Zakon o slobodi vjeroispovijesti izaziva tenzije, jer ograničava i sprečava crkvu da se bavi onim što nije njen posao, kazao je istoričar iz Bara Živko Andrijašević gostujući u emisiji “Teleskopija” na Javnom servisu.
Andrijašević je kazao da crkva u Crnoj Gori ne može biti ni nacionalna, ni politička institucija.
“Ovi u crkvi i ovi u politici su svjesni da crkva ne bi imala taj i takav uticaj da nije nacionalna i politička institucija. Ovaj zakon je u tome uveliko ograničava jer sprečava crkvu da se bavi onim što zaista nije njen posao, a to je politika. I kada slušate crkvene poglavare, vi ne znate da li su oni predsjednici stranaka ili predvodnici neke vjerske zajednice. Znači, oni su potpuno politični, u Crnoj Gori pogotovo. Vjerujte, kada bi u Srbiji neki mitropolit uradio ovo što radi u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije, sumnjam da bi to mogao da radi duže od tri dana”, kazao je Andrijašević.
On je kazao da se crkva bavi vrlo zemaljskim stvarima i vrlo političkim.
“Kada biste crkvi izuzeli politiku iz njenog djelovanja, znate li koliko bi ona imala vjernika, ona bi bila minorni činilac u jednom politizovanom društvu. Zbog toga ovaj zakon izaziva tolike tenzije”, naveo je Andrijašević. Kako je dodao, on nije pisao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kako se pominjalo u nekim medijima.
“Niti bih znao da pišem zakon, ja sam istoričar, a mislim da je danas pravna praksa takva da jedan čovjek rijetko kada piše zakon, Jesam 2015. godine bio član jedne ekspertske gmpe koja je gledala i analizirala već završeni telcst, odnosno nacrt zakona”, pojasnio je Andrijašević.
Andrijašević je naglasio da ne zna na osnovu čega su ga beogradski mediji prepoznali kao pisca zakona.
“Ne razumijem njihove motive, iako mi to na neki način laska”, kazao je Andrijašević. Istoričar, ipak, navodi da ga nije iznenadio intenzitet kampanje.
“Očekivao sam da će sve ovo pokazati i stanje u crnogorskom društvu, politici i regionalnim odnosima. To je zakon koji remeti jednu konstrukciju, koja je uspostavljena 1918. godine. To je strateška stvar i, čini mi se, za Crnu Goru jedan od strateških preokreta nakon nezavisnosti i ulaska u NATO”, kazao je Andrijašević. On je naveo da srpska crkva nije stvorila Crnu Goru, već da je ona postojala i prije nego što je stvorena SPC. Kako je dodao, država je garant da se crkvena imovina neće koristiti u svrhe koje nijesu za funkciju crkve i duhovnog života naroda.
“Tradicionalna Crna Gora je imala autokefalnu crkvu, pa kad su tradicionalni, onda neka pristanu i na autokefalnu crkvu. U tom smislu je ovim zakonom proklamovano državno vlasništvo nad državnom imovinom. Crkva nikad nije bila modernistička i slobodna institucija, to je ustanova u kojoj postoji stroga hijerarhija” kazao je Andrijašević.
