je Pajović, objašnjavajući da se iznos od 100.000 eura koje je Vodovodu uplatila opština Bar “ne odnosi isključivo na održavanje mreže”, te da 55.000 eura tog iznosa predstavlja neizmirene obaveze opštine iz prethodnog perioda.
Dragana Tufegdžića (Demokrate) zabrinjava pokrivenost kanalizacionom mrežom od svega 45%.
“-Razumijem da je nelegalna gradnja učinila da dođe do toga. Ipak, ovo je jedan od velikih problema u opštini, a diskutabilno je kanalisanje tih otpadnih voda”, kazao je Tufegdžić. Njega interesuje i kada će mještani zaleđa dočekati da kanalizaciona mreža stigne u prigradske krajeve- Šušanj, Bjeliše, Tuđemile, Sutomore…
Miloš Šušter (URA) okarakterisao je Vodovod kao „biro za naplatu vode i sitne opravke“.
Sportsko- rekreativni centar Bar je prošlu godinu završio sa gubitkom od 20.368 eura.
Direktor Branislav Nenezić je objasnio da je do pada prihoda došlo zbog povećanja troškova za održavanje terena, a na drugoj strani smanjenja priliva od pruženih usluga, kao i veoma zgusnut kalendar takmičenja koja su održana u Baru. Nenezić je podsjetio da je Bar bio domaćin brojnih međunarodnih i kvalifikacionih turnira. Nije izostala ni podrška talentovanim sportistima i sportskim društvima.
“Uvijek je priča ista- da se Sportski centar ‘skine’ sa budžeta i počne da zarađuje sam. Veliki problem nam stvara što smo prinuđeni da dajemo popuste na naše cijene, jer ekipe prvo dogovore noćenje u barskom hotelu, pa tek onda dođu da pregovaraju sa nama. Ako ne budemo podržani iz budžeta, doći će do gašenja gotovo svih sportskih kolektiva u Baru, a potom i samog preduzeća. Sportski centar je sazdan od prihoda svih građana Bara, pa stoga mora biti na usluzi većini. Što se cjenovnika tiče, mi ga sami kreiramo, ne rukovodeći se drugima. Moramo početi sa praksom kontrolisanog ulaska sportista na terene, koju ne možemo nazvati naplatom, jer recimo bodi- bilding klubovi od članarine ubiraju neuporedivo više novca”, istakao je direktor Sportsko- rekreativnog centra.
Mićo Orlandić (SD) je apostrofirao da građani previše očekuju od rada preduzeća kojima je opština osnivač.
“Želim da potenciram da ako hoćemo da budemo argumentovani u kritici, osnivač mora da stvara uslove za funkcionisanje preduzeeća koja rade uz podršku lokalne uprave. Ako u narednom periodu ne budemo ojačali budžet i privrednu aktivnost, kukaćemo i za ovakvim izvještajima”, kazao je Orlandić.
Izvještaj o radu doo Sportsko- rekreativni centar usvojen je sa 23 glasa ‘za’ i jednim ‘uzdržanim’.
Podnoseći Izvještaj o radu JP Kulturni centar Bar v.d. direktora Darinka Škuletić je podsjetila da je to preduzeće bilo izdavač šest izdanja, u galeriji “Velimir A. Leković” organizovao je 16 programa, a Barski ljetopis je 2018. godine sadržao 83 programa. Festival Susreti pod Starom maslinom predstavio je 32 pisca. Ukupan prihod preduzeća bio je 1,425 miliona a rashodi su bili 1,417 miliona, kazala je Škuletić.
Dragan Tufegdžić (Demokrate) je podsjetio na činjenicu da u Baru još uvijek nije počela dugo najavljivana rekonstrukcija objekta Doma kulture.
Jovan Popović (DPS) je, govoreći o najvećoj smotri kulture i umjetnosti u gradu pod Rumijom, istakao da „stručna javnost u regionu ponovo govori o Barskom ljetopisu“, te da je svim učesnicima čast da budu njegov dio.
V.D. direktora Kulturnog centra Darinka Škuletić je objasnila da je rekonstrukcija Doma kulture veliki projekat za koji treba očekivati podršku države.
Branku Nikezić je interesovalo da li je lokalna uprava našla pravu mjeru prilikom raspodjele sredstva, jer su „ona sa manjim brojem zaposlenih ostvarila gubitak, a nasuprot njima ona koja posluju sa više radnika, poslovala su pozitivno“.
“Sala Doma kulture mora da se rekonstruiše, ona je obraz svih nas. Barski ljetopis je renomirana institucija koja odslikava kulturna dešavanja na godišnjem nivou. Da li je pametno izdvojiti ga iz Kulturnog centra i ovako da tretirati. On treba da nam bude isključivo nešto čime isključivo treba da se hvalimo”, kazala je Nikezić.
Sa njom se po pitanju rekonstrukcije Doma kulture slaže i MilošŠušter (URA).
“Objekti KC treba da budu logistika programima Barskog ljetopisa”, kazao je Šušter, dok je Vasilije Lalošević (SNP) neke objekte Kulturnog centra je nazvao „rupom bez dna“ i procijenio da Bar treba makar jednom u deset dana da ima pozorišnu predstavu.
“U Izvještaju nemamo specifikaciju troškova za Barski ljetopis, pa dolazimo do pitanja da li u okviru Kulturnog centra imamo dva preduzeća koja neovisno funkcionišu… Ne znamo ni ko je ovlašćeno lice koje potpisuje sve troškove vezano za realizaciju tih sadržaja. Uz to ne postoji ni specifikacija stalno zapošljenih i saradnika”, kazao je predsjednik SO Bar Mićo Orlandić (SD).
Izvještaj o radu i finansijski izvještaj JP Kulturni centar Bar usvojen je sa 21 glasom „za“.
Odbornici barskog parlamenta nastavak 13. sjednice otpočeli su minutom ćutanja u znak poštovanja na Marka Ostojića, istaknutog prosvjetnog radnika, nekadašnjeg direktora O.Š. „Jovan Tomašević“ na Virpazaru, Gimnazije „Niko Rolović“, sekretara SIZ- a za obrzovanje, kulturu i sport u periodu obnove kulturnih, obrazovnih i vjerskih ustanova.
