“Barska URA će dati gradonačelnika. Novi predsjednik Opštine Bar biće Goran Đurović. Želimo da gradimo mostove među ljudima, a ovaj grad je to uvijek i radio. To je ideja URE u Baru i ideja URE u Crnoj Gori. Mi smo preuzeli nezahvalnu ulogu – da pomirimo dvije političke Crne Gore. Naše se srce skamenilo na napade. Veliki sam optimista. Crna Gora ima kamene ljude i nijedna kriza ne može ozbiljnije da je prodrma. Samo moramo da iskoristimo sve svoje potencijale i da postanemo uspješna evropska priča, najbogatija zemlja regiona”, saopštio je lider Građanskog pokreta URA dr Dritan Abazović na današnjoj konvenciji barskog Odbora partije, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo, kao i članovi Odbora.
Prema riječima Abazovića, Luka Bar je mjesto koje će Crnu Goru da promijeni zauvijek nabolje: “Ona ne smije više da bude mjesto koje je prepoznato po švercu cigareta. Nova Vlada će imati obavezu da dovede strateške investitore koji će od Luke Bar napraviti kredibilnu regionalnu luku”.
“Bar je na prekretnici i mi možemo, makar na mikro nivou, da doprinesemo. U narednom periodu planiramo da reorganizujemo upravu u Baru, da donosimo hrabre odluke kako bismo mijenjali pogrešne navike. Želimo da primijenimo zelenu politiku na prostoru Opštine Bar, jer naš grad može da iskoristi predpristupna sredstva iz fondova EU na održiv način. Bar nije samo centar grada, već i njegovo zaleđe. Ravnomjereni razvoj mora biti naš prioritet”, kazao je tom prilikom novoizabrani predsjednik barske URE Darko Pekić.
Kako je rekao, kroz serijal “Barski ugao”, na analizi lokalnih politika zasnivaće predizborni program.
Bar, kako je istakao odbornik URE u tom gradu Miloš Šušter, ima preduslove za bolji razvoj. “Želimo da budemo dio vlasti ne da bismo vladali, već da bi se naše ideje realizovale. Treba uraditi ono što možeš i do posljednjeg dana treba istrajavati na tome”. Kako je saopštio, drvo koje se zove URA posađeno je zajednički. “Ono uspijeva na toplom primorju i snjegovitom sjeveru. U uslovima u kojima smo nikli uspijevamo i više nego dobro”
Potpredsjednica URE Jovana Marović istakla je da rijetko gdje u Crnoj Gori postoji duh zajedništva kao u Baru – gradu pod Rumijom gdje se različitosti sjedinjuju u jednakost: “To je ono što baštini i URA. Kada je osnovana, pomislila sam – konačno mogu da glasam za opciju koja nije manje zlo, već prava politička ponuda. Naše ideje ne posustaju, naša porodica je svakim danom sve veća. Govore nam da smo izdajnici, ali mi ne kalkulišemo i ne izdajemo nijedan interes države Crne Gore”.
Prema njenim riječima, građani im daju povjerenje za istinske ideje koje URA baštini. “URA je spona među građanima u Crnoj Gori, spona za region, za Evropu. Mi pobjeđujemo sve retrogradne ideje i sve retrogradne pokrete”, napomenula je ona.
“Moj politički cilj ostvaren je 30. avgusta 2020. godine, kada je došlo do promjene vlasti. Ponosan na ljude koji su tada bili uz barsku URU i koji su nemjerljivo doprinijeli promjenama”, saopštio je Željko Kosović, dosadašnji predsjednik barske URE.
Kako je rekao, tom su odboru potrebni novi ljudi koji će biti konstruktivan dio buduće vlasti u Baru. “Najbitnije što se shvatilo da su mirne promjene u društvu poželjne. Bar više ne smije biti grad koji robuje potrebama pojedinaca. Ne smijemo dozvoliti predstavnicima vlasti sa državnog nivoa da određuju koji su prioriteti za Bar. Barani su siti prazne priče bez konkretnog rada i rezultata. Potrebna je suštinska promjena vlasti, promjena koja će donijeti bolje za sve – a ne samo za pojedince”.
Goran Đurović, potpredsjednik URE, kazao je da je na čelu odbora mlada i uspješna ekipa, za koju je siguran da će ostvariti sjajan rezultat na izborima. “Bar ima sve potencijale, a nije bogat. To moramo da mijenjamo. Imamo more, jezero, stari grad, i to treba da znamo da iskoristimo. Bar više ne može da bude zapećak u turizmu, trebaju nam novi hoteli, podrška državne vlasti…”, smatra Đurović.
Nova Vlada, kako je još napomenuo, mora otvoriti Bar dalje ka moru. “Ovaj grad nema bazen i treba jedan takav projekat. Bar mora dobiti i jednu savremenu regionalnu bolnicu. URA je preuzela odgovornost da vodi državu. Zato, građani Bara dajte nam priliku da vodimo Opštinu Bar”.
Abazović je još kazao da Crna Gora mora da se širi ka novim tržištima. “Zaboravimo na dosadašnji razvoj turizma. Siguran sam da će Bar dobiti hotele sa pet zvjezdica. U novoj Vladi će vjerovatno biti dva čovjeka iz Bara koji moraju da se založe za svoj grad. Prestanimo da od svakog pitanja pravimo dramu, prestanimo da svakog ko ne misli kao mi nazivamo izdajnikom. Mi smo mali i ne možemo jedni bez drugih, otvorimo ruke prema svima. Crne Gore bez Bara nema, Crna Gora je Bar u malom. Bar i Ulcinj treba da budu perjanice u razvoju turizma, vrijeme je da iskoriste svoje mogućnosti. Mislim da će sličan rezultat kao u Ulcinju biti i u Baru na lokalnim izborima. Za URU je taj rezultat fenomenalan. Promijenite vlast na lokalnom nivou. Šansu trebaju da dobiju novi ljudi, nova časna uprava. Sve promjene nose ljudi i kad pravog čovjeka postavite na određeno mjesto onda je uspjeh zagarantovan”, zaključio je lider URE.
Novoizabrani potpredsjednici barskog odbora URE su Ferida Peročević, Dina Kukalj i Miloš Šušter.
Članovi Odbora su:
1. Goran Đurović, dipl. ekonomista
2. Miloš Šušter, dipl. ekonomista
3. Ivana Martinić, dipl. pravnik
4. Vera Milačić-Brkanović, profesor srpskog jezika i književnosti
5. Daniela Banović, dipl. ing. saobraćaja
6. Ferida Peročević, spec.javnog sektora
7. Darko Pekić, magistar inovacija i međunarodnih odnosa
8. Milenka Vraneš Grujičić, doktor spec. medicine rada
9. Lejla Kojić, spec.arhitekture
10. Aleksandar Mijović, preduzetnik
11. Dina Kukalj, magistar violine
12. Pero Nikolić, penzioner
13. Veljko Banović, preduzetnik
14. Bojana Knežević, spec. politikologije
15. Filip Vojvodić, privatnik
16. Adem Hodžić, dipl. ekonomista
17. Alem Zaganjor, student ekonomije
18. Adrijana Drenjanin, spec.finansijskog menadzmenta
19. Deniz Suljević, filolog
20. Dino Duraković, privrednik
21. Sanja Mećikukić, dipl. ing. organizacionih nauka
22. Dragan Bakić, dipl. ing. saobraćaja
23. Emina Rastoder, profesor italijanskog jezika
24. Ivan Vojvodić, student medicine
25. Tamara Stijepović, profesor flaute
26. Svetlana Useinović, profesor matematike
27. Nebojša Barjaktarović, dipl. Ekonomista
28. Merima Đukić Savić, magistarka biologije
29. Nermina Kurpejović, dipl.ekonomista
30. Ljiljana Dabanović, menadžer prodaje
31. Željko Pačak, privatnik
32. Mensur Bubić, student stomatologije
33. Vladimir Gajo Veljović, privrednik
34. Gordana Vujović, ekonomista
35. Nikoleta Marvučić, magistar ekologije
36. Fejzo Brkanović, preduzetnik
37. Biljana Dašić, privatnik
38. Milorad Masoničić, dipl. ekonomista
39. Suzana Abazi, freelancer
40. Lidija Petrović, socijalni radnik
41. Željko Kosović, preduzetnik
