Međunarodna konferencija „Medijski horizonti: budući izazovi“, koja je u hotelu „Hilton“ okupila renomirane predstavnike novinarske profesije iz brojnih medijskih kuća zemlje i regiona, bila je izvrsna prilika i da organizator skupa, Agencija za elektronske medije, dostojno obilježi veliki jubilej – 20. godišnjicu rada. Svečarski duh nije uticao na objektivnost i, na momente, oštar kritički stav učesnika, koji su kroz četiri panel diskusije ukazali na najveće barijere sa kojima se novinarska profesija suočava u vrijeme ubrzanih tehnoloških promjena, izazove koje donosi digitalizacija medija, kao i na vrlo različit odnos prema značaju profesionalnih standarda i slobode izražavanja.
Govoreno je i o borbi medija za održivost ili čak opstanak na tržištu u vrijeme kada se od njih očekuje da stalno i sve brže prilagođavaju svoju ponudu sadržaja preko različitih platformi i za različite ciljne grupe. Panelisti su pokušali da daju odgovore na pitanja kako motivisati i mobilisati različite subjekte da rade na unapređenju medijskih zakona i regulative. Značajna pažnja posvećena je i razmatranju načina za podizanje svijesti i razumijevanja važnosti ulaganja u adekvatan vid regulacije zabranjenih u odnosu na štetne sadržaje, posebno kad su u pitanju maloljetnici, manjine i manje zastupljene (ranjive) grupe.
U osvrtu na predan i učinkovit rad tokom protekle dvije decenije, sa skupa je poručeno da je „Agencija rasla i oblikovala se prema potrebama i promjenama svijeta oko nas, a dokaz tome je uloga koju je odigrala u napretku elektronskih medija u Crnoj Gori“. Konferenciju je poslužila kao sveobughvatna, ozbiljna platforma za otvoreni razgovor o temama koje crnogorsku medijsku scenu očekuju u budućnosti, stvaranje novih kontakata, razmjenu ideja i izgradnju mreže i saradnje.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović je istakla da će taj resor podržati razvoj medijskog pluralizma i odgovoriti na prijetnje profesionalnom i etičkom izvještavanju. Naglasila je, pritom, da je novinarska profesija neizvjesno polje, pa niko sa sigurnošću ne može znati koliki će u budućnosti biti značaj novinara i novinarstva, koji će se mediji još pojaviti, kako će se taj, sve veći prostor, regulisati, kako će se prema informacijama ponašati krajnji korisnici čija je pažnja svedena na desetine sekundi.
„Drago mi je da ove panele organizuje Agencija za elektronske medije, kao regulatorno tijelo, koje i treba da ima najsnažnije poluge regulacije u svom domenu. Takođe, drago mi je i da je cijeli region tu. Crna Gora trenutno ima 222 medija, u kojima radi 2000 medijskih radnika. Budućnost novinarstva? Vama je teško raditi u ovoj konkurenciji, u ovakvim uslovima rada, a tu su i prekovremeni sati, pritisci urednika. Opredijeljeni smo da podržimo raznolikost glasova, mišljenja i pitanja o kojima se javno raspravlja, ali i pluralnost medija i kohabitaciju državnih, privatnih medija i medijske zajednice”, poruka je Vujović.
Crnogorskoj medijskoj sceni je, kako smatra, potrebna jača samoregulacija kojom bi se unaprijedio kvalitet izvještavanja, jer i pored truda, doprinos postojećih samoregulatornih tijela promociji i poštovanju Kodeksa novinara, nije dovoljan.
“Takođe, nacrtima novih zakona je predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulatora u oblasti elektronskih medija, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučajevima kršenja standarda i propisa”, istakla je Vujović.
Ministarstvo kulture i medija će, podvukla je, brinuti o tom sektoru pomoću unapređenja medijskih zakona, kao i o zaposlenim u medijima, definiciji novinara, uslovima u kojima rade, smanjenju političke pritiske na autore, dati glas kod izbora urednika, zaštititi od odavanja izvora, raditi na specijalizovanim znanjima novinara i edukacijama, kao i prevenirati i procesuirati napade kojima je ova struka, nažalost, izložena.
Novina koja je predviđena Medijskom strategijom i medijskim zakonima je, kako je dodala, obaveza medija da budu članovi kolektivnog ili formiraju sopstveno samoregulatorno tijelo, kako bi se u potpunosti osiguralo poštovanje standarda medijske zajednice, kao i osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja. Ministarka je navela i da pitanje pravnog regulisanja portala, njihove obaveze da se registruju, vlasništvo nad poratalima, i dalje ostaju tema za razmišljanje.
„Pitanje je tanke granice između regulacije i transparentnosti, ali i uvažavanja lokalnog konteksta. Medijski zakoni uvijek su kontroverzni i nikad neće svi biti zadovoljni. Ono što je moj cilj su precizne formulacije, balansirani pristup, konsultacije ekosistema, partijska usaglašavanja širokog spektra da se nađe najbolji način za unapređenje. Zato što medijski zakoni nisu samo medijski, već utiču na atmosferu u zemlji, utiču na njen EU put i inspirišu građane u budućnosti“, kazala je Vujović i izrazila uvjerenje da „uzimajući u obzir sve napore uložene tokom prethodnih godina, kao i da tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počne realizacija aktivnosti iz Medijske strategije i primjena seta medijskih zakona nakon usvajanja, prve rezultate možemo očekivati već naredne godine”.
“Zalažemo se za slobodu izražavanja, a posebno apelujemo, uvijek, na odgovornost za izgovorenu riječ javnih poslenika koji dominiraju u političkom društvu, kao što je slučaj u Crnoj Gori, gdje su političari najveći influenseri. Apelujemo i na principe i profesionalnost u radu medija, da ne podržavaju i ne prenose ovakve sadržaje. Želimo kreirati slobodnu i civilizovanu javnu sferu i medije kao ključ za ovaj cilj, za dobar društveni balans. Ono čemu se divim kod Zapadnih medija je važna kombinacija kvaliteta informacija i odgovorno izvještavanje. Sve u svemu, ova Vlada ima viziju koju još usaglašavamo, i dobićemo fidbek, i poboljšanja, svakako prije usvajanja paketa medijskih zakona”, zaključila je Vujović.
Predsjednik Savjeta agencije za elektronske medije, Branko Bošković procjenjuje da je „u dijelu koji je pod kontrolom Agencije, napravljen značajan iskorak za koji su, prije svega, zaslužni mediji“.
„Mi smo bili neka vrsta kontrolnog mehanizma koji je pratio procese i ukazivao na njegove dobre i loše strane. Sloboda govora je jedini način da pokažemo jedni drugima šta želimo, mislimo, osjećamo. O svom govoru moramo voditi računa i imati obzira prema drugima, a mediji predstavljau prozor kroz koji javnost posmatra događaje oko sebe, ali i filter koji stoji na tom prozoru. Osim informativne uloge, mediji su uvijek, a danas posebno, kreirali javno mnjenje, pa treba makar neformalno postaviti prioritete, vodeći računa da javni i komercijalni interes ne dođu u sukob“, kategoričan je Bošković, uz napomenu da prilikom izvještavanja treba voditi računa o poštovanju dostojanstva, jednakosti, otvorenosti, odgovornosti.
Podsjetio je da u kompletnom procesu medijskog izvještavanja, regulatori imaju važnu ulogu da, vodeći računa o slobodi govora i prate poštovanje standarda, nepristrasno i nepokleknuvši pod pritiscima.
„Agencija će se, po usvajanju Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama donekle promijeniti i proširiti njene nadležnosti, ali će principi po kojima funkcionišemo, ostati isti“, podcrtao je Bošković.
Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je u retrospektivi rada ovog tijela, osnovanog 2003. godine, podsjetila da je intencija bila da se u sklopu medijske reforme smanji uticaj države na medije.
„Jasno je da je tehnologija za proteklih 20 godina napredovala velikom brzinom. Ovaj događaj nismo napravili da bismo prepotentno duvali svjećice i primali čestitke. Želimo da razmotrimo proces koji nas je doveo do sadašnjeg trenutka i razgovaramo o izazovima i budućnosti novinarstva, medija, regulacije i onoga što građani Crne Gore od svih nas očekuju. Trebaće nam odgovor i na neka veoma stara pitanja: šta sve treba regulisati, koja je uloga države, koji je odnos regulatora, gdje je razlika između etike i poštovanja zakona? Ako imamo problem da odgovorimo na njih, kada govorimo o najstarijim medijima, kakve su nam šanse sa novima koji su već stupili na scenu?“, pita se Bakić.
Podsjetila je da se broj radio i TV programa u Crnoj Gori za 20 godina uvećao više nego duplo i istakla da 95 posto domaćinstava ima neki od kablovskih priključaka, što je domaće medije izložilo međunarodnoj konkurenciji.
„Na dramatičan razvoj tehnologije, reagovali smo povremenim ad hoc izmjenama zakonskog okvira, bez strateške vizije, bez jačanja pozicije javnih servisa i nezavisnog regulatora, bez ozbiljnih, na podacima zasnovanih, analiza. Naivno smo očekivali da će broj medija demonopolizovati državni, smanjiti politički uticaj i dovesti do prijeko potrebnog pluralizma. I, pogriješili smo: dobili smo medije koji ne mogu prihodima sa tržišta finansirati nezavistan i kvalitetan program“, procjenjuje direktorica Agencije za elektronske medije, koja je u obraćanju apostrofirala da „u takvim medijima rade nedovoljno plaćeni novinari, od kojih kao društvo očekujemo da rade u našem interesu, a ne reagujemo kada su predmetom napada, ako ne fizičkih, onda anonimnih na društvenim mrežama“.
Decidna je da je krajnje vrijeme da crnogorske propise uskladimo sa crnogorskim regulatornim okvirom, ali i da postavimo osnove za rješavanje naših pitanja.
„Tri ključna, bez kojih ne možemo očekivati napredak, su pitanje finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva, uspostavljanje samoregulacije. Za ovo će biti potrebna posvećenost struke, da se pronađu modeli koji će funkcionisati na crnogorskom tržištu, politička volja da se oni usvoje, kao i jačanje pozicije Agencije za elektronske medije“, kazala je Bakić. Razlažući pitanje da li se može mijenjati medijski sistem, ako se ne mijenja društvo u kome on postoji, iskazala je mišljenje da je potrebno kontinuirano i istovremeno raditi na jačanju transparentnosti i odgovornosti u medijima, edukaciji građana na polju medijske pismenosti, podršci slobodnim medijima, izgradnji relevantnih javnih servisa.
Na prvom panelu međunarodne konferencije, kojoj su prisustvovali i predstavnici LJE Radio Bar, pod nazivom „Budućnost novinarstva“ moderator je bio Adnan Rondić iz Al Jazzera Balkans, a učesnici Jelena Obućina, sa Televizije Nova S (Srbija), Petar Komnenić, TV Vijesti (Crna Gora), Ivana Brkić Tomljenović, RTL Televizija (Hrvatska) i Nikola Marković, RTV Nikšić. Drugom tribinom „Budućnost medija“ moderirao je Jaša Jovićević iz Agencije MINA (Crna Gora). Učesnici su bili Boris Raonić, RTV Crne Gore, Omer Karabeg, Radio Slobodna Evropa (Češka), Darko Šuković, Radio Antena M i Aleksandar Trifunović, Magazin BUKA (BiH). Jadranka Vojvodić iz Agencije za elektronske medije bila je moderatorka tribine „Budućnost regulacije“ na kojoj su učestvovali Francesco Sciacchitano AGCOM (Italija), Robert Tomljenović, Agencija za elektroničke medije (Hrvatska), Neđeljko Rudović, Ministarstvo kulture i medija (Crna Gora) i Ranko Vujović, Medijski savjet za samoregulaciju (Crna Gora). „Budućnost iz ugla korisnika AEM“, naziv je panela kojim je moderirala Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije, a učestvovali su Tea Gorjanc Prelević, NVO akcija za ljudska prava (Crna Gora), Milan Todorović, Regulatorno telo za elektronske medije (Srbija), Jovan Ulićević, NVO Spectra (Crna Gora), Kristina Mihajlović, NVO Roditelji (Crna Gora) i Lea Čengić, Regulatorna agencija za komunikacije (BiH).
