Ubrzati reviziju studije zaštite Skadarskog jezera i konačno donijeti prostorni plan za ovo područje, zaustaviti nelegalnu gradnju i krivolov, te spriječiti kontinuirano zagađenje – tri su prioriteta koje je izvršna direktorica Nevladine organizacije Green Home, biološkinja i magistarka ekologije Azra Vuković, izdvojila kao najvažnije za budućnost jednog od najvrednijih prirodnih područja Crne Gore, gostujući u „Promenadi četvrtkom“.

“Skadarsko jezero, iako je nacionalni park od 1983. godine i nalazi se na Ramsarskoj listi močvarnih područja od međunarodnog značaja od 1995, i dalje trpi brojne pritiske, dok odgovarajući odgovor institucija često izostaje. Zaštićena područja zahtijevaju mnogo ozbiljniju pažnju države, mnogo bolju sinergiju svih onih institucija koje imaju određene nadležnosti“, poručila je Vuković, naglašavajući da se bez očuvane prirode ne može obezbijediti ni dugoročna dobrobit ljudi koji od nje zavise.

Kao prvi prioritet, Vuković je izdvojila završetak procesa koji bi trebalo da pruže jasniji okvir za upravljanje Skadarskim jezerom – reviziju studije zaštite i donošenje prostornog plana za to područje.

Prema njenim riječima, revizija studije zaštite u procesu je već nekoliko godina, dok se na prostorni plan čeka još duže, od 2018. godine.

„To je proces koji traje jako dugo, bespotrebno“, ocijenila je Vuković.

Ona smatra da se ovi postupci odlažu i zato što ne postoji dovoljno jasna vizija o tome kako dalje upravljati zaštićenim područjem. Planiranje bi, kako je objasnila, trebalo da podrazumijeva dogovor o budućem razvoju prostora, uključujući mogućnosti za legalne i opravdane aktivnosti tamo gdje su one dozvoljene, ali i jasno utvrđivanje granica i pravila koja se moraju poštovati.

“Izostanak takvog okvira ima posljedice i po prirodu i po lokalno stanovništvo. Kada se odluke ne donose na vrijeme, prostor se koristi prema zastarjelim planovima, dok se istovremeno nastavljaju nelegalni zahvati”, objašnjava.

Vuković je posebno upozorila na nelegalnu gradnju unutar zaštićenog područja, uključujući i njegovu drugu zonu, gdje takvi zahvati ne bi smjeli da se dešavaju.

„Mi u ovom trenutku ne znamo šta baš želimo da odradimo sa tim jezerom, jer nismo uradili planiranje“, kazala je ona, ističući da je upravo zato neophodno konačno završiti započete procese.

Drugi prioritet, kako je istakla, odnosi se na zaustavljanje nelegalnih aktivnosti, prije svega gradnje i krivolova.

Vuković upozorava da se krivolov na Skadarskom jezeru dešava kontinuirano, dok nelegalna gradnja mijenja i devastira prostor koji bi trebalo da bude pod posebnim režimom zaštite. Problem, prema njenim riječima, nije samo u postojanju pojedinačnih slučajeva već u tome što se oni ponavljaju, a odgovarajuće mjere često nijesu dovoljno efikasne.

„Jako je važno zaustaviti dalju nelegalnu gradnju unutar zaštićenog područja, zaustaviti krivolov koji je intenzivan, koji se odvija. Zaštita jezera, međutim, ne može se svesti na odgovornost samo jedne institucije. Uprava Nacionalnog parka ima značajnu ulogu u aktivnostima na terenu, ali su za djelotvornu zaštitu potrebni i inspekcijski organi, policija, pravosuđe i druge institucije čije se nadležnosti odnose na konkretne probleme. Upravo je saradnja institucija jedna od slabih tačaka sistema. Na osnovu mog iskustva u državnom sistemu i civilnom sektoru, smatram da problem nije toliko u preklapanju nadležnosti, koliko u izbjegavanju odgovornosti. Mi pribjegavamo tome da se odreknemo odgovornosti i da kažemo: to nije moja nadležnost, nego je to neko drugi, a nikome ne padne na pamet da bi možda sa tim nekim drugim trebalo da sjedne i da inicira rješavanje tog problema“, naglasila je Vuković.

Prema njenim riječima, kada bi predstavnici institucija zajednički pristupili rješavanju problema, mnoge situacije mogle bi se prevazići jednostavnije i efikasnije. Međutim, umjesto traženja rješenja, često se traže opravdanja za nepostupanje.

“Takav odnos posebno je štetan u zaštićenim područjima, gdje izostanak samo jedne karike u lancu može onemogućiti da se postupak sprovede do kraja”, upozorava Vuković.

Treći prioritet je sprečavanje zagađenja Skadarskog jezera. Vuković je ukazala na kontinuirani pritisak otpadnih voda i na činjenicu da jezero ne trpi zagađenje samo iz jednog izvora.

Kao jedan od ključnih problema navela je sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, koji, prema njenoj ocjeni, nije dovoljan i ne funkcioniše na način koji bi omogućio odgovarajuću zaštitu. Zagađenje iz Morače dospijeva u Skadarsko jezero, a dodatni pritisci dolaze i iz rijeke Zete, odnosno iz šireg područja koje obuhvata Danilovgrad i Nikšić.

Problem predstavljaju i brojni ugostiteljski i drugi objekti unutar zaštićenog područja, koji funkcionišu bez sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

„Mi imamo zagađenje koje je takođe kontinuirano“, upozorila je Vuković, ističući da izgradnju novog sistema u Podgorici treba ubrzati i završiti u predviđenim rokovima.

Ipak, ona naglašava da rješavanje problema ne može stati na tom projektu. Potrebno je obuhvatiti sve izvore zagađenja, uključujući i one unutar samog zaštićenog područja, jer se otpadne vode na kraju slivaju u jezero.

Zagađenje, krivolov, nelegalna gradnja i drugi zahvati u prostoru ne mogu se posmatrati odvojeno, kazala je u “Promenadi četvrtkom” Vuković. Ona je akcentovala da se na Skadarskom jezeru mora govoriti o kumulativnom efektu pritisaka, koji dodatno pojačavaju klimatske promjene.

“Upravo zato, neophodan je sveobuhvatan pristup koji podrazumijeva planiranje, sprovođenje zakona i koordinisano djelovanje institucija. Skadarsko jezero nije samo stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Ono je i prostor u kojem ljudi žive, rade i ostvaruju prihode kroz ribolov, poljoprivredu i turizam. Moguće je uskladiti potrebe lokalnih zajednica sa zaštitom prirode, ali samo ako se prirodni resursi koriste odgovorno. Kada se ono od čega ljudi ekonomski zavise prekomjerno eksploatiše, ugrožava se i njihov sopstveni opstanak. Niko ga bolje ne može sačuvati od ljudi koji žive ili u neposrednoj okolini ili unutar tog zaštićenog područja“, kazala je ona.

Vuković je takođe upozorila da je “paradoks da upravo dio ljudi koji najviše zavise od jezera, učestvuje u aktivnostima koje ga ugrožavaju – od krivolova i nelegalne gradnje do nelegalnog otvaranja puteva i širenja zahvata u prostoru”.

“Zato je, uz odgovornost institucija, važna i svijest lokalnog stanovništva da očuvanje prirode nije prepreka ekonomskom razvoju, već uslov da taj razvoj bude dugoročan. Turističke aktivnosti oko jezera previše koncentrišu na Virpazar, a dijelom i na Vranjinu, i najintenzivnije su tokom jula i avgusta. Takav pritisak mogao bi se smanjiti razvojem sadržaja koji bi posjete rasporedili na veći dio godine. To su vinske rute, boravak u starim selima, upoznavanje kulturno-istorijskog nasljeđa i druge aktivnosti. One bi mogle da doprinesu razvoju lokalnih zajednica, a da istovremeno smanje oslanjanje na kratku, intenzivnu turističku sezonu”, navodi Vuković..

U prilog ovoj tezi, Azra Vuković je dala konkretan primjer kako zaštita prirode može dati konkretne rezultate “kada postoji koordinacija i spremnost da se djeluje”.

“Imamo primjer kudravog pelikana na Skadarskom jezeru. Aktivnosti usmjerene na stvaranje uslova za gniježđenje, uz podizanje svijesti o potrebi da se ptice ne uznemiravaju, doprinijele su tome da se populacija učvrsti i da uspješno podiže mlade. Kada se hoće, onda se i može, ovo je primjer dobre prakse koji pokazuje da usmjereni napori mogu donijeti rezultate”, rekla je Vuković.

Sagovornica Radio Bara smatra da bi sličan pristup, uz bolju koordinaciju institucija, civilnog sektora i donatora, mogao biti primijenjen i na druge probleme zaštite prirode u Crnoj Gori. Azra Vuković je u NVO Green Home radila od 2010. do 2016. godine, nakon čega je bila direktorica Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore od 2016. do 2017. Nakon toga je još nekoliko godina obavljala funkciju predsjednice Upravnog odbora Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, da bi se na mjesto izvršne direktorice Green Home vratila u julu 2021. godine.

“Iskustvo u državnom sistemu pomoglo mi je da bolje razumijem ograničenja sa kojima se institucije suočavaju, ali i da jasnije sagledam koliko su procedure i način donošenja odluka važni za zaštitu prirode. Kada sam preuzela funkciju direktorice Nacionalnih parkova, suočila sam se sa ozbiljnim organizacionim problemima. Kao najvažniji rezultat tog perioda izdvojila bih unapređenje unutrašnjeg funkcionisanja i uspostavljanje odgovornijeg upravljanja. To iskustvo dodatno me je učvrstilo u stavu da zaštita prirode zahtijeva stručne ljude, razumijevanje ekosistema i odlučivanje zasnovano na znanju, a ne na partijskim interesima. Znate, upravljanje zaštićenim područjima ne može biti uspješno ako se na odgovorne pozicije postavljaju ljudi koji nemaju dovoljno stručnog znanja i iskustva u ovoj oblasti. Zaštita prirode zahtijeva multidisciplinarni pristup i razumijevanje posljedica koje i naizgled male odluke mogu imati po ekosisteme”, naglasila je gošća “Promenade četvrtkom”.

Problemi o kojima je govorila u emisiji Radio Bara, kako je istakla Vuković, nisu ograničeni samo na Skadarsko jezero, jer i drugi nacionalni parkovi-Prokletije, Durmitor, Lovćen i Biogradska gora, trpe različite pritiske, od nelegalne gradnje do sječe i sušenja šuma.

“Iako svako područje ima svoje specifičnosti, zajedničko im je da zahtijevaju ozbiljniji i dosljedniji odnos države. Za Skadarsko jezero prvi koraci moraju biti jasni: završiti dugo odlagane procese planiranja, zaustaviti nelegalne aktivnosti i sistemski rješavati zagađenje. Međutim, nijedna od tih mjera neće biti dovoljna ako institucije ne preuzmu odgovornost za poslove iz svoje nadležnosti i ne počnu da djeluju zajedno. Očuvanje Skadarskog jezera nije samo obaveza upravljača nacionalnog parka ili organizacija koje se bave zaštitom prirode. To je odgovornost cijelog sistema – i preduslov da jedno od najvrednijih prirodnih područja Crne Gore ostane očuvano i za ljude koji danas od njega žive i za generacije koje dolaze”, poručila je Azra Vuković.