Na Glavnom gradskom trgu, ispred Robne kuće, profesori Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, održali su skup protiv vršnjačkog nasilja, sa kojeg su poručili nadležnima da moraju da budu prisutni, da međusobno sarađuju i budu inicijatori prijavljivanja bilo kog oblika nasilja, jer nasilje koje nije prijavljeno je nasilje koje će se ponoviti.
Profesor Neđeljko Đurović istakao je da profesori ovim protestom, koji je simbolično počeo u pet do 12, ukazuju da problem rješavanja vršnjačkog nasilja mora biti sistematski rješavan.
„Želimo da ukažemo na to da među maloljetnicima najveći problem nastaje u osnovnim školama i da on kulminira tokom prvog i drugog razreda srednje škole. Većina obrazovnog sistema se sa ovim sučeljava, ne samo u svojim dvorištima i holovima, nego i u učionicama. Tako da često žrtve nasilje nisu samo maloljetnici i ostali građani, već i prosvjetni radnici. Zato nas ova tematika i te kako targetira i ovom prilikom želimo da ukažemo na to da vaspitno-obrazovne ustanove treba da imaju kompletirane vaspitno-pedagoške službe u sastavu i pedagoga i psihologa i, naravno, da u rješavanju ovog problema moraju da imaju podršku Uprave policije, centara za socijalni rad i tužilaštva“, podvukao je Đurović.
Prema njegovim riječima, stručna javnost nije na adekvatan način bila uključena u rješavanje problema vršnjačkog nasila.
„Obrazovne ustanove su ostavljene same, često puta nemaju podršku Uprave policije, Centra za socijalni rad i Tužilaštva“, objasnio je.
Đurović je kazao da se nasilje ne dešava samo onima koji ga doživljavaju, već da pogađa sve koji mu na bilo koji način prisustvuju, te da prosvjetni radnici na dnevnom nivou često bivaju verbalno ugroženi. Naglasio je i da vršnjačko, ali i svaki drugi oblik nasilja, proizilazi iz porodičnog nasilja.
„Kada bi imali jasno i precizno detekovane slučajeve porodičnog nasilja, znali bi kako da djelujemo. Iz takvih zajednica dolaze maloljetna lica koja u osnovnim, i u prvim razredima srednje škole, pričinjavaju i prekršajna i krivična djela. Oni zapravo na taj način apeluju za pomoć. I tu pomoć treba da im pružimo, treba da ih prepoznamo i da budemo jasni – ne radi se o velikom broju pojedinaca, radi se o nekolikibmomaka, djevojaka, i to su grupice koje je veoma lako prepoznati“, objasnio je Đurović i dodao da taj fenomen prevashodno treba rješavati preventivno.
Ipak, Đurović je podvukao da nadležni treba da uvaže prezumpciju nevinosti.
„Podaci izvršioca krivičnih djela i prekršaja treba da budu zaštićeni, jer i oni imaju pravo na resocijalizaciju“, zaključio je.
Psihološkinja Branka Ćalasan kazala je da je važno pokazati kolike su razmjere ovog problema i koliko je sistemski važno djelovati.
Ona je istakla da je najčešći uzrok nasilja pojedinac i kontekst u kojem odrasta, odnosno porodica i zajednica, te da je, da bi se ono spriječilo, potrebno postaviti granice.
„Ono što je sada dominantno i problematično jeste to što su danas, u 21. vijeku, djeca prezaštićena, a roditelji nemaju ideju da je potrebno postaviti granice, kako na medijski sadržaj kojem su izloženi, tako i u njihovom svakodnevnom životu, gdje je sve je dostupno – od alkohola, droge, neprilagođenog ponašanja… Ono što potkrepljuje i hrani nasilje jesu vrijednosti koje mi kao društvo njegujemo, tako da je uvijek neko ponašanje simptom da sa društvom nešto nije u redu, a krovno odgovoran za sve je sistem. Mi živimo u neokapitalističkom dobu, gdje smo zaposleni po čitav dan, djeca su sama i usamljena, prepuštena sebi, tako da zaista su faktori koji utiču na pojavu vršnjačkog nasilja brojni i potrebno je sa svih strana da djelujemo na njih“, apelovala je Ćalasan.
Protest protiv nasilja i da se ono mora zaustaviti podržala je i naša sugrađanka Svetlana Stanišić.
„Ovo nije problem od juče, nije problem koji je nastao u nekoj školi ili na ulici, nego problem koji smo mi decenijama gajili i njegovali zato što smo probleme gurali pod tepih. Sam sistem je zakazao u startu. U trenutku kada nestane olovka, bojica, bilo šta… nismo reagovali na vrijeme. Dozvolili smo da se taj problem širi do te mjere da nam se djeca vraćaju iz škole bez dukserica, jakni, a kada se prijavi nestanak, institucija se oglasi rečenicom koja je jako uvrjedljiva, posebno po roditelje i po dijete, da je to mala materijalna vrijednost. Od male materijalne vrijednosti smo došli do toga da mladić kome je skinuta majica bude pretučen na smrt. Tako da sam ovdje ne da podržim protest protiv vršnjačkog nasilja, već nasilja nad nama kao roditeljima, bakama, dekama“, jasna je Stanišić.
Ne nasilju, kazao je i učenik prvog razreda Srednje stručne škole Armin Mujović, koji je sa svojim drugovima podržao današnji protest.
„Mislim da su glavni krivci kod vršnjačkog nasilja roditelji, jer oni na pogrešan način vaspitavaju djecu. Danas je sve dozoljeno jako rano, tu prvenstveno mislim na društvene mreže. Nisam zadovoljan sistemom u školi, mislim da profesori treba malo bolje da se ponašaju prema nama“, iskren je Armin.
Osim u Baru, protest je, u organizaciji Udruženja Roditelji u isto vrijeme održan na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Protest su prisustvom podržali predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i ministar unurašnjih poslova Filip Adžić.
