Po završetku 35. festivala Barski ljetopis, selektori pojedinih segmenata manifestacije dr Milun Lutovac, dr Anastazija Miranović, Milija Šćepanović i Željko Milović nisu krili zadovoljstvo urađenim, naročito reakcijama publike.
Dr Milun Lutovac je bio zadužen za književni program „Barskog ljetopisa“.
„Svaki festival je sistem spojenih sudova. Nijedan program ne može da se posmatra nezavisno. Po mom mišljenju, programi koji su bili spona ili razmjena informacija jedni sa drugim bili su baš izdvojeni i od publike posebno prihvaćeni. Smatram da je književni program veoma lijepo komunicirao sa publikom. Selekcija je vodila računa o tome da u njemu budu djela koja su veoma popularna u regiji, tako da su predstavljeni najbolji naslovi savremene književnosti koji se trenutno čitaju, ja volim reći ‘književnost u ruksaku, koja se nosi, koja je prisutna među mladima’. Mislim da je ova književna selekcija veoma lijepo ostvarila svoju misiju jer je bila posjećena, ne zbog toga što se uvažava književna ili pisana riječ, nego zbog toga što je jednostavno bilo pravo zadovoljstvo dočekati te i takve autore koji žive svoje djelo“.
Dr Anastazija Miranović je bila selektorka likovnog programa.
„Likovni segment 35. Barskog ljetopisa obuhvatao je pet diferentnih izložbi. Željeli smo da zadovoljimo vrlo zahtjevnu publiku barskog Festivala. U programu smo imali od klasike moderne crnogorske umjetnosti Mila Milunovića, prave akademske muzejske umjetnosti, Milovana Mikija Radulovića, jednog vrlo prepoznatljivog crnogorskog umjetnika, nakon toga našeg Baranina Miluna Lutovca i izložbu šest mladih crnogorskih umjetnika na temu ‘Priče iz karantina’, vrlo aktuelna tema, svima poznata zbog COVID-a. Krešendo likovnog segmenta je zapravo večerašnji projekat kojim se ujedno i zatvara 35. izdanje festivala, a to su ‘Mediteranske priče’, autorski projekat crnogorske umjetnice Sonje Đuranović i moje malenkosti“.
Milija Šćepanović je bio zadužen za filmski i pozorišni dio Festivala.
„Nakon selektora koji su se dugi niz godina trudili da u naš grad dovedu najpoznatije reditelje i pozorišne stvaraoce, bila je velika odgovornost uređivati pozorišni program. Potrudio sam se da ove godine bude za svakoga po nešto, u selekcii je bilo šest predstava – alternativni, klasični teatar, a Barani su mogli vidjeti neke od najboljih regionalnih predstava tokom prethodnih četrdesetak dana.
Što se tiče filmskog programa, ovu godine smo imali tri premijere. Jedna od njih je premijera u Jugoistočnoj Evropi, film ‘Osam planina’, i dvije crnogorske, među kojima film ‘Sestre’ makedonske rediteljke Dine Dume. Ono što bih takođe posebno želio da istaknem je da smo ove godine u fokusu imali žene rediteljke, filmske autorke i mislim da je to kuriozitet ovogodišnjeg Ljetopisa, što smo dali mogućnost da se i ženski istančani rukopis vidi“.
Selekciju programa bARS – o Baru i barskim autorima potpisuje Željko Milović.
„Ako je suditi po reakcijama građana i posjećenosti, bARS je u potpunosti opravdao očekivanja. Bio je to mali ‘nacionalni park za barsku kulturu’, odnosno festival unutar festivala, dio posvećen Baranima, njihovom stvaralaštvu i stvaralaštvu o Baru. Šest književnih večeri, dvije izložbe, jedan performans i dva koncerta. Naročito mi je drago što smo na scenu Barskog ljetopisa vratili performans nakon toliko godina, a ponosan sam što je bARS ispunio dio svoje misije i ukazao na ljude koji su prije nekoliko decenija gradili kulturu ovoga grada, a koji su nepravedno zaboravljeni“.
