Gošća Vjere Knežević Vučićević u emisiji „Sunčanom stranom ulice“ Radio Bara, bila je članica Opštinske izborne komisije, Svetlana Gažević.
RB/BI: Kako su protekli lokalni izbori u Baru? Na početku ću Vas zamoliti za generalnu ocjenu, koju ćemo potom tokom razgovora razložiti po segmentima.
Gažević: Zadovoljni smo kako su protekli izbori. Opštinska izborna komisija (OIK) je sprovela sve radnje iz svoje nadležnosti – od pripreme i uređenja izbornih mjesta, do praćenja izbornih aktivnosti u toku izbornog dana i, naravno, poslije izbora analiza da li se regularno odvijaju formalnosti koje proizilaze iz izbornog procesa. Izborni dan je protekao u relativno dobrom raspoloženju i na zadovoljstvo velikog broja građana.
RB/BI: Koliko je bilo upisanih birača i na koliko mjesta su Barani glasali?
Gažević: Upisano je bilo 39.854 birača. To je brojka koja je uoči svakih izbora sve veća. Oni su ostvarili svoje pravo na 67 biračkih mjesta. Taj broj je u odnosu na prethodne izbore smanjen za osam mjesta. U Crmnici je ukinuto šest biračkih mjesta zbog veoma malog broja upisanih birača (od deset do 15). Zbog neuslovnosti smo ukinuli i biračka mjesta u Gornjim Murićima i Koštanjici, pa su mještani tog dijela barskog zaleđa glasali u Osnovnoj školi u Ostrosu, odnosno u blizini škole u Dabezićima.
RB/BI: Podsjetimo sada, Svetlana, koliko partija i koalicija je nastupilo na lokalnim izborima u Baru?
Gažević: Potvrđeno je deset izbornih lista – šest partija su nastupile samostalno, a birači su se mogli odlučiti i za neku od četiri koalicije.
RB/BI: Iako smo u programu Radio Bara i na našem portalu Bar Info, objavili te podatke, zamoliću Vas da ponovite preliminarne rezultate lokalnih izbora i, naravno, kako će mandati biti raspodijeljeni.
Gažević: Slijediću zbirnu izbornu listu i redosljed koji su partije žrijebanjem dobile na njoj. Bošnjačka stranka, lista „Ispravno za Bar“ je osvojila 859 glasova, što joj daje jedan mandat u Skupštini. Inače taj cenzus, ili „težina“ odborničkog mandata, imajući u vidu broj izašlih birača i ukupan broj upisanih, za jedan mandat za ove izbore iznosi 603 glasa. Stranka pravde i pomirenja, koja je nastupala kao manjinska partija (kroz afirmativnu akciju) osvojivši 123 glasa, nije dobila mandat. Radomir Novakvić Cakan – Biram Bar osvojila je 1.141 glas, što donosi dva mandata. Lista Vukan Golubović – Marko Milačić – Prava Crna Gora osvojila je 375 glasova, dakle ispod je cenzusa, pa nemaju mandat. Koaliciona lista „Za budućnost Bara“ – Maja Vukićević dobila je 2.698 i imaće pet mandata. „Novo vrijeme za Bar – Socijaldemokrate – Branislav Bane Nenezić, osvojili su 2.290 glasova ili četiri mandata u SO. Dragan Tufegdžić – Idemo, ljudi demokratski, evropski, ujedinjeno (Demokrate, Evropa sad, Ujedinjena Crna Gora) dobili su 4.014 glasova, što je rezultat na osnovu kojeg su dobili sedam mandata, Koalicija Prava stvar „Zajedno za Bar“ – Dušan Raičević (DPS, SDP i Liberalna partija) osvojila je 8.267 glasova, odnosno 15 mandata i lista Dr Dritan Abazović „Može Bar, može Crna Gora“ (GP URA, Civis i Albanska alternativa) 1.815 glasova, pa imaju pravo na tri mandata u barskoj SO.
RB/BI: Je li bilo disonantnih tonova među biračkim tijelom ili su Barani svoje građansko pravo iskoristili mirno, dostojanstveno, uz toleranciju i uvažavanje, što je do sada uvijek i bila praksa?
Gažević: U našoj optini se izborni proces odvijao u korektnim odnosima i normalnoj atmosferi. Naravno, ne može biti idealno u uslovima kada imamo „armiju“ od preko 20 hiljada ljudi koja treba da ostvari svoje pravo… Uvijek postoje manji nesporazumi, naročito zbog formalnosti. Manji broj građana došao je u situaciju da ne može da glasa, pa je bilo i ljutnje i težnje da to pravo ostvare. Podvlačim da su ti građani apsolutno u pravu. Što se tiče Opštinske izborne komisije, zaista smo se trudili da svima izađemo u susret, maksimalno im pomognemo da dođu do mogućnosti da glasaju. Problem je nastajao kada građanin nije bio na biračkom spisku na mjestu gdje je tokom proteklih izbora glasao, a koje mu teritorijalno pripada. Ono što je donekle obilježilo ovaj izborni proces je nerazumijevanje između OIK-e i zaposlenih u MUP-u.
RB/BI: Pojedini građani su bili prilično zbunjeni, a neki i nervozni kada su, nakon dolaska na biračko mjesto na kome su na prethodnim izborima glasali, informisani da ovoga puta to pravo moraju iskoristiti na drugoj lokaciji. O čemu se radi i da li su građani koji su imali namjeru da iskorite svoje pravo i ispoštuju tu obavezu, na kraju dobili priliku da to i učine?
Gažević: Maksimalno smo se trudili. Tokom cijelog izbornog dana bili smo u komunikaciji sa predsjednicima biračkih odbora. Ipak, u jednom broju slučajeva dešavalo se da građanin nije upisan na biračko mjesto gdje je godinama ostvarivao svoje pravo. Provlačenjem identifikacionog dokumenta uređaj je pokazivao da on nije upisan na taj birački spisak. Tad bi uslijedila pitanja „gdje sam“, „do sada sam uvijek ovdje glasao, nisam mijenjao mjesto boravka“… Odlazili su potom u MUP gdje su dobijali informaciju da se, prema njihovim evidencijama, taj građanin nalazi u biračkom spisku. Ponovo nam se vraćao sa uvjerenjem iz MUP-a da je upisan, zahtijevajući od nas da mu omogućimo da glasa. Birački odbor je, iznova listajući spisak dolazio do podatka da imena tog građanina nema na spisku, iako mu je MUP izdao zvanično uvjerenje. Neki su imali i ideju da možemo da ih dopišemo na spisak kako bi ostvarili građansko pravo. Naravno, to je nemoguće, jer bi takva radnja predstavljala grubu povredu izbornog postupka i onaj ko bi to dozvolio snosio bi krivičnu odgovornost. Nakon zaključenja biračkog spiska nijedno ime se ne smije dodati, a kamoli biti ručno upisano. Evidencija MUP-a je zatajila u izvjesnom broju slučajeva. Jedan broj građana je bio upisan na spisak na biračkim mjestima na kojima do ovih izbora nisu glasali, pa su tamo ostavrili to pravo. Ipak, neki su ostali uskraćeni za svoje biračko pravo. Njihovo negodovanje je bilo na mjestu.
RB/BI: Jeste li, naposljetku, zadovoljni kako je OIK odgovorila izazovu i kada ćete moći da ustvrdite da je posao ovog tijela okončan, što se tiče ovih lokalnih izbora?
Gažević: Svjesna rizika da ću biti subjektivna, ipak procjenjujem da nemamo niti jedan razlog za nezadovoljstvo. Maksimalno profesionalno smo odradili svoj dio posla. Građani možda i ne razumiju u potpunosti koliki je obim našeg rada i odgovornosti. Da nisam u toj priči, vjerovatno ne bih ni ja. Nadležnosti su podijeljene i proces je vrlo komplikovan, a građane interesuje isključivo da ostvare pravo.
RB/BI: Da li će se, zbog eventualnih nepravilnosti, na nekim biračkim mjestima glasanje ponoviti i da li to može dovesti do promjene izbornih rezultata?
Gažević: Imajući u vidu procjenu članova OIK-e (pet stalnih i sedam lica koja su u ime partija ostvarile to pravo) po kojoj su jednoglasno potpisani zapisnici i izvještaji o izbornim dešavanjima, ne očekujemo prigovore. Rok je 72 sata od završetka izbora (u srijedu u 20 sati), pa se nadam da će Izborna komisija već u četvrtak donijeti odluku o proglašenju konačnih rezultata ovih izbora.
RB/BI: Šta građani Bara mogu očekivati na političkoj sceni?
Gažević: Barani su, dajući najveći broj glasova partijama koje su i do sada bile nosioci vlasti, pokazali da žele da ti ljudi nastave da vode ovaj grad i vjeruju da će investicije koje su u planu značiti još veći razvoj i boljitak. Neke stvari nisu u nadležnosti lokalnih vlasti (za to postoje parlamentarni izbori), ali ja očekujem stvaranje preduslova za još bolji i kvalitetniji život naših građana.
RB/BI: Za kraj razgovora zamoliću Vas za lični sud – ko su najveći dobitnici, a ko gubitnici ovog izbornog procesa?
Gažević: Rekla bih da nema ni najvećih gubitnika, a ni najvećih dobitnika. Prilično je podijeljeno – kada pogledamo odnos onih partija koje će i dalje vršiti vlast i onih koje su u opoziciji, ne možemo kazati da je neko apsolutni pobjednik. Opozicija je osvojila značajan broj mandata, a partije koje ostaju na vlasti dobile su i veće povjerenje građana od onog koje je zakonom propisano. Konačno, svi smo pobjednici i svi treba da radimo zajedno i da taj rad bude na opštu dobrobit svih Barana- i onih koji žive u urbanom i onih u ruralnom dijelu opštine.
