U sklopu manifestacije “Dani dijaspore-iseljenika 2019”, čiji se centralni program održava u Baru, danas je, u sali Dvorca kralja Nikole, priređen okrugli sto na temu “Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore”, kojem su prisustvovali predstavnici državnih i lokalnih institucija, kao i dijaspore.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je to bila prilika da se ukaže sa kojim potencijalima raspolaže naš grad, ali i kako ih u potpunosti valorizovati.
“Kroz formiranje Sekretarijata za razvoj i Sekretarijata za privredu, te jačanje saradnje sa Udruženjem privrednika i iseljenika, moramo raditi na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Bar je lučki grad sa značajnim potencijalima pomorske privrede, turističkim kapacitetima visoke kategorije, značajnim resursima u poljoprivredi i energetici. O tome svjedoči i izgradnja vjetroelektrane na Možuri, vrijednosti 100.000.000 €. Kroz valorizaciju svih potencijala Opštine Bar možemo govoriti i o sveukupnom razvoju Crne Gore”, kazao je Raičević.
“Dugo godina je Crna Gora bila migraciona sredina. Od obnove crnogorske nezavisnosti, čemu je doprinos dala i naša dijaspora, investitori su više zainteresovani za našu zemlju”, kazao je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.
On je ukazao da, prije svega, ozbiljni investitori iz stranih zemalja, prepoznaju Crnu Goru, ne samo kao poslovnu destinaciju, već i mjesto životnog odredišta. U tom smislu država Crna Gora garantuje ravnopravan tretman svim subjektima bez obzira na državljanstvo, a nadam se, da će u bliskoj budućnosti naši iseljenici biti u povoljnijem položaju prilikom investiranja u Crnu Goru.
Refik Radončić, biznismen, porijeklom iz Gusinja koji živi tri decenije u Njujorku, naglasio je da je do sada bilo individualnih investicija predstavnika dijaspore, ali da je za značajnija ulaganja, neophodna bolja organizacija.
“Moj prijedlog i grupe biznismena jeste da slijedimo primjere uspješnih zemalja koji takve programe realizuju. Postoji sistem kroz osnivanje komjuniti banaka, kroz koje bi se dijaspora organizovala, jer ne možemo sve što smo stekli ulagati. Sve uspješne dijaspore su organizovane u svom ‘komjuniti’ i zakon dozvoljava da servisiramo taj ‘komjuniti’, a da u isto vrijeme crpimo sredstva iz državnih fondova u kojima su kamatne stope veoma niske”, kazao je Radončić.
Željka Radak Kukavičić, direktorka NTO istakla je da, kada je u pitanju turizam, možemo biti zadovoljni.
“Jer sektor turizma u BDP učestvuju sa 23%, sa tendencijom da to učešće u narednom, desetogodišnjem periodu bude preko 30 %. Naš cilj jeste da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija i da obezbijedimo da potrošnja po gostu na dan bude na što višem nivou”, kazala je Radak-Kukavičić.
Veselin Mijač, privrednik iz Švedske, koji je i jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade Uprave za dijasporu, za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, smatra da je ekonomski prioritet u Crnoj Gori poboljšanje standarda stanovnika.
On je ukazao da su evidentni problemi monopoli i nedostatak jake konkurencije na tržištu.
Što Vlada Crne Gore čini kako bi porasle investicije, prvenstveno u turizmu, prezentirao je Damir Davidović, generalni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma.
“Usvojena su nova zakonska rješenja koja su uticala na vidljive pomake u pravcu poboljšanja investicionog ambijenta, ali i na ubrzavanje administrativnih procedura i otklanjanje nekih barijera toga tipa koje su ranije postojale. Uz donošenje novih planskih dokumenata i značajno ulaganje u infrastrukturu stvaramo preduslove za značajniji razvoj turizma”, naglasio je Davidović.
O investicionim potencijalima Opštine Bar u poljoprivredi govorila je mr Marija Markoč, zaposlena u lokalnoj upravi, u Kancelariji za upravljanje projektima, a Igor Gojnić, sekretar Sekretarijata za razvoj, akcenat je stavio na obnovljive izvore energije.
Predstavnik Grupe građana “SOS za Montenegro”, koji ovih dana protestvuju zbog istraživanja nafte i gasa u Jadranu, Mirsad Kurgaš, iskoristio je skup kako bi uputio poruku o, kako je kazao, pogubnim posljedicama koje mogu nastati zbog bušenja Jadrana.
