U Narodnoj biblioteci i čitaonici „Ivo Vučković“ prof. dr Zoran Živković održao je predavanje o kritičkom izdanju romana „Zli dusi“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, koje je u potpunosti samostalno priredio i objavio.
Pozdravnu riječ je u ime organizatora događaja imala upravnica biblioteke Sonja Lalević, koja je istakla da se radi o „luksuznom, jubilarnom, divot izdanju, jedinom kritičkom izdanju nekog djela slavnog ruskog pisca na srpskom jeziku“.
„Knjiga ima više od hiljadu strana i sadrži, pored čuvenog romana Dostojevskog, predgovor profesora Živkovića, ’Sto godina Zlih duhova na srpskom’, obimnu uvodnu studiju ,Zli dusi ili Kob muške lepote”, napomene, ilustracije i dodatak – poglavlje ’Kod Tihona’. U prikazima se ističe da autorski tekstovi profesora Živkovića donose i novo čitanje romana koje se razlikuje od dosadašnjih tumačenja. Biblioteka će, od danas imati jedan primjerak ovog izuzetnog izdanja koje će biti dostupno našim članovima“, istakla je Lalević.
Na početku predavanja, Živković je objasnio da je povod nastanka njegovog osvrta na „Zle duhove“ četvorostruk.
„Povod da nastane ovo kritičko izdanje na kojem sam radio tri i po godine, jeste četvorostruk i svi oni su se hronološki stekli prošle godine. Prošle godine se navršilo 200 godina od rođenja, 140 godina od smrti Dostojevskog, 150 godina od objavljivanja izvornog romana ’Zli dusi’ u časopisu ’Ruski vesnik’ i 100 godina od prvog objavljivanja prevoda ovog romana na srpski jezik“, objasnio je Živković.
Knjiga sadrži i verzije koje nijesu ušle u sam roman a, između ostalog, govori o nastanku djela i okolnostima, kako bi se roman bolje razumio.
„Ako biste pokušali da ’Zle duhove’ razumijete samo na osnovu teksta, bez konteksta, samo na osnovu onoga što pišu o romanu, on bi vam ostao neotključan. Vi biste, doduše, uživali čak u jednom takvom izuzetnom djelu, ali bi vam mnogi vidovi romana ostali potpuno nedokučivi, ako ne razumijete kontekst djela. Ovo djelo se može potpuno razumjeti samo ako vrlo dobro razumjete okolnosti u kojima je nastalo. Nešto što je potpuno na suprotnom kraju takozvanog fenomenološkog pristupa“, pojasnio je autor.
Kako bi publiku valjano uveo u djelo, Živković je do tančina predstavio život Dostojevskog osam godina unazad, sve ono što je prethodilo „Zlim dusima“, kada je objavljena prva verzija romana, decembra 1872. godine.
Živković je istakao da je riječ o velikom, genijalnom romanu, ali da to nije roman o ateizmu, niti anarhizmu, već o razornom, kobnom dejstvu muške ljepote.
„Stavrogin je, prije svega, izvanredno lijep muškarac koji ima harizmu i ta kombinacija ljepote i harizme, uz njegovu nesposobnost da uzvrati ljubav dovodi do toliko mrtvih u ’Zlim dusima’, uzgred, jednom od njegovih i najkomičnijih romana. Tu ima više mrtvih nego u svim ostalim velikim romanima zajedno. Ovo je grandiozan, veliki roman i ja sam svojim ogledom pokušao to i da pokažem. To je i dalje veliki roman, ali ne onakav kako se tumači u XX vijeku ili roman o anarhizmu ili ateizmu, nego veliki roman o temi koja nije samo tema epohe, nego je vanvremenska. Mi najčešće znamo o razornom dejstvu ženske ljepote, ali ovo je roman o kobnom dejstvu muške ljepote, veliki, dragocjeni roman koji aposlutno zalsužuje da ga i vi danas pročitate“, istakao je Živković.
Zoran Živković je pisac, prevodilac i dugogodišnji redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu sa impresivnom bibliografijom objavljenih proznih djela, monografija i prevoda. Samo neka od njih su prozna djela „Biblioteka“, „Skrivena kamera”, „Tumač fotografija”; „Bela soba”, monografije: „Enciklopedija naučne fantastike”, „O žanru i pisanju”, „Pisac od gline”… Djela Zorana Živkovića su prevedena na dvadeset jezika, dobitnik je nagrada „Miloš Crnjanski“, „Isidora Sekulić”, „Stefan Mitrov Ljubiša” i Svjetske nagrade za fantastiku za roman mozaik „Biblioteka“. Američki izdavač „Kadmus pres“ objavio je sabrana prozna djela profesora Živkovića na engleskom jeziku.
Prikazi djela profesora Zorana Živkovića objavljeni su u mnogim stranim književnim časopisima, a referentni američki časopis „Svjetska književnost danas“ objavio je temat o njegovoj prozi. Monografiju o djelu profesora Živkovića napisala je profesorka Ljljana Pešikan Ljuštanović.
