Da li se šverc najbolje sprječava potpunom zabranom određenih aktivnosti u jednoj slobodnoj zoni ili strožom kontrolom legalnog tranzita? Da li je cijena zabrane samo gubitak nekoliko ugovora ili se mijenja čitav logistički pravac?

Država je od 2021. godine postepeno zatvarala Slobodnu zonu Luke Bar za posao sa duvanom. Novim zakonom zabrana je proširena sa skladištenja na privremeni smještaj, promet, pretovar i tranzit. Vlada tvrdi da štiti fiskalni sistem i sprječava šverc.

“Port of Adria” tvrdi da joj se zadire u poslovanje i prava iz koncesije i traži intervenciju Ustavnog suda. Brodari upozoravaju da legalni teret odlazi u konkurentske luke. A poslanik Branislav Nenezić tvrdi da se posljedice mjere već vide i otvara pitanje da li se time slabi vrijednost barske luke.

Ako je cilj bio da se spriječi šverc cigareta kroz Bar, država je novim Zakonom o slobodnim zonama postavila najjednostavnije moguće rješenje: zabranila je čitav niz aktivnosti sa duvanom i duvanskim proizvodima.

Pitanje koje se sada nameće jeste da li je time riješen problem koji je država željela da riješi – ili je, zajedno sa potencijalnim ilegalnim kanalima, zatvoren i dio legalnog poslovanja zbog kojeg je Slobodna zona Luke Bar decenijama bila važna za regionalni tranzit.

To pitanje nije nastalo u februaru ove godine.

OD ZABRANE SKLADIŠTENJA DO POTPUNE ZABRANE POSLOVA SA DUVANOM

Još 2021. godine tadašnja Vlada Zdravka Krivokapića zabranila je smještanje duvanskih proizvoda radi skladištenja u Slobodnoj zoni Luke Bar, uz obrazloženje da je to potrebno radi sprječavanja mogućeg šverca.

Novim zakonom iz februara 2026. godine režim je dodatno pooštren. Važeći Zakon o slobodnim zonama stupio je na snagu 14. februara. Više nije riječ samo o skladištenju. Zakon predviđa zabranu aktivnosti povezanih sa duvanom i duvanskim proizvodima u Slobodnoj zoni, uključujući privremeni smještaj, promet, pretovar i tranzit.

Time je posao sa ovom vrstom robe praktično izbačen iz režima barske Slobodne zone.

I upravo tu počinje priča koja je tokom posljednjih mjeseci podijelila državu, lučki sektor i političku scenu.

DRŽAVA: BAR JE BIO POD POSEBNOM PAŽNJOM ZBOG ŠVERCA

Ministarstvo ekonomskog razvoja ovakvu odluku smješta u širi kontekst višegodišnje borbe protiv krijumčarenja cigareta i drugih oblika nezakonite trgovine duvanskim proizvodima.

U odgovorima na pitanja za ovaj tekst navode da je Crna Gora duže vrijeme bila suočena sa ozbiljnim problemom krijumčarenja cigareta, te da je Slobodna zona Luka Bar bila predmet posebne pažnje domaćih institucija i međunarodnih partnera.

Ministarstvo se poziva i na ranije izvještaje Evropske komisije i aktivnosti OLAF-a, navodeći da je Evropska komisija još u Izvještaju o Crnoj Gori za 2021. godinu ukazala na problem prisustva off-shore kompanija u Slobodnoj zoni Luke Bar i njihovu ulogu u lancima snabdijevanja duvanom.

Prema tumačenju Ministarstva, promjena politike prema Slobodnoj zoni i ranija zabrana skladištenja duvanskih proizvoda već su značajno smanjile mogućnosti za krijumčarenje i dovele do toga da je jedan od ranije dominantnih modaliteta krijumčarenja cigareta kroz zonu gotovo prestao da postoji.

To je jedan od ključnih argumenata države: mjera se ne posmatra samo kroz prihod Luke ili pojedinačnih kompanija, već kroz rizik koji država povezuje sa Slobodnom zonom.

Ali time se ne zatvara pitanje posljedica po legalno poslovanje.

INICIJATIVA KOMPANIJE PORT OF ADRIA

Kompanija Port of Adria, u većinskom vlasništvu turskog Global Ports Holdinga, od Ustavnog suda traži ocjenu ustavnosti sporne odredbe.

Tvrde da sporna zakonska odredba direktno krši temeljna ustavna načela kao što su jednakost pred zakonom, zabrana diskriminacije i sloboda preduzetništva. Ističu da država ovom restrikcijom zadire u njihova prava iz koncesionog ugovora i da im se na ovaj način nesrazmjerno ograničavaju imovinska prava i narušava pravna sigurnost. Smatraju da uvođenje opšte zabrane rada sa duvanskim proizvodima nije u saglasnosti sa načelom srazmjernosti, jer se borba protiv nelegalnih aktivnosti mogla rješavati strožim carinskim i bezbjednosnim nadzorom, a ne potpunim ukidanjem legalne privredne djelatnosti.

Kompanija se u inicijativi poziva i na sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kako bi argumentovala da država ne može proizvoljno ograničiti postojeće ekonomske interese i prava investitora.

VLADA: RIZIK JE PREVELIK

U odgovoru na inicijativu Port of Adrie za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom, Vlada tvrdi da osporena norma nije usmjerena prema toj kompaniji, već predstavlja opštu regulatornu normu koja se jednako primjenjuje na sve korisnike slobodnih zona.

Obrazloženje je da su duvan i duvanski proizvodi roba visokog fiskalnog i bezbjednosnog rizika i da zbog toga zahtijevaju stroži režim. Vlada odbacuje i tvrdnju da je mjera nesrazmjerna. Njena argumentacija je da nije zabranjena međunarodna trgovina duvanom, već određene aktivnosti u okviru posebnog pravnog režima slobodne zone.

Drugim riječima, država tvrdi da ne zatvara trgovinu duvanom u Crnoj Gori, već zatvara određeni kanal kroz koji se ta roba ranije kretala. Ministarstvo novi zakon predstavlja i kao dio šire reforme čiji je cilj da slobodne zone budu sigurnije, transparentnije i manje podložne zloupotrebama.

NENEZIĆ: DVIJE BIZNIS BARIJERE

Poslanik Evropskog saveza Branislav Nenezić, koji je sa Borisom Mugošom i Nikolom Zirojevićem bio među predlagačima izmjena zakona, problem vidi šire od same zabrane duvana.

Njihov prijedlog bio je usmjeren na promjenu više odredbi zakona, uključujući pitanje statusa stranih korisnika i zabranu aktivnosti sa duvanskim proizvodima.

Nenezić kaže da su na sjednici Skupštine opštine Bar predstavnici kompanija, špeditera, logističara i brodara potvrdili ono na šta upozorava mjesecima.

„Veliki broj stranih kompanija planira da napusti, a neki su već napustili Slobodnu zonu Luke Bar zbog jednog člana zakona“, kaže Nenezić.

Prema njegovom tumačenju, problem je i u odredbi koja za korisnike zone traži domaću registraciju.

„Insistira se da svaka firma strana koja posjeduje robu koja se nađe u slobodnoj zoni, znači samo u skladištenju i tranzitu, obavezna da otvori firmu u Crnoj Gori“, dodaje Nenezić, koji to naziva velikom poslovnom barijerom koja direktno utiče na konkurentnost Luke Bar.

Poslanik ES-a, dakle, vidi dvije odvojene barijere – jednu koja se odnosi na status stranih korisnika i drugu koja se odnosi na robu.

BRODARI UPOZORAVAJU NA GUBITAK POSLA

Na sjednici SO Bar krajem maja predstavnici lučkog sektora govorili su o mogućem gubitku korisnika i tereta.

Izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić kazao je da bi, ukoliko zakon ostane na snazi, Luka Bar mogla izgubiti čak 24 korisnika slobodne zone, koji bi svoje poslovanje mogli preusmjeriti prema lukama u okruženju. Direktor operative Port of Adrie Miroslav Radoman upozorio je da se posljedice zakona prelamaju preko legalnog biznisa.

Predstavnici velikih brodara bili su još konkretniji, navodeći da se konkurentski pravci prema Draču, Rijeci, Kopru, Pločama i Solunu mogu pokazati privlačnijim.

Nenezić tvrdi da se posljedice već mogu vidjeti u broju brodova.

„Ono što je najveći problem što će to, nažalost, vjerovatno dovesti do napuštanja jednog od brodara, to je CMA CGM, Slobodne zone Luke Bar i samim tim konkurentnost Luke Bar maltene biti zanemarljiva i generalno dovesti do toga da se manji broj brodova, a to već možemo vidjeti ovih dana, dolazi u Luku Bar“, navodi Nenezić.

LUKA BAR: OD DUVANA NIJESMO ZARADILI NIŠTA

Luka Bar navodi da od 2023. do 2025. godine nije bilo pretovara duvana i duvanskih proizvoda u njenim brodskim manipulacijama, niti drugih manipulacija te vrste. Zbog toga Luka Bar AD u tom periodu nije ostvarila prihod od tih poslova.

To znači da se pad ukupnog poslovanja Luke Bar ne može jednostavno pripisati zabrani duvanskog biznisa.

Ukupan pretovar Luke Bar AD pao je sa 1.906.639 tona 2023. godine na 1.841.053 tone 2024, odnosno 1.729.181 tonu 2025. godine.

U prvih šest mjeseci 2026. pretovareno je 684.332 tone.

Prihod je iznosio 16,22 miliona eura u 2023, 16,97 miliona u 2024. i 15,69 miliona eura u 2025. godini, dok je za prvih šest mjeseci 2026. iznosio 6,44 miliona.

Luka Bar ovaj pad ne povezuje sa duvanom, već ga objašnjava kretanjem ključnih roba – prije svega boksita, koncentrata bakra i uglja. Ali, treba razlikovati Luku Bar AD kao kompaniju od Slobodne zone kao šireg poslovnog sistema.

Na dan 30. juna 2026. godine u Slobodnoj zoni bilo je 58 aktivnih ugovora. Od toga su 34 korisnika imala sjedište u Crnoj Gori, a 24 u inostranstvu.

Dvadeset tri ugovora realizuju se na području kojim upravlja Luka Bar, 16 na području Port of Adrie, 11 u objektu PGS Montenegra, tri u objektu Mediteran Shippinga, dok se pet realizuje na drugim lokacijama.

Luka Bar navodi i da novi zakon, koji je korisnike zone vezao za registraciju u Crnoj Gori, još nije moguće kvantifikovati po efektima jer je od njegovog stupanja na snagu prošlo tek oko šest mjeseci.

To je važan podatak: 24 strana korisnika postoje, ali još ne znamo koliko će ih zaista napustiti zonu zbog novog zakonskog režima.

I upravo tu se djelimično poklapa stav Luke Bar sa odgovorom Ministarstva ekonomskog razvoja. Ministarstvo takođe navodi da se stvarni ekonomski efekti ovako značajne promjene ne mogu pouzdano procijeniti neposredno nakon donošenja propisa, već nakon perioda njegove pune primjene i analize poslovanja i robnih tokova.

„ISTI TI KONTEJNERI IDU PREKO BOŽAJA“

Nenezić ne govori samo o mogućem preusmjeravanju tereta. Navodi konkretan primjer duvanskih proizvoda kompanije Philip Morris, proizvedenih u Nišu.

„Roba o kojoj se govorilo, tj. duvanski proizvodi kompanije Philip Morris, koji se proizvode u Nišu, izvozili su se preko Port of Adrie u zatvorenim, satelitski praćenim, plombiranim kontejnerima, koji se uopšte nisu otvarali u Slobodnoj zoni, već su išli samo u tranzit.“

Prema njegovim riječima, upravo taj teret sada koristi drugi put potpuno nesmetano preko Crne Gore i graničnog prelaza Božaj, za Luku Drač.

A zatim postavlja pitanje: „Kako ista roba preko graničnog prelaza Božaj može da napusti Crnu Goru, a preko graničnog prelaza u Luci Bar ne može?“

To je pitanje koje se ne može riješiti samo raspravom o tome da li je zabrana legalna.

Ako je Nenezićev navod tačan, ista roba može kroz Crnu Goru drumskim putem stići do albanske luke, dok joj je tranzit kroz barsku Slobodnu zonu zabranjen.

Tada se otvara drugo pitanje: da li mjera zaista uklanja rizik od šverca ili samo mijenja logističku rutu legalnog tereta?

Nenezić to vidi kao direktan udar na crnogorsku logistiku. „Ovo je direktan uticaj na crnogorsku privredu, a isto tako direktan podsticaj za privredu u susjednoj Albaniji.“

Važno je, međutim, naglasiti da Luka Bar kaže da ne raspolaže podacima o tome da je neki raniji teret preusmjeren u Drač.

Ni u dostupnim odgovorima Ministarstva nema potvrde o količini niti broju transporta koji bi bili preusmjereni u Drač.

RAČUNICA ZA MONTEPUT

Nenezić iznosi i širu računicu: Ako se kontejneri preusmjeravaju sa broda u Baru na drumski pravac prema Draču, dio novca ostaje drugim infrastrukturnim sistemima. Kao primjer navodi Monteput i prolazak kamiona sa kontejnerima preko autoputa i tunela Sozina.

„Naveo sam primjer kompanije Monteput i prolaska kamiona sa kontejnerima preko autoputa Princeza Ksenija i kroz tunel Sozinu, gdje u oba pravca promet po jednom kamionu bi iznosio nekih 70 eura.“

Zatim računa mogući gubitak na nivou broda:

„Uzmite u obzir da svaki brod može da ponese nekih 2.000 kontejnera, znači bukvalno po brodu gubiće između 100.000 i 150.000 eura samo za kompaniju Monteput.“

Nenezić tvrdi da se četiri takva broda mjesečno već četiri mjeseca ne tranzitiraju.

Ovu računicu treba tretirati kao njegovu procjenu. Ali ona pokazuje širi problem: ako teret ne prolazi kroz Bar, gubitak ne mora ostati samo na operatoru luke. Može zahvatiti špeditere, logističare, drumske prevoznike, autoput, skladišta i druge učesnike u lancu.

DRAČ KAO NEOČEKIVANI DOBITNIK?

U cijeloj priči o barskoj Slobodnoj zoni najviše se ponavlja ime jedne druge luke – Drač.

Brodari su je navodili među konkurentskim pravcima. Nenezić tvrdi da se upravo tamo sada preusmjerava dio tereta koji je ranije išao kroz Bar.

Luka Bar, međutim, kaže da takvim podacima ne raspolaže. Zato za sada nije moguće tvrditi da je Drač „preuzeo“ određeni obim barskog tereta. Ali može se postaviti pitanje:

Ako Crna Gora zabranjuje određeni legalni tranzit kroz svoju najveću trgovačku luku, a ista roba potom kroz Crnu Goru ide drumom do luke druge države, ko na kraju dobija, a ko gubi?

Odgovor Ministarstva zasad ne potvrđuje da je do takvog preusmjeravanja došlo, ali Ministarstvo istovremeno navodi da će stvarne ekonomske posljedice zakona biti moguće pouzdanije procijeniti tek nakon dužeg perioda njegove pune primjene.

HRVATSKA POKAZUJE DA POSTOJI I DRUGAČIJI MODEL

Novi hrvatski Zakon o slobodnim zonama predviđa širok krug dozvoljenih djelatnosti u zoni, uključujući skladištenje, dok se poslovanje korisnika odvija uz propisane uslove i carinski nadzor.

To samo po sebi ne znači da je crnogorski model protiv evropskog prava.

Ali pokazuje da postoji i drugačiji regulatorni pristup: kontrola korisnika, robe i carinskih procedura, umjesto potpune zabrane određenih aktivnosti.

To je važno i zbog argumenta koji su iznijeli Nenezić i ostali predlagači izmjena zakona – da se borba protiv šverca može voditi kroz carinske procedure i nadzor, a ne nužno izbacivanjem čitave kategorije legalnog tranzita iz slobodne zone.

Pitanje je, dakle, jednostavno: Ako je problem šverc, da li je bilo moguće pojačati kontrolu legalnog tranzita, umjesto da se čitava jedna vrsta lučkog poslovanja zabrani?

Vlada na to pitanje ima svoj odgovor: procjena zakonodavca bila je da duvan, kao akcizna roba visokog fiskalnog i bezbjednosnog rizika, opravdava poseban regulatorni režim.

USTAVNI SUD ĆE ODGOVORITI NA PRAVNI, ALI NE I NA POSLOVNI DIO PRIČE

Port of Adria upravo na pitanju proporcionalnosti zasniva svoju inicijativu pred Ustavnim sudom.

Kompanija smatra da država može štititi javni interes, ali osporava način na koji je to urađeno i posljedice koje zabrana proizvodi po njeno poslovanje.

Vlada odgovara da je zakon opšteg karaktera i da se ne odnosi posebno na Port of Adriu.

U svom izjašnjenju Vlada navodi da osporena norma predstavlja opštu i apstraktnu regulatornu normu koja se jednako primjenjuje na sve sadašnje i buduće korisnike slobodnih zona.

Istovremeno, Vlada odbacuje tvrdnju da je zabranom ugrožena međunarodna trgovina duvanskim proizvodima, navodeći da je ograničenje vezano upravo za režim slobodne zone.

Ustavni sud će morati da odgovori na pitanje gdje završava legitimna regulatorna sloboda države, a počinje nesrazmjerno ograničavanje poslovanja.

Ali čak i ako Ustavni sud riješi pravni spor, ostaće ekonomsko pitanje na koje sudska odluka ne može odgovoriti: koliko je Bar u međuvremenu izgubio?

NENEZIĆ: DA LI SE LUKA NAMJERNO SLABI?

Nenezić je u razgovoru otišao i korak dalje od pitanja zakona i poslovne štete. Na pitanje o tvrdnjama da se Luka Bar možda namjerno slabi kako bi kasnija privatizacija bila jeftinija, odgovorio je: „Ono što je moja bojazan, da je ovo na neki način dovođenje Luke Bar, Port of Adrie u nezavidan položaj, a sve u cilju neke dalje privatizacije po znatno nižoj cijeni od one koja je mogla da bude tržišna.“

To otvara pitanje: može li regulatorna politika koja smanjuje konkurentnost luke istovremeno smanjiti i njenu tržišnu vrijednost?

Ali za ovu tvrdnju u dostupnim odgovorima institucija nema potvrde.

„SPREMAN ZA RAZGOVOR“, ALI RAZGOVORA NEMA

Nenezić kaže da je o problemu pokušao razgovarati i sa premijerom Milojkom Spajićem.

„Ja sam nakon stavljanja zakona postavio premijeru Spajiću u okviru posebne sjednice primjer i pitanje. Tada je on rekao da je spreman za razgovor.“

Prema Nenezićevim riječima, od tada su prošla tri mjeseca.

„On i dalje nije sjeo da razgovara ni sa predstavnicima operatora, ni brodara, ni logističkih kompanija.“

Nenezić najavljuje da će pitanje ponovo otvoriti tokom jesenjeg zasjedanja Skupštine.

Njegova politička poruka je jasna: ako postoji volja da se pomogne barskoj luci, smatra da se mora tražiti kompromis između kontrole duvanskog prometa i očuvanja legalnog tranzita.

NA KRAJU – ŠTA JE CILJ?

Država ima legitiman razlog da sprječava krijumčarenje cigareta.

To niko od ozbiljnih aktera u ovoj priči ne spori.

Ni Nenezić ne spori cilj.

„Borbu protiv šverca cigara potpuno podržavamo.“

Spor je oko sredstava.

Da li se šverc najbolje sprječava potpunom zabranom određenih aktivnosti u jednoj slobodnoj zoni ili strožom kontrolom legalnog tranzita?

Da li je cijena zabrane samo gubitak nekoliko ugovora ili se mijenja čitav logistički pravac?

Za sada je sigurno nekoliko stvari.

Država je, nakon višegodišnjih upozorenja o zloupotrebama Slobodne zone, odlučila da uvede mnogo stroži režim za duvan. Ministarstvo taj potez opravdava fiskalnim i bezbjednosnim interesom i višegodišnjim problemom krijumčarenja.

Luka Bar, prema sopstvenim podacima, od 2023. do 2025. nije ostvarila prihod od pretovara duvana. Ukupni pad njenog pretovara postoji, ali ga sama kompanija ne povezuje sa duvanskim proizvodima.

Istovremeno, u Slobodnoj zoni postoje 24 korisnika sa sjedištem u inostranstvu, a još je rano za konačnu procjenu koliko će novi režim uticati na njihov ostanak.

Port of Adria osporava ustavnost zabrane, dok Ustavni sud tek treba da odluči.

A tvrdnje da legalni teret, uključujući robu Philip Morrisa iz Niša, sada odlazi preko Crne Gore prema Draču predstavljaju najzanimljiviji, ali za sada nedovoljno dokumentovan dio priče.

Upravo će podaci o tome šta se stvarno dešava sa teretom, brodovima i korisnicima zone nakon februara 2026. godine pokazati da li je novi režim samo zatvorio prostor za zloupotrebe – ili je, zajedno sa švercerskim kanalima, iz Bara potisnuo i dio legalnog poslovanja.