Jubilarni, deseti Sajam primijenjenih umjetnosti otvoren je sinoć ispred Dvorca kralja Nikole.
Posjetiocima je bilo teško da u šetnji pored lijepo i kreativno osmišljenih štandova odaberu favorite među autentičnim i unikatnim suvenirima, jer su mini djela dvadesetoro vrijednih Barana, Podgoričana, Cetinjana, Nikšićana i gostiju iz regiona, raznovrsna i tematski potpuno različita, a podjednako privlačna. U sklopu manifestacije koja je ove godine obogaćena dodatnim sadržajima u vidu pokaznih radionica, promovisana je i publikacija “Stari zanati u funkciji izrade suvenira”. Projekat za cilj ima stimulisanje preduzetnika u oblasti kreativne industrije i pospješivanje međukulturnog regionalnog dijaloga.
Opština Bar je prepoznala značaj male i srednje privrede, značaj ženskog preduzetništva- za koji su po prvi put ove godine budžetom predviđena sredstva za finansijsku podršku. Aktuelna lokalna uprava formirala je Sekretarijat za privredu koji je spona sa privrednicima grada. Sajam preduzetništva otvorila je sekretarka ovog Sekretarijata mr Sanja Mitrović.
“S obzirom da imam višegodišnje iskustvo u turizmu, znam koliko znači promocija grada i države. Obilujemo prirodnim resursima, ali ono što je falilo bili su autentični proizvodi i rukotvorine. Trodnevna manifestacija je izuzetna prilika za upoznavanje kulturno-istorijskog nasljeđa”, kazala je Mitrović uz zahvalnost organizatorima koji se, kako je navela, iz godine u godinu trude da unaprijede programski sadržaj sajma – promocijom kvalitetnog priručnika i korisnim radionicama i prezentacijama.
“Za 2019. godinu opština Bar je predvidjela ukupno 135.000 eura za podršku i stimulisanje biznisa, kako postojećih, tako i onih koji tek treba da se razviju. Od tog iznosa za razvoj ženskog preduzetništva budžetom je planirano 35.000 eura. Javni konkursi biće objavljeni nakon završetka glavne turističke sezone, u septembru”, najavila je Mitrović, proglasivši Sajam otvorenim.
“Teško je zapamtiti sve lijepo što nam se dešava na putovanjima. Zato uvijek nastojimo sa sobom ponijeti barem jedan komad suvenira. Samo originalan suvenir sa mnogo šarma spaja zadovoljstvo, vještinu, hobi i posao-čini unikatni poklon dragim nam ljudima i podsjeća na boravak izvan grada prebivališta”, kazala je medijatorka večeri, novinarka Biljana Dabić.
Iako, kada govorimo o turizmu, suveniri djeuju kao mala stvar, oni su, prema mišljenju direktora TO Bar, Emila Kukalja, upravo suprotno.
“Mnoge studije pokazuju da je šoping-turizam glavna aktivnost turista, pri čemu posebno mjesto zauzima kupovina suvenira koja daje dodatni doprinos lokalnoj ekonomiji. Turistički suveniri predstavljaju dio planirane, organizovane, sistemsko-razvojne turističke strategije jednog lokaliteta. Da bi dobili kvalitetan suvenir, osnovna pretpostavka mu mora biti kulturna baština i lokalni identitet. Suveniri na virtuelan način produžavaju mentalno zadržavanje turista na tom lokalitetu i onda kada ga je fizički napuste. Zadržavajući sjećanje na putovanje, taj detalj postaje nezaobilazni ‘okidač’ za ponovno vraćanje gosta, pa tako dobijamo najvrijednijeg gosta- onog koji se vraća”, kazao je na otvaranju sajma direktor TO Bar Emil Kukalj, koji je objasnio i da je “oživljavanje i stavljanje u funkciju turizma starih zanata način na koji možemo da predstavimo bogatstvo našeg identiteta”. On je najavio osnaživanje saradnje sa proizvođačima suvenira.
Business Start Up Centar već 12 godina predano radi na podsticanju i razvoju preduzetništva u Crnoj Gori. Direktorka Ivana Tomašević je podsjetila da je glavna intencija prilikom osnivanja BSC bila da što više unaprijedi sredinu i učini je plodnim tlom za razvoj privatnog biznisa.
“Preko 3.000 ljudi smo podržali preduzetničkim edukacijama koje su podrazumijevale davanje smjernica za započinjanje biznisa, pomoć prilikom pisanja biznis- planova, ali i unapređivanje vještina neophodnih za vođenje biznisa-pravnih i poreskih pitanja, finansijskih vještina… Dodjelom mikro kredita podržali smo preko stotinu lica”, kazala je Tomašević, pozivajući preduzetnike da posredstvom veb sajta prate konkurs za dodjelu tih vidova podrške razvoju biznisa.
“U okviru poslovnih prostorija našeg poslovnog inkubatora podržali smo 170 preduzeća”, kazala je Tomašević koja je izrazila zadovoljstvo što je nakon toliko godina, sada tokom šetnje gradom u prilici da vidi da su neki od onih sa kojima su svojevremeno dijelili prostorije u sklopu BSC- a, postali samostalni i uspješni preduzetnici koji mogu da priušte kupovinu ili zakup lokala u kojem razvijaju biznis.
U ime Kulturnog centra Darinka Škuletić je objasnila da ta organizacija sa zadovoljstvom učestvuje ili pruža podršku prilikom organizovanja manifestacija koje daju poseban pečat i utiču na promociju prostora u kojem se održavaju.
Publikacija “Stari zanati u funkciji izrade suvenira” pripremljena je u sklopu projekta “Unaprijeđenje crnogorske kulture kroz stimulisanje internacionalnog dijaloga i razvoja partnerstva u oblasti primijenjene umjetnosti i starih zanata” kojeg sprovodi Business Start Up Centar, u saradnji sa NVO Edukativni centar Bar, a finansira ga Ministarstvo kulture Crne Gore.
U ovoj zanimljivoj dvojezičnoj publikaciji predstavljeni su raznolikost istorijskih tokova u kojima je nastajala kulturna baština Crne Gore i najznačajniji zanati koji su pratili razvoj crnogorskog društva, a koji se danas mogu primjenjivati u svojstvu suvenira.
Marko Brežanin je ljubav prema drvetu i njegovoj obradi naslijedio od oca i očevog strica, poznatog crnogorskog vajara, po kome je i dobio ime.
“Za rad sa drvetom biram drvo ovoga kraja- maslinu. Ona je kao tvrdo, masno drvo, prelijepe teksture podobna za rad. Upravo zbog teksture, koja nikada nije ista, predmeti izrađeni od plemenitog drveta su uvijek različiti. Nastojim da predmeti koje izrađujem imaju vezu sa ovim podnebljem”, priča Brežanin, a da iz njegove radionice izađu autentični suveniri nemjerljiva je pomoć koju dobija kroz komentare, kritike i sugestije svoje supruge.
U publikaciji su zastupljeni i oni koji primjenjuju nove zanate u izradi suvenira. NVU “Žene Bara kuvaju srcem” prepoznate kao velike humanistkinje koje pomažu sugrađanima na rubu egzistencije, za sedam mjeseci od osnivanja, pripremile su preko 18.000 obroka, a na dnevnom nivou broj podijeljenih kuvanih obroka ovih dana je 153. Humanost i značaj rada ovih dama prepoznale su državne i lokalne institucije, ali i donatori koji finansijski, u prehrambenim proizvodima i opremi, pomažu. Ovaj izuzetno zahtjevni angažman im nije dovoljan, pa se Žene Bara u slobodno vrijeme bave izradom suvenira sa ciljem da obezbijede dodatna sredstva za Narodnu kuhinju.
“Kada poželite da pomognete, sami treba da pružite ruku, pa tek onda možete i od drugog očekivati da toj ruci da dodatni stisak. Tako smo i mi, žene u godinama, majke, bake, počele da tragamo po sopstvenim zaboravljenim talentima, želeći da stvorimo dodatna sredstva za pomoć čovjeku koji je u ovom životu ‘nesnađen’”, kazala je osnivač „Žena Bara“ Ljiljana Vujović koja ima nesvakidašnji hobi- prikupljanje starina sa područja Bara i izrada replika starinskih vrata i prozora po uzoru na kuće podrumijskog kraja.
NVU “Žene Bara” u saradnji sa Edukativnim centrom pokrenulo je projekat “Oživimo žuku” sa ciljem da otrgnu od zaborava ovu korisnu mediteransku biljku koja je u minulim vremenima bila osnova za izradu praktičnih predmeta za domaćinstvo, kao i odjevnih predmeta. Na nedavno organizovanoj multimedijalnoj manifestaciji objelodanjena je ideja Tatjane Nilović da upravo žuka posluži za izradu autentičnog barskog suvenira.
“Nastojimo da revitalizujemo stari način izrade platna- trljenjem žuke. Od žuke su se pravili stolnjaci, traveše, užad, korpe. Najvažniji projekat je dobijenje niti od žuke. Taj proces je u toku”, kazala je Jasmina Rabrenović, držeći u rukama košulju staru preko sto godina koju je u škrinji za prćiju čuvala djevojka koja se, nažalost, nikada nije udala.
Na štandu NVU „Žene Bara“ izloženi su suveniri koji predstavljaju spoj tradicije i modernog- ukrasi, miđuše, lančići, svijeće, ulje sa cvijetom žuke…
Baranka Nada Roćenović prva je u ovom gradu savladala vještinu tkanja. Dug je bio put od početka edukacije do nabavke razboja.
“Kada sam se djelimično osposobila, kupila sam knjigu profesorke Mirjane Marković ‘Pokrenimo niti’. Razboj mi je nabavila sestra u Beogradu, a djeca su mi ga dopremila. Povrijedilo me je kada ga je sin nazvao ‘skalamerijom’”, kroz osmijeh priča Nada koja kaže da njena familija ni dan danas ne zna koliko je razboj platila.
Sajam u Baru ima i edukativni karakter. Nakon otvaranja Nada Roćenović je održala pokaznu radionicu kako nastaje tkana čipka, koja, kako nam je kazala, potiče sa Tenerifa, a kod nas se izrađuje od polovine 19. vijeka i to zahvaljujući pomorcima. Drugog dana pokaznu radionicu održala je Maja Ivanković Jurišić iz Srbije, koja je učesnicima prenijela iskustvo kako je od hobija napravila biznis i brend. Posljednjeg dana sajma (petak) ispred Dvorca kralja Nikolee pokaznu radionicu održaće Irina Zaičenko koja se bavi izradom šivenih i heklanih igrački, a izrađuje i slike od tijesta. Radionica počinje u 19:30.
